Marija, Zdravlje bolesnih

Mnogi kršćani rado hrle u marijanska svetišta da bi osvježili svoju vjeru, preporučili sebe i svoje drage Božjem milosrđu po zagovoru Bezgrešne Djevice i tako zadobili pomoć u nevoljama. Osobito su česte i žarke molitve u bolesti i za bolesnike. To je redovit prizor u marijanskim svetištima tijekom čitave godine, osobito uz blagdan Marijina prikazanja u Hramu 21. studenoga, pučki prozvanoj Gospa od zdravlja. Zbog toga je u Zbirku misa o Blaženoj Djevici Mariji, br.44, uvršten i misni obrazac pod gornjim naslovom. 

 

Zdravlje duše i tijela

Napretkom medicine i ljekarništva olakšano je i ubrzano liječenje mnogih bolesti, ali su učestale i uznapredovale neke, do jučer nepoznate, bolesti ovisnosti, stresa i psihoza. Zbog toga je briga za zdravlje i danas aktualna a odnosi se na čitava čovjeka, dušu mu i tijelo. Suvremeni književnik Martin Gutl, opisuje stanje današnjega čovjeka koji je zaboravio Boga:

  • “Ne trebamo Boga - vele -
  • a uzimaju tablete za spavanje.
  • Ljubav smo sveli samo na strast,
  • politiku na intrige.
  • Moć pretvorili u nasilje, autoritet u prisilu.
  • Tehnikom proizvodimo strah
  • a od bogatstva načinismo Boga.”

Na takve se Bog potužio već preko starozavjetnog proroka: Ostavili su mene izvor žive vode, a iskopali sebi rasušene bunare koji vodu ne drže (Jr 2,13). Briga za zdravlje cjelovita čovjeka uključuje liječenje i duše i tijela. Isus nam je to pokazao svojim riječima i djelima pa mu neki, s pravom, dodjeljuju naslov Zdravitelj u zamjenu za uobičajen naslov Spasitelj. Po zdravlju danom od Krista u Duhu Svetom, posve se mijenja čovjekovo stanje: tlačenje se okreće u slobodu, neznanje u spoznaju istine, žalost u radost, bolest u zdravlje, robovanje grijehu u dioništvo božanske naravi. Isus je za vrijeme svoga zemaljskog života ozdravio mnoge bolesnike i oslobodio ih okova i rana grijeha. Prošao je ovom zemljom čineći dobro i ozdravljajući sve kojima bijaše ovladao đavao (Dj 10, 38). Upravo je to bio znak početka kraljevstva Božjega na zemlji.

Savršeno, potpuno spasenje ili ozdravljenje, čovjek ne može postići na ovome svijetu jer je čovjekov život na ovoj zemlji izložen bolesti, podložan razaranju i umiranju. Potpuno oslobođenje iščekujemo tek na koncu vremena kad će se raspadljivo obući u neraspadljivost, a smrtno u besmrtnost (1 Kor 15,53). Tek tada više neće biti ni tuge, ni jauka, ni boli jer će Bog otrti svaku suzu s naših očiju (Otk 21, 4).

A dok se to ne ostvari, preostaje nam mukotrpna briga za očuvanje cjelovita zdravlja duše i tijela koristeći raspoloživa naravna i nadnaravna sredstva. U tom hrvanju svijetli nam Djevica Bogorodica, početak i slika budućega savršenstva Crkve i putokaz sigurne nade i utjehe (predsl. na Veliku Gospu).

 

Znak ozdravljenja i nade

Misni obrazac pod naslovom Bl. Dj. Marija zdravlje bolesnih raširena je u Crkvi nastojanjem redovnika Kongregacije sluga bolesnika što ju je 1582. g. utemeljio sv. Kamilo Lellis, a popularno se zovu “oci dobre smrti”. U njihovoj matičnoj crkvi sv. Marije Magdalene u Rimu štuje se Gospina slika uz koju se povezuju mnoga čudesa. Sljedbenici sv. Kamila posvećuju se duhovnoj i materijalnoj brizi za bolesnike i umiruće. Posebno prakticiraju i promiču duhovne vježbe za bolesnike i misna slavlja u bolesničkim sobama.

