S Marijom u časoslovu

Neprestana pjesma hvale

“Treba uvijek moliti i nikada ne prestati” (Lk 181) preporučio je naš Gospodin. Tu žarku želju svoga Zaručnika Crkva izvršava slavljenjem svetih sakramenata, osobito euharistije, ali i bogoslužjem časova čime se plodovi euharistijske žrtve protežu na sve časove dana i čitava ljudskog života. Svaki vjernik koji se uključi u tu molitvu sudjeluje u pjesmi hvale što se na nebesima pjeva kroz svu vječnost pred licem Božjim. U časoslovu se na osobit način ostvaruje liturgija kao trajan razgovor između Boga i njegova naroda u kome Bog govori a narod odgovara pjesmom i molitvom (SC 33). Bez prestanka odjekuje poziv i upozorenje: “Ako danas glas mu čujete, ne budite srca tvrda!” (Ps 94,7). 

Jedan od začetnika liturgijskog pokreta Dom Gréa za molitvu časova veli da je to “neprekidan razgovor između Zaručnika i Zaručnice. U pohvalama Zaručnica (tj. Crkva) govori o svome Voljenom i uživa da mu izreče sva blaženstva. Voljeni joj u čitanjima govori o svome putu i veseli zvukom svoga glasa. Napokon, u molitvi Zaručnica koja je pronašla svog Zaručnika i osjetila njegovu prisutnost, čula njegov glas, govori mu o svome putu, povjerava mu svoje želje, svoje boli i svoje radosti, svoje potrebe i svoje zahvale.”

Časoslov je duhovna žrtva hvale, kako nas uči Poslanica Hebrejima: “Po Isusu neprestano prinosimo Bogu hvalbenu žrtvu, to jest plod usana što ispovijedaju ime njegovo (13,15). 

 

U ozračju starozavjetne prakse

Časoslov je pohvalna i prosna molitva Bogu povezana uz određeno vrijeme i čovjekovo djelovanje. Kršćani su taj običaj naslijedili od starozavjetne religiozne prakse što ju je i Isus proživljavao i prakticirao. Pobožni Hebrej svakoga dana izgovara molitvu koja započinje riječima “Spomeni se, Izraele” (Pnz 6,4-6). Neki starozavjetni tekstovi bilježe da se ta molitva izgovarala dvaput na dan (ujutro i uvečer), neki triput (ujutro, na podne i uvečer), a neki sedam puta na dan: “Izgovarajte moje riječi kad lijegate i kad ustajete” (Pnz 11,19); “Danijel je triput na dan padao na koljena blagoslivljajući, moleći i hvaleći Boga, kako je uvijek činio” (Dn 6,11); “Sedam puta na dan tebe hvalim zbog pravednih sudova tvojih” (Ps 119,164). U tom je ozračju Isus proživio svoj ovozemaljski život, u tom je ozračju rasla prva Crkva, u tom ozračju Crkva i danas hvali Boga i prosi njegovu pomoć i zaštitu.

 

Isusov primjer

Gospodin Isus je prakticirao povezivanje molitve Bogu s različitim časovima dana. U evanđelju čitamo: “Rano ujutro, dok je još bio mrak, ustade, iziđe te ode na samotno mjesto i tu je molio” (Mk 1,35). “Kad otpusti narod, uspe se na goru, u samoću, da se moli. Još je i uvečer ondje bio sâm” (Mt 14,23). “Isus ode na goru da moli. Tu provede cijelu noć moleći Boga” (Lk 6,12).  Djela apostolska donose mnoga svjedočanstva da su kršćani nastavili Isusovo djelo hvaljenja Boga u različitim časovima dana. Navodimo neka. “Petar i Ivan uzlazili u hram na molitvu u deveti čas” (Dj 3,1). Oko šestoga časa uziđe Petar na krov kuće da se moli” (Dj 10,9). “Oko ponoći, Pavao i Sila molili su pjevajući hvalu Bogu” (Dj 16,25).  

Napomenimo usput da su vremenske razdiobe u vrijeme nastanka svetopisamskih knjiga slijedile običaj raspodjele vremena na noć i dan koji su trajali, otprilike, po dvanaest sati. Prestanak ili početak sunčeve svjetlosti prihvaćano je kao praktično pomagalo, ali i kao simbolika života i smrti. Stari su mnogo više nego što to čini današnji čovjek povezivali svoj dnevni i godišnji bioritam s kozmičkim izmjenama svjetla i tame, topline i hladnoće. Zbog toga im je i povezivanje molitve uz te izmjene bilo puno prirodnije i lakše. Današnji čovjek je poremetio ustaljeni bioritam, noć je pretvorio u dan, vrućinu ublažio rashladnim uređajima, hladnoću nadvladao različitim grijanjima. Zbog toga mu je i teže uskladiti molitvu s kozmičkim izmjenama svjetla i tame, topline i hladnoće te simboličkog doživljavanja početka i prestanka života. A časoslov je po svojoj biti povezan uz različita doba dana i godine. Bez te dimenzije, on gubi svoje temeljno obilježje.  

