Marija u uskrsnuću Gospodinovu

Kroz pedeset dana crkvene godine, od Uskrsa do Duhova, Crkva radosnim klicanjem proslavljuje vazmeno otajstvo prijelaza/pashe od smrti do uskrsnuća, od ropstva do slobode. Tipološki je to otajstvo najavljeno prijelazom Izabranog naroda iz egipatskog ropstva, preko Crvenog mora, u Obećanu zemlju, a slavodobitno ostvarenje očitovano Isusovom smrću, pokopom i uskrsnućem. Plodovi te pobjede podjeljuju se svakome tko uzvjeruje i po sakramentima krštenja i potvrde priključi slavodobitnoj Kristovoj povorci. Zbog toga je uskrsno vrijeme jedinstven blagdan što traje pedeset dana. Nazivamo ga i “velika nedjelja”, veliki “dan Gospodnji”.

Ali nije to samo osobna Kristova pobjeda, niti je on jedini dionik te pobjede. Vjerujemo u puninu Kristova otajstva po tumačenju sv. Augustina prema kome “Christus totus”, cjeloviti Krist, uključuje Krista i nas vjernike krštenike. Zbog toga s pravom u bogoslužju kličemo i zahvaljujemo Bogu na tom nezasluženom daru. 

 

Vjerom do uskrsnuća

U ostvarivanju i proživljavanju Isusove uskrsne pobjede prisutna je i njegova majka Marija, uzor i uzorak Crkve majke koja rađa svoju djecu sakramentima novoga rođenja. Zbirka misa o Blaženoj Djevici Mariji donosi četiri misna obrasca za vazmeno vrijeme: Marija u uskrsnuću Gospodnjem, Marija izvor svjetlosti i života, Marija od svetog blagovališta, Kraljica apostola.

Prvi od navedenih obrazaca nalazi se i u Rimskom misalu među zajedničkim misama Blažene Djevice Marije u uskrsno vrijeme, osim ulazne pjesme i predslovlja. Svi se tekstovi odlikuju jasnoćom vjerničkog nauka o mjestu i ulozi Bl. Dj. Marije u otajstvu Krista i Crkve te zanosnom ljepotom vjerničkih izraza. Radost uskrsne pobjede prelijeva se na čitav svijet koga je Bog razveselio uskrsnućem Sina svoga (zborna) koga je papa Ivan Pavao II. tako zorno predstavio kao Svijeta razveselitelja. Uskrs je u pravom smislu riječi dan svjetla i života što ga u vjeri gleda Blažena Djevica u trenutku kad prestaje noć smrti (predslovlje). Uskrsnim je svjetlom rastjerana tama smrti i utemeljena kultura života. U tom je kontekstu izabrano i prvo misno čitanje iz Otkrivenja (21, 1-5): vizija novog neba i nove zemlje gdje smrti više neće biti, ni tuge, ni jauka, ni boli.

Radost zbog Kristova uskrsnuća prelijeva se i na Crkvu zaručnicu njegovu koja se rađa i od radosti uzdrhta u jutro svoga nastanka jer opet ugleda svoga besmrtnog Gospodina (predsl.) prema veseloj vijesti žena mironosica, blagovijesnica apostolima.

Uskrsna se radost prelijeva i na Blaženu Djevicu Mariju čije je srce mač boli proboo na Golgoti, ali ju je Bog po Kristovu uskrsnuću ispunio neizrecivom radošću (predsl.). Zbog toga Crkva u misnim obrascima pozdravlja Djevicu prvenstveno zbog toga jer ju je Bog ispunio neizrecivom radošću a njezinu vjeru čudesno uzveličao. Ona je Majka svjetlosti jer je rodila Isusa, Sunce pravednosti koji pobijedi tamu groba i rasvijetli sav svijet (ulazna). Pozdravljamo onu koja je žalosna pod križem podnosila boli svoga Sina, a sada kliče od vedre radosti! (redak uz aleluja).

Predloženi misni obrasci stalno u prvi plan stavljaju vjeru u uskrsnuće i sve događaje povezane uz to središnje otajstvo. U središtu svih zbivanja je Blažena Djevica koja je vjerujući začela Sina …i vjerujući iščekivala njegovo uskrsnuće (predsl.). Zbog toga nam je Marija uzor vjere što ispovijeda Isusa Krista začeta od Djevice … pravim Bogom i čovjekom te očekujemo i molimo da snagom njegova uskrsnuća prispijemo vječnom veselju (poprič.). 

