"Bog moj i sve moje"

(Priručnik za kandidate FSR-a)

.

5. "Duh Asiza"

Duh Asiza - vrlo jednostavna formula koja ponovno stav­lja pred nas vrednote bratstva, dijaloga medu religijama, pravednosti i mira i to na način Franje iz Asiza.

Franjevački je pozdrav Mir i dobro; uobičajen je do naših dana; on je baština Franjinih sljedbenika svih vremena. U naše ga vrijeme nazivamo i Duhom Asiza. Jer, željeti i činiti ljudi­ma mir i dobro, temeljna je odrednica života svetoga Franje i njegove Obitelji.

No, ta odrednica ima svoj temelj u Evanđelju:

Kod Isusova su rođenja anđeli pjevali: „Slava na visinama Bogu, a na zemlji mir ljudima, miljenicima njegovim!“ (Lk 2,14)

Isus je govorio učenicima: „Mir vam ostavljam, mir vam svoj dajem. Dajem vam ga, ali ne kao što svijet daje.“ (Iv 14,27)

Kad Isus šalje apostole da naviještaju Evanđelje, uči apo­stole što da kažu: „U koju god kuću uđete, najprije recite: Mir kući ovoj!“

Prvi Isusov uskrsni pozdrav u susretu s apostolima bio je izražen riječima: „Mir vama!“ (Iv 20,19)

Za Isusa apostol Petar kaže da je prošao zemljom čineći dobro - pomagao je, ozdravljao, iscjeljivao, opraštao, razumio, tješio i hrabrio.

Osnovno pravilo Franjevačke obitelji jest Isusovo Evanđelje, pa je sasvim razumljivo da je glavno načelo Franjina života i života cijele njegove Obitelji: Mir i dobro!

.

a) Mir

On prožima cijelo Franjino biće. Prisutan je u cjelokupnom njegovu ponašanju. Franjo je nastojao i uspijevao u pomirenju ljudi svih staleža. Za Franju mir uključuje u sebi različite odnose u najpozitivnijem smislu:

  •   odnos prema Bogu,
  •   odnos prema ljudima,
  •   odnos prema samome sebi,
  •   odnos prema svemu stvorenom, odnosno prema prirodi.

Sve je ovo Franjo ostvarivao u svom životu, a to se zahtije­va i od njegovih sljedbenika. Stoga, biti franjevac u bilo kojem Redu prije svega znači biti u tom smislu duhovno izgrađeni kršćanin. Odgovornosti su naime veoma velike.

Poznata nam je Molitva za mir koja se pripisuje svetom Franji. On je nije sastavio, ali ona odiše njegovim duhom i njegovim nakanama. Ta se molitva posvuda rado pjeva: Bože moj, dopu­sti mi - Aleluja - mira tvog da budem glas.

Dana 27. listopada.1986. godine u Asizu, rodnom gradu svetoga Franje, papa Ivan Pavao II. molio je s predstavnicima gotovo svih svjetskih religija. Molio je za mir, za jedinstvo, za ljubav i razumijevanje među ljudima.

Nešto slično je učinio i sveti Franjo kad je išao sultanu Me-lek Al Kamilu u Siriju u doba križarskih ratova. Vratio se živ odande odakle se niti jedan križar ne bi živ vratio, jer je došao s ljubavlju i mirom, a ne s mržnjom.

.

b) Ljubav prema prirodi (ekologija)

Posljednja dva desetljeća bila su obilježena povećanom brigom za očuvanje čovjekove okoline tzv. ekologijom.

Briga i ljubav za prirodu nije međutim izum naših dana. Poznat je Franjin nježan i pažljivi odnos prema svemu stvore­nom, ali on nije proizlazio iz egoistične bojazni za vlastiti ži­vot ako priroda propadne, već iz ljubavi prema djelima našega Stvoritelja. Stoga sveti Franjo doživljava zemlju, kamen, drvo, vodu, sunce, mjesec, svjetlo, zrak, kukca, vuka i slično kao svojega brata i sestru jer nas je isti Stvoritelj ljubio i u ljubavi postavio u ovaj svijet. Pri­mjer te ljubavi svetoga Fra­nje vidljiv je iz Pjesme brata sunca.

Svake se godine u svi­jetu obilježava jedan da­tum - 5. lipnja - kao „Svjet­ski dan zaštite čovjekove okoline“. Svijet se u posljed­njih 20 godna zabrinuo za povećano zagađivanje čo­vjekove okoline, za umi­ranje šuma, nestanak mno­gih biljnih i životinjskih vrsta, zagađivanja vode, zemlje i zraka. Tu je i neiz­bježna „rupa“ na ozon­skom omotaču, a sve to zbog gramzljivosti čovjeka za bogatstvom, naročito u industrijskim zemljama, dok su u drugim dijelovima svijeta velike suše, plodne zemlje je sve manje, gladnih sve više, razovrsne prirodne nepogode, a da i ne govorimo o eksplozijama atomskih bombi i slično. Sve se to sigurno nije desilo zato što su ljudi smatrali zemlju, vode, šume i druge ljude svojom braćom i sestrama.

Predlažemo pitanje za razgovor: Što mi franjevci svjetov­njaci možemo učiniti da se situacija počne mijenjati? Možemo li, činimo li uopće išta? c) Franjevci i svijet

U posljednjem se desetljeću puno pripovijeda o „ujedinjenoj Europi“. Danas je to već stvarnost, prvenstveno politička, a pomalo postaje i gospodarstvena. Ujedinjena Europa je zamišljena kao zajednica kapitala i poslovnosti, dakle, zajednica interesa i novca.

Franjevci (svih obitelji) trebali bi učiniti da Europa postane sve više zajednica solidarnosti i mira, međusobnog poštovanja i ljubavi, da ljudi više budu braća i sestre. Osim toga, sveti otac Ivan Pavao II. je puno puta spomenuo reevangelizaciju Europe koja je, unatoč činjenici da je prva primila kršćanstvo i dala mnoge misionare drugim kontinentima i zemljama, du­hovno podivljala. To se vidi kroz različite oblike modernog poganstva - u vjerovanju, u grešnom načinu života, u zago­varanju abortusa i eutanazije, kloniranju živih bića. Izgleda da više nema mjesta za Boga jer znