U božanstvenoj liturgiji

Istočni kršćani nazivom “liturgija”, ili “božanstvena liturgija”, imenuju euharistijsko bogoslužje, tj. ono što mi nazivamo “sveta misa”. Kad govorimo o štovanju Bogorodice Marije kod istočnih kršćana, imamo u vidu sve oblike bogoštovlja a ne samo euharistijsko.

U smo razmatranju svratili pozornost na marijanske ikone i istaknuli važnost liturgijskog pjesništva kod istočnjaka osobito himana u čast Bogorodice koje oni nazivaju bogorodičen (theotokion). Da se uvjerimo koliku važnost te pjesme pridaju Bogorodici, dovoljno je pročitati, ili – još bolje - doživjeti pjevanje hvalospjeva Presvetoj Bogorodici Akathistos.  

Iskazivanje slave Bogu…

Svaki himan završava doksološkom pohvalom Presvetom Trojstvu “Slava Ocu i Sinu i Svetomu Duhu” uz prigodnu pjesmu. Nakon drugoga dijela navedene doksologije, koji započinje riječima “i sada” pa se tako i označava, slijedi jedna strofa posvećena Bogorodici. Kao primjer donosimo tropar što se po 6. glasu pjeva na Bogorodičine svetkovine:

“Tvojim blagdanom, prečista Bogorodice,

kao svijetlim vijencem

ovjenčala se danas crkva tvoja

koja od radosti sja,

i otajstveno se veseli kličući tebi, Vladarice:

Raduj se, nebeski dragocjeni biseru

i vijenče slave božanske!

Raduj se, jedina punino slave i vječna radosti!

Raduj se, pristanište onih koji se tebi utječu,

Zagovornice i spasenje duša naših!”

Prosni zazivi u istočnoj liturgiji nazivaju se ektenije. Sastoje se od više molitvenih zaziva što ih redovito pjevajući izgovara đakon, a sav narod odgovara: “Gospode, pomiluj”.  Višestruko se ponavljaju za vrijeme bogoslužja, a svaki put završavaju istim zazivom Bogorodici: “Spomenimo presvetu, prečistu, preblagoslovljenu, slavnu Vladaricu našu Bogorodicu i uvijek Djevicu Mariju, sa svima svetima, te sami sebe i sav svoj život Kristu Bogu predajmo”. Slijedi završni usklik: “Tebi, Gospode!”

 

… za vrijeme božanstvene liturgije

Svećenik se priprema za služenje božanske liturgije različitim molitvama među kojima je i nekoliko upravljenih Bogorodici. Kao primjer donosimo tropar koji se moli pred Bogorodičinom ikonom:

“Bogorodice, ti si izvor milosrđa!

Učini i nas dionicima milosti.

Pogledaj na grešni narod

i kao uvijek pokaži svoju moć.

Jer uzdajući se u tebe,

poput anđeoskog vojvode Gabrijela

kličemo ti: Raduj se!”

Za vrijeme priprave kruha za euharistijsku službu (prosfore), svećenik nakon prve prosfore  “na spomen Gospoda i Boga Spasitelja našega Isusa Krista”, priprema drugu i pri tom govori: “Na čast i spomen preblagoslovljene naše Vladarice Bogorodice i vazda Djevice Marije. Po njezinu zagovoru primi, Gospode, ovu žrtvu na svoj nebeski žrtvenik”.  I postavlja je s desne strane glavne prosfore, koja se zove Jaganjac,  i pri tom govori: “S desna ti stade kraljica, odjevena i urešena zlatnim ogrtačem.”  Iza toga se postavljaju druge, manje čestice kruha s lijeve strane Jaganjca na čast svetaca i crkvenih velikostojnika.

Kod spomena svetih u Liturgiji sv. Ivana Zlatoustoga svećenik moli: “Osobito za presvetu, prečistu, preblagoslovljenu, slavnu Vladaricu našu Bogorodicu i vazda Djevicu Mariju.” Dok đakon kadi oltar, narod pjeva: “Dostojno je zaista tebe zvati blaženom, o Bogorodice! Vazda blaženu i posve nevinu i Majku Boga našega. Časniju od kerubina i neusporedivo slavniju od serafina, jer si nepovrijeđena Boga-Riječ rodila, o istinska Bogorodice, tebe veličamo!”