Slaviti misno slavlje u čast Blažene Djevice, Zdravlja bolesnih, i tražiti njezino posredovanje u postizanju tjelesnog zdravlja, isto je kao slaviti poseban momenat povijesti spasenja čiji će završetak i savršenstvo nastupiti onda kada u slavnom Kristovu dolasku kada, kao posljednja neprijateljica bude uništena smrt (1 Kor 15,20) a tjelesa pravednika uskrsnu neraspadljiva.

U predloženim misnim obrascima stalno se isprepliće Božje zauzimanje za bolesnike i Marija kao uzor i zaštitnica bolesnika i nevoljnika. To se očituje već u ulaznoj pjesmi što je parafraza Ps 34,3 i Jone proroka 2,3: Ja sam zdravlje naroda; iz koje god nevolje zavape k meni, ja ću ih uslišati.

Za posebne prigode, u skladu s liturgijskim propisima, preporučuju se prikladna svetopisamska čitanja. Prvo je Izaijina pjesma o Sluzi Gospodnjemu (53,1-10), koji je naše bolesti ponio, naše boli na sebe uzeo… njegove nas rane iscijeliše. Za evanđelje je predložen Lukin odlomak o Marijinu pohodu Elizabeti (1,39-56) što je poticaj nasljedovanju Blažene Djevice u hvaljenju milosrđa Božjega i brižnom pritjecanju u pomoć bližnjima u nevolji. 

 

Uzor i zaštitnica

Po čemu je Marija dobila častan naslov Zdravlje bolesnih najjasnije je izraženo u predslovlju koje je jedina novost u Zbirci u odnosu na obrazac odobren u Vlastitim misama Reda slugu bolesnika. U predslovlju hvalimo Boga koji je na čudesan način učinio da Marija postane dionica otajstva boli pa bolesnicima koji zazivaju njezinu zaštitu sja kao znak ozdravljenja i višnje nade. Po tome što je Marija i u najtežim trenucima boli i tuge što ju je snašla na Golgoti savršeno pristajala uz Božju volju i potpuno se suoblikovala s Kristom patnikom postaje savršen uzor bolesniku u prihvaćanju vlastitih muka. Bolesnik u teškim trenucima treba ponavljati s Marijom: Neka mi bude po riječi tvojoj, Gospodine!  

Marija koja je podno križa stajala kao vjerna družica Kristove muke suobličuje se sa svojim Sinom koji zbog svoje ljubavi prema nama ponese naše bolesti, na se uze naše boli (predslovlje).

U tom je kontekstu sasvim razumljiva zborna molitva po kojoj molimo Boga da nam po slavnom zagovoru Blažene Marije vazda Djevice udijeli zdravlje duše i tijela, izbavi nas od sadašnjih žalosti da se naužijemo vječne radosti.

S tim se mislima naše bogoštovlje pretače u svakodnevni život u što nas uvodi popričesna molitva po kojoj molimo da se snaga što smo je primili u sakramentu tijela i krvi Krista proslavljenoga odrazi u svakodnevnom životu. Primijenjeno na stanje bolesnika, što smo svi, molimo Boga da udijeli darove vremenitoga i vječnog života. 

 

 

Najave

DUHOVNE VJEŽBE - 2019.

************

Regionalni sastanci

************

Šibenik / Šubićevac

************



Split / Dobri: Gospa od Zdravlja

************


Sjemenište Sinj: Dan otvorenih vrata

************

Dubrava: Gospa od Zdravlja

************

Zbog tehničkih problema

s dosadašnjom provincijskom adresom e-pošte,

molimo vas da ubuduće poštu šaljete na adresu:

provincijalat.franjevaca@gmail.com


Pretraži sadržaj

Aktualno

KAPITUL UNDER TEN


FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas2621
Ovaj mjesecOvaj mjesec52668
UkupnoUkupno7263601

Administrator

ivan.udovicic@gmail.com

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 76