Početkom 3. stoljeća Hipolit Rimski bilježi da su kršćani pojedine časove dana posvećivali uspomenom pojedinih trenutaka Isusove muke i smrti: osuda o trećem času, razapinjanje o čestom, smrt o devetom. Nekako u isto vrijeme, Tertulijan povezuje dnevne molitvene časove s događajima iz apostolskog života prve Crkve: silazak Duha Svetoga o trećem času (Dj 2,15), Petrova molitva u Jopi o čestom času (Dj 10,9), Petrova i Ivanova molitva u Hramu o devetom času (Dj 3,1). Tu prvotnu praksu Crkva ustrajno i vjerno nastavlja do naših dana.

 

Molitva svega naroda Božjega

Časoslov obnovljen prema smjernicama Drugoga vatikanskog sabora želi biti molitva svega Naroda Božjega a ne samo klerika i redovnika. Po tom su načelu birani tekstovi, pojednostavnjena struktura i pružene široke mogućnosti prilagodbe konkretnim prilikama molitelja. Kolikogod je nužna i preporučena molitva u samoći, “iza zatvorenih vrata”, ipak je zajednička molitva uzvišenija i plodonosnija. Krist je izričit: “Gdje su dvojica ili trojica sabrana u moje ime, ja sam tu među njima” (Mt 18,20). Prema tome kad se zajednica vjernika okupi da Bogu prinese hvalbenu žrtvu, plod usana svojih, onda je Krist tu prisutan i po njemu se ta žrtva uzdiže Bogu.

Drugi je vatikanski sabor žarko želio da, barem neki dio časoslova, mole svi vjernici. Zbog toga preporučuje: “Neka pastiri duša nastoje da se nedjeljom i o svečanijim blagdanima u crkvi zajednički proslave glavni časovi, naročito večernja. Preporučuje se i laicima da mole božanski časoslov, bilo sa svećenicima bilo međusobno okupljeni, dapače i svaki za se” (SC 100). Time se pridružuju hvali što je anđeli i sveci pjevaju u nebeskim dvorima Onome koji sjedi na prijestolju i Jaganjcu (Otk 5,13).

Zajedno s Marijom

Apostoli “bijahu jednodušno postojani u molitvi sa ženama, i Marijom, majkom Isusovom, i braćom njegovom” (Dj 1,14). Taj sažeti, a nama tako dragocjen opis prve kršćanske zajednice zorno ukazuje na mjesto i ulogu Blažene Djevice u Crkvi koja sebe na osobit način doživljava u zajedničkoj molitvi hvale sve do trenutka konačnog sjedinjenja sa svojim Zaručnikom. U toj molitvi hvale Bogu Marija zauzima počasno mjesto. Uz mnoge marijanske blagdane i spomendane tijekom liturgijske godine kršćani u predvečerje svakoga dana veličaju i hvale Boga riječima Marijina hvalospjeva Veliča duša moja Gospodina. Taj hvalospjev zaslužuje iste svečanosti i počasti kao kad se čita i sluša Evanđelje, naglašava Opća uredba časoslova (br.138). To uključuje kađenje oltara za vrijeme svečane molitve časoslova i stajanje na nogama svih sudionika.

Naša zapadna višestoljetna kršćanska predaja ustalila je običaj da se na kraju bogoslužja časova pjeva završna marijanska pjesma. To je, redovito, jedna od četiri glasovite marijanske antifone: Slavna Majko Spasitelja, Rajska kruno, rajska slavo, Kraljice neba, Zdravo Kraljice.

Uz te izričito marijanske tekstove, za pravilno shvaćanje Marijina mjesta i uloge u bogoslužju časova i duha cjelokupna časoslova, potrebno je imati na pameti poseban Božji plan s Marijom i s tim ključem otvarati starozavjetni proročki navještaj što se zrcali i u psalmima od kojih je sačinjen veliki dio časoslova. Kršćanska je predaja mnoge starozavjetne simbole izravno i neizravno primjenjivala na Mariju. Spomenimo samo Noinu lađu i grad Sion.

Sve te misli lijepo i jezgrovito izražava zaziv jutarnje molbenice 10 siječnja: S Djevicom Bogorodicom Marijom veliča te, Gospodine, duša naša! 

 

 

Najave

DUHOVNE VJEŽBE - 2019.

************

Regionalni sastanci

************


Dani sv. Elizabete

************

Šibenik / Šubićevac

************

Šibenik / Šubićevac: Prikazivanje filma i humanitarna akcija

************

München: VIII. susret hrvatskih studenata

************


Sjemenište Sinj: Dan otvorenih vrata

************


OFS - hodočašće

************

Dubrava: Gospa od Zdravlja

************

Primorski Dolac: Pastirski pohod

************

Zbog tehničkih problema

s dosadašnjom provincijskom adresom e-pošte,

molimo vas da ubuduće poštu šaljete na adresu:

provincijalat.franjevaca@gmail.com


Pretraži sadržaj

Aktualno

KAPITUL UNDER TEN


FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas2185
Ovaj mjesecOvaj mjesec24915
UkupnoUkupno7235848

Administrator

ivan.udovicic@gmail.com

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 23