Na početku svečane euharistijske liturgije pjevaju se tri antifona a za našu temu zanimljiva su prva dva. Prvome je pripjev: “Molitvama Bogorodice, Spase naš, spasi nas!”  Drugi antifon sadrži glasovitu molitvu Jedinorođeni Sine u kojoj povlašteno mjesto zauzima njegova majka. Donosimo početak:

“Jedinorođeni Sine i Riječi Božja!

Besmrtan si, a izvolio si, spasenja našega radi,

primiti tijelo od svete Bogorodice i vazda Djevice Marije.”

i tijekom liturgijske godine

Liturgijska godina kod istočnih kršćana u biti je istovjetna zapadnoj s Uskrsom u središtu. U pojedinostima se razlikuje, a to je nastalo kao plod različita povijesnog razvoja i utjecaja kulturnih sredina. I među istočnim obredima postoje razlike nastale zbog istih čimbenika. U svima njima Bogorodica Marija zauzima značajno mjesto.

Za nas je najzanimljivije kako se to ostvarilo u bizantskom obredu kome pripadaju i naši grkokatolici. U bizantskom obredu postoje tri kruga liturgijske godine i njihovim međusobnim usklađivanjem ostvaruje se slijed bogoslužja tijekom godine dana. Prvi krug je uskrsni s pomičnim blagdanima, drugi je dvanaest velikih blagdana i treći je tjedni krug osam glasova. 

Od 12 velikih blagdana tijekom godine, koji su redovito prikazani na ikonostasu, oslikanoj pregradi između oltara i crkvene lađe, nalaze se i tri marijanska blagdana: Rođenje (8. rujna), Prikazanje u hramu (21. studenoga) i Usnuće/Uznesenje (15. kolovoza). I uz druge, izrazito kristološke blagdane, Bogorodica je tijesno povezana. To se osobito može reći za Blagovijest (25. ožujka) i Susret u Hramu (2. veljače) koje su istovremeno i Kristovi i Bogorodičini blagdani. Slično je i za Božić i Bogojavljenje.

Posebnost liturgijske godine po bizantskom obredu je ustaljeni običaj da se u dane iza velikih blagdana slavi tzv. poprazništvo kada se, osobito prvi dan, časti najznačjnija osoba uz navedeni blagdan. Tako se 26. prosinca slavi Zbor presvete Bogorodice. Uz spomenute marijanske blagdane bizantinci slave više lokalnih Bogorodičinih spomendana od kojih ističemo Pokrov Bogorodice (1.X.) i Bogorodičin pojas (32.VIII). Uz to, čitav mjesec kolovoz obilježen je posebnim štovanjem Bogorodice pa ga neki od njih nazivaju i marijanski mjesec. Od 1. do 14. kolovoza istočnjaci prakticiraju jedan od četiri velika posta i nazivaju ga uspenski  ili velikogospojinski.

Bogorodica se časti i preko tjedna. Teolog Bulgakov piše: “Presveta se Bogorodica spominje i časti svakoga dana u tjednu kao ona koja se trajno pred prijestoljem svoga Sina zauzima za kršćane. Ipak, najviše se časti u nedjelju, srijedu i petak.”

 

 

Najave

DUHOVNE VJEŽBE - 2019.

************

Regionalni sastanci

************

Šibenik / Meterize: Priče iz Vukovara

************



Split / Dobri: Gospa od Zdravlja

************


Dani sv. Elizabete

************

Šibenik / Šubićevac

************

Šibenik / Šubićevac: Prikazivanje filma i humanitarna akcija

************


Sjemenište Sinj: Dan otvorenih vrata

************

Dubrava: Gospa od Zdravlja

************

Zbog tehničkih problema

s dosadašnjom provincijskom adresom e-pošte,

molimo vas da ubuduće poštu šaljete na adresu:

provincijalat.franjevaca@gmail.com


Pretraži sadržaj

Aktualno

KAPITUL UNDER TEN


FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas14
Ovaj mjesecOvaj mjesec38158
UkupnoUkupno7249091

Administrator

ivan.udovicic@gmail.com

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 48