Bezgrešna iz Lurda
Liturgijski izraz pobožnosti Gospi u Lurdu, i u drugim svetištima po svijetu pod tim imenom, oblikovan je dopuštenjem pape Leona XIII. da se u Lurdu obavlja liturgijska služba i odlukom pape Pija X. 1907. g. da se to protegne na čitavu Crkvu  naređujući da se u Općem Rimskom kalendaru slavi 11. veljače na uspomenu prvog dana glasovitih ukazanja u Lurdu 1858.godine.

Obnovom kalendara nakon Drugoga vatikanskog sabora smanjen je broj obezatnih svetkovina svetaca i B. D. Marije u Općem kalendaru s preporukom da sva slavlja koja imaju lokalno obilježje idu u partikularne kalendare a u Općem ostanu samo oni koji su od sveopćeg vjerskog značenje i poruke. To lijepo izražava papa Pavao VI. u enciklici Mrialis cultus (br.9): “Ne treba zaboraviti da Opći Rimski kalendar ne spominje sve marijanske blagdane; na partikularne kalendare spada da preuzmu – u punoj vjernosti liturgijskim propisima, ali također u duhu srdačnog prihvaćanja – marijanske blagdane koji su vlastiti različitim mjesnim Crkvama.”

Tako je spomendan Naše Gospe Lurdske sveden na rang neobvezatnog spomendana i od liturgijskim obrazaca posjeduje samo zbornu misnu molitvu u kojoj se ne spominju ukazanja nego poruka tih ukazanja: Bezgrešna Bogorodica i molitva da po njezinu zagovoru i mi iz grijeha ustanemo na novi život. Time je jasno izražena želja crkvenog vodstva da se vjernički život ne hrani čežnjom za neobičnim i čudesnim pojavama nego istinskim susretom s Bogom u otajstvenosti sakramentalnih znakova i slušanjem njegovih uputa i opomena u konkretnom životu. U tome nam je bezgrešna Marija izvanredan primjer za nasljedovanje.

Njezina poruka iz Lurda i iz drugih svetišta diljem svijeta ne sadrži neku novu objavu nego je samo podsjetnik na ono što je Isus činio i učio kako je sama rekla u Kani: Učinite sve što vam reče! Zbog toga je štovanje Majke Božje u Lurdu, iako ima prvenstveno lokalno obilježje, postiglo i širi odjek, veli Pavao VI. (MC br.8). Mnoga su svjedočanstva o čudesnim tjelesnim i duševnim ozdravljenjima potakla masovnost hodočasnika pa i u današnjem vremenu kad se smanjio broj aktivnih sudionika u nedjeljnim bogoslužjima po drugim crkvama. Molitveni zanos, iskreno obraćanje po sakramentu pokore, djelotvorna ljubav prema bolesnim i slabima, pokornička djela različite vrste potvrđuju da lurdsko čudo ima potporu s neba i opravdava liturgijsko štovanje što ga vjernici iskazuju u Lurdu i po drugim svetištima koji nose taj naslov.

Najpopularniji Marijin naziv koji bi svojim sadržajem odgovarao liturgijskom štovanju Gospe Lurdske je Zdravlje bolesnih. Pod tim naslovom je predložen i misni obrazac u Zbirci misa o B.D.M. (br.44) s posebnim predslovljem koje ističe da je Bl. Dj. Marija na čudesan način postala dionica otajstva boli (pa) zato bolesnima koji zazivaju njezinu zaštitu sja kao znak ozdravljenja i višnje nade. Onima koji je promatraju pruža primjer duha što savršeno pristaje uz Božju volju i u potpunosti se suoblikuje Kristu koji uze na sebe naše boli.


 

 

Najave

DUHOVNE VJEŽBE - 2019.

************

Regionalni sastanci

************

Šibenik / Šubićevac

************



Split / Dobri: Gospa od Zdravlja

************


Sjemenište Sinj: Dan otvorenih vrata

************

Dubrava: Gospa od Zdravlja

************

Zbog tehničkih problema

s dosadašnjom provincijskom adresom e-pošte,

molimo vas da ubuduće poštu šaljete na adresu:

provincijalat.franjevaca@gmail.com


Pretraži sadržaj

Aktualno

KAPITUL UNDER TEN


FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas55
Ovaj mjesecOvaj mjesec47237
UkupnoUkupno7258170

Administrator

ivan.udovicic@gmail.com

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 54