Velika Gospa, trijumf vjere

Svetkovina uznesenja Blažene Djevice Marije dušom i tijelom u nebesku slavu najstarija je njezina svetkovina, a za dugo vremena to je bila i jedina marijanska svetkovina u liturgijskoj godini. Uključuje Marijino „usnuće“ (dormitio) i nebesku proslavu ali i očekivanje primjene te proslave na nas vjernike. Slaveći Boga zbog tako velikih djela što ih učini i očitova na Mariji, kršćani promatraju i početak ostvarivanja proslave Crkve kao zajednice i svakoga pojedinog vjernika. Upravo zbog toga ovo je i danas najomiljenija marijanska svetkovina kod svih kršćana i prate je svečana bdjenja, ophodi i hodočaša u marijanska svetišta.

 

 

Slika i početak konačne slave

 

Tu vjeru i nadu ispovjedili su i oci na Drugom vatikanskom saboru: Marija, Isusova Majka, tijelom i dušom proslavljenja na nebu, slika je i početak Crkve kakva ima biti u budućnosti ... Crkva se u Mariji divi i uzvisuje najodličniji plod otkupljenja, i u njoj s radošću promatra, kao u najčistijoj slici, ono što sama želi biti i nada se da će biti (LG 68; SC 103). Zbog toga ne čudi da su za ovu svetkovinu predviđena i dva posebna misna obrasca: Misa bdjenja 14. kolovoza navečer i Danja misa 15. kolovoza.

U svjetlu tako duboke vjere i svečanosti slavljenja, liturgija otčitava proročansku viziju knjige Otkrivenja: Znamenje veliko pokaza se na nebu: Žena zaodjenuta suncem, mjesec joj pod nogama, a na glavi vijenac od dvanaest zvijezda (ulazna i prvo čitanje). To je znamenje i pouka Crkvi i svijetu: ponizno i odlučno prihvaćanje poslanja što nam ga Bog daje i dosljedno življenje prihvaćenoga donosi i nama proslavu: sunčanu odjeću i krunu od zvijezda. Zbog toga joj i zanosno pjevamo: Zdravo, Djevo, svih milosti puna – Vječnog sunca ogrnu te sjaj – Oko čela zvjezdana ti kruna – Ispod nogu stenje pakla Zmaj.

To nam duboko otajstvo približava sv. Pavao u današnjem 2. misnom čitanju u kome povezuje Kristovo uskrsnuće i proslavu svakoga vjernika u to uskrsnuće: Krist uskrsnu od mrtvih, prvina usnulih ... najprije Krist a zatim oni koji su Kristovi, o njegovu dolasku.  To je u skladu s Isusovim odgovorom na usklik žene iz puka: Blažena utroba koja te nosila i prsi koje si sisao. Isusov odgovor: Blaženiji su oni koji slušaju Božju riječ i opslužuju je. Marija je dvostruko uključena u taj blagoslov: nosila je u svom krilu Sina Božjega i dojila, ali nam je pokazala i primjer kako treba slušati Božju riječ i spremno reći: Evo, službenice Gospodnje.

U svakome od nas trebala bi se zrcaliti Marijina duša prožeta dubokom i pouzdanom vjerom. To je još davno tako jasno i zanosno izrazio sv. Ambrozije: Neka u svakome od nas bude Marijina duša da u nama slavi Gospodina. Ako je po tijelu samo jedna majka Kristova, po vjeri sve duše rađaju Krista, jer svaka u se prima Riječ Božju.

 

 

Putokaz sigurne nade

 

Za vjeru konačne proslave treba učvrstiti sidro našega nadanja i i na tom temelju graditi vjernički optimizam. Živeći u pluralističkom svijetu skloni smo pomisliti kako ovim svijetom, i nama skupa s njime, vladaju sile moći, novca, sofisticirana oružja i beskrupuloznih medija. Čini nam se da u tako grubom svijetu redovito stradavaju samo maleni i neznatni, a napreduju oholice i bahati. A mi vjernici, zajedno s Marijom, slavimo Boga koji uzdiže neznatne i ponizne, a snizuje oholice umišljene. Je li to isprazna i neutemeljena iluzija ili ostvariva stvarnost? Je li utopija i obrambeni bijeg od krute stvarnosti ili povijesno utemeljeni realni optimizam? Smijemo li to i danas naviještati kao veselu vijest ili je to samo opasna obmana? Pitanja koja se nameću sama od sebe.

Polazeći od toga da je povijest stvarna učiteljica života i jedina prava potvrda istinitosti proročanskih navještaja, uvjerit ćemo se da je i u današnjem vremenu, kao i u svim drugim epohama, istinita Marijina i kršćanska vjera da Bog stvarno uzdiže malene a snizuje oholice i umišljene. Dovoljno se prisjetiti kako su nestala s lica zemlje tako snažna i bogata kraljevstva i čitave civilizacije kad su napustili osnovne vrednote što ih je Bog utkao u svijet i čovjeka. Nisu im mogli pomoći ni novac, ni oružje, ni medijske promidžbe. I danas se možemo uvjeriti kako jako bogati i moćni nisu istovremeno i sretni i zadovoljni. I kako siromašni i ponizni mirno spavaju i veselo kroče životom.

Neće usrećiti ovaj svijet bogataši koji bezosjećajno zgrću novce i imanja na štetu drugih, nego oni koji se velikodušno žrtvuju i pomažu drugima. Non sibi soli vivere sed aliis proficere -  Ne živjeti samo za sebe nego i drugima koristiti. Nakon svih vrludanja i misaonih lutanja, Martin Heidegger je prije smrti priznao: Ovaj svijet može još samo Bog spasiti! Mi bismo nadodali: I oni koji slušaju Božju riječ i opslužuju je!

Među takvima je na počasnom mjestu Bogorodica Marija. Ona je naša prva zvijezda neba (himan) koja nam je pokazala put kojim treba ići. Molimo je da nas zagovara kako bismo prispjeli k slavi uskrsnuća (popričesna).

 

 

Najave

DUHOVNE VJEŽBE - 2019.

************

Regionalni sastanci

************

Šibenik / Šubićevac

************



Split / Dobri: Gospa od Zdravlja

************


Sjemenište Sinj: Dan otvorenih vrata

************

Dubrava: Gospa od Zdravlja

************

Zbog tehničkih problema

s dosadašnjom provincijskom adresom e-pošte,

molimo vas da ubuduće poštu šaljete na adresu:

provincijalat.franjevaca@gmail.com


Pretraži sadržaj

Aktualno

KAPITUL UNDER TEN


FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas2138
Ovaj mjesecOvaj mjesec46282
UkupnoUkupno7257215

Administrator

ivan.udovicic@gmail.com

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 83