Bezgrješni znak Crkve

Kao i mnogi drugi kršćanski blagdani i blagdan Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije ima svoje korijene na kršćanskom Istoku. Drevni istočno kršćanski blagdan Začeće presvete Majke Boga našega ili Začeće sv. Ane, kada zače presvetu Bogorodicu datumom se veoma rano povezao s ranije uvedenim blagdanom Marijina rođenja 8. rujna i slavio, otprilike, devet mjeseci ranije. Na Zapadu se pojavljuje u 12. st. a potpuno ustaljuje u 14. i 15. st. nakon utjecajnog teološkog naučavanja franjevca Ivana Duns Scota (+1308.) sažet u poznatu tvrdnju: Dolikovalo je da Majka Božja posjeduje odliku bezgrešnog začeća. Bog je to mogao izvesti i on je to zaista i učinio. Današnji naziv Bezgrešno začeće Bl. Dj. Marije uveden je nakon proglašenja dogme 1854. kada je papa Pijo IX. svečano izjavio: Posebnom Božjom povlasticom Bl. Dj. Marija je u prvom času svoga začeća bila unaprijed sačuvana od svake ljage izvornoga grijeha.

 

Početak i uzor

Vjerujemo da je Bog “kome ništa nije nemoguće” to izveo na Mariji zbog njezine posebne uloge kod utjelovljenja i rođenja vječnog Božjeg Logosa, ali i kao znak svima nama. Upravo je to ono što smo čuli kao poruku sv. Pavla u drugom misnom čitanju: U njemu (tj. Kristu) nas izabra Bog prije postanka svijeta da budemo sveti i neporočni pred njim (Ef 1, 4).

Crkva u bogoslužju ovoga blagdana na Mariju primjenjuje Izaijine proročke riječi: Odjenu me haljinom spasenja i zaogrnu plaštem pravednosti (ulazna). Ali Crkva se ne zaustavlja samo na izvanrednoj Božjoj naklonosti prema Bogorodici, nego u njoj promatra navještaj i znak onoga što će se dogoditi svakom vjerniku pa moli Marijin zagovor da nas Bog oslobodi svake krivice (darovna), kako bismo čista srca prispjeli k Bogu (zborna). Marija označuje Crkvu, zaručnicu Kristovu, ljepotu bez ljage i bore (predslovlje). I ono što je na Mariji već ostvareno, u vjeri očekujemo za svakoga tko uzvjeruje i prihvati Kristovo djelo spasenja. To nam jasno ističe Pavao u Poslanici Efežanima što se čita na misi. Blagoslivljamo Boga Oca koji nas  u Kristu sebi izabra prije postanka svijeta da budemo sveti i neporočni pred njim.

U Marijinu uznesenju u nebesku slavu promatramo Bogorodicu u savršenstvu otkupljenja, a ispovijedajući njezino bezgrešno začeće, gledamo prvootkupljenu. Time započinje nov odsjek spasenjske povijesti čovjeka, povratak na početno stvaranje prije nereda što ga unese neposluh praroditelja. Po Marijinu bezgrešnom začeću ponovno je zablistala prvotna ljepota čovjeka koja ga je resila prije iskonskoga grijeha. U njoj, koja je milosti puna, zrcali se sva ljepota neba, ali i sva dramatičnost borbe između Zavodnikova i Marijina roda.

 

Poticaj na hvaljenja Boga

Marija povezuje navještaj vesele vijesti u Raju zemaljskom i ostvarenje toga navještaja utjelovljenjem Sina Božjega, kao što čitamo u prvom misnom čitanju i evanđelju. Tako Marija postade nova Eva, Majka živih pa nas Crkva potiče riječima psalma: Pjevajte Gospodinu pjesmu novu, jer učini djela čudesna. Ta su se “čudesna djela” već očitovala u Mariji, a obećana su i svima u Kristu predodređenima po naumu onoga koji sve izvodi po odluci svoje volje (Ef 1, 11). Marija je samo početak Crkve (predslovlje) koju je Krist ljubio i sebe za nju predao da je posveti, očistivši je kupelji vode uz riječ te sebi predvede Crkvu slavnu, bez ljage i nabora, da bude sveta i bez manje, kako čitamo u Poslanici Efežanima i molimo o devetom času.

Blagoslov o kome Pavao piše očituje se u Crkvi koja je znak pomirenja svega kozmosa sa svojim Stvoriteljem. Sv. Anselmo (+1109.) i u tome vidi Marijino dioništvo pa zanosno kliče: Djevice blagoslovljena i preblagoslovljena, tvojim blagoslovom je blagoslovljena sva priroda. Nju svoje stvorenje, blagoslovi Stvoritelj, da ona, stvorenje, blagoslivlje svoga Stvoritelja(Sl. čitanja).

Pripjevni psalam 98(97) predložen za misno slavlje ovoga blagdana u pjesničkom zanosu ocrtava sve što smo rekli o otajstvu današnjeg blagdana. Nastao je u vremenu nakon povratka iz Babilonskog sužanjstva pa poziva i potiče na pjevanje “nove pjesme” Gospodinu koji je učinio “djela čudesna”. Koristi izravno i neizravno izraze drugih psalama i završnog dijela Izaije proroka u kome se zrcali zanos nakon povratka iz Babilonskog sužanjstva koncem 6. st. pr. Kr.

Upravo je u ovom psalmu sv. Pavao prepoznao otajstvo Božjeg očitovanja u Kristu. Polazeći od 2. r. ovoga psalma: Gospodin obznani spasenje svoje, pred poganima pravednost objavi, u poslanici Rimljanima (1,17 i 3,21) ističe da je u Evnađelju otkrivena i očitovana pravednost Božja. Nju će u Kristu moći vidjeli svi narodi na zemlji. Štoviše, i svi krajevi vidješe spasenje Boga našega (Ps 98/97,3). Zbog toga psalam poziva svu zemlju da kliče, raduje se i pjeva pjesmu novu.

Tumačeći u čemu je novost te pjesme, Origen (3. st.) tumači: Pjesma nova je Sin Božji raspeti i to se prije nikada nije čulo. Nova stvarnost iziskuje novu pjesmu … Krist je činio čudesa među Židovima: ozdravljao uzete, čistio gubavce, uskrisivao mrtve. Ali to su činili i drugi proroci. Umnožio je nekoliko kruhova u mnoštvo kruhova. Ali to je učinio i Elizej. Što je, dakle, učinio novo da bi zaslužio novu pjesmu? Želite li znati što je učinio? Bog je umro kao čovjek da bi ljudi zadobili život. Sin je Božji raspet da bi nas uzdigao u nebesa.

To se otajstvo ostvarilo u punini na Mariji kad je unaprijed očuvana od svake ljage grijeha (predsl.) što je znak početka Crkve, Zaručnice Kristove. Zbog upravo u Bezgrešnom začeću gledamo svoju odvjetnicu milosti i uzor svetosti (predsl.)

 

 

Najave

DUHOVNE VJEŽBE - 2019.

************

Regionalni sastanci

************


Dani sv. Elizabete

************

Šibenik / Šubićevac

************

Šibenik / Šubićevac: Prikazivanje filma i humanitarna akcija

************

München: VIII. susret hrvatskih studenata

************


Sjemenište Sinj: Dan otvorenih vrata

************


OFS - hodočašće

************

Dubrava: Gospa od Zdravlja

************

Primorski Dolac: Pastirski pohod

************

Zbog tehničkih problema

s dosadašnjom provincijskom adresom e-pošte,

molimo vas da ubuduće poštu šaljete na adresu:

provincijalat.franjevaca@gmail.com


Pretraži sadržaj

Aktualno

KAPITUL UNDER TEN


FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas2156
Ovaj mjesecOvaj mjesec24886
UkupnoUkupno7235819

Administrator

ivan.udovicic@gmail.com

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 64