 

Izvor svjetlosti i života

Drugi misni obrazac u Zbirci misa BDM za uskrsno vrijeme naslovljen je: Sveta Marija, izvor svjetlosti i života. Tekstovi su izabrani i svrstani u cjelinu koja je odjek liturgije Vazmenog bdjenja što je vrhunac liturgijske godine. Upotreba ovoga misnog obrasca preporučuje se subotom u vazmenom vremenu kad se - iz opravdana razloga – može i želi slaviti Misa o Blaženoj Djevici Mariji. Naravno, poštujući opća pravila o liturgijskoj godini.

Liturgija predstavlja Mariju izvorom svjetlosti i života jer je iz nje izišao Krist svjetlost na prosvjetljenje naroda. Kristu pristupaju oni koji povjeruju navjestiteljima njegova uskrsnuća i operu se kupelju preporođenja i drugim sakramentima kršćanske inicijacije. Iskonsko vrijeme pristupanja tim sakramentima je Vazmeno bdjenje u uskrsnoj noći. To je bogoslužje predviđeno za konačno suoblikovanje katekumena slici Kristovoj: po krsnoj vodi postaju djeca Božja, posvetom pomazanja i polaganjem ruku ispunjaju se Duhom Svetim, a po primanju nebeskog kruha i vina postaju sutjelesnici Kristovi.

U svim tim otajstvima pristupa Kristu Blažena Djevica stoji kao navještaj i uzor (LG 63). Promatrajući Crkvu kao produžetak Kristova poslanja ovdje na zemlji, zahvaljujemo Bogu koji je divnim darom svoje dobrote odredio da se u sakramentima Crkve otajstveno izvršuje ono što je istinski ispunjeno u svetoj Djevici (predsl.). U prvom redu, isti je Duh Sveti koji posvećuje krsni zdenac, to majčinsko krilo Crkve, posvetio krilo Djevice Marije da rodi prvorođenca među mnogom braćom. Isti Duh Sveti, koji je na dan Pedesetnice obilno sišao na Blaženu Djevicu, spušta se s neba u slavlju sakramenta potvrde na novokrštenike, a tijelo i krv što ih je Krist prinio na žrtveniku križa za život svijeta i što ih Crkva svaki dan prinosi u euharistijskoj žrtvi, isti su kao i onaj što ga je Blažena Djevica rodila za naše spasenje.  

Misni obrasci pod navedenim naslovom ističu majčinsku službu prema vjernicima i Crkve i Blažene Djevice. Marijino majčinstvo prethodi majčinstvu Crkve, naviješta ga i ostaje trajan uzor. Zbog toga joj se obraćamo kao Majci svjetlosti koja postade uzor majke Crkve (ulazna). Majčinstvo se Crkve očituje u djevičanskoj kupelji kojom preporađa narode koji vjeruju (ulazna i zborna).  Marija je blagotvorna Djevica (zborna) koja je rodila Krista, kruh života kojim se vjernici hrane u Crkvi (predsl.). Ona je savršen uzorak Crkve koja narode što vjeruju rađa na nov život (ulazna), nasljedujući Majku Kristovu prinosi Bogu žrtveni prinos (darovna), jer ono što se u otajstvima Crkve otajstveno događa, stvarno je ispunjeno u svetoj Djevici (predsl.). 

 

 

Najave

DUHOVNE VJEŽBE - 2019.

************

Regionalni sastanci

************


Dani sv. Elizabete

************

Šibenik / Šubićevac

************

Šibenik / Šubićevac: Prikazivanje filma i humanitarna akcija

************

München: VIII. susret hrvatskih studenata

************


Sjemenište Sinj: Dan otvorenih vrata

************


OFS - hodočašće

************

Dubrava: Gospa od Zdravlja

************

Primorski Dolac: Pastirski pohod

************

Zbog tehničkih problema

s dosadašnjom provincijskom adresom e-pošte,

molimo vas da ubuduće poštu šaljete na adresu:

provincijalat.franjevaca@gmail.com


Pretraži sadržaj

Aktualno

KAPITUL UNDER TEN


FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas2164
Ovaj mjesecOvaj mjesec24894
UkupnoUkupno7235827

Administrator

ivan.udovicic@gmail.com

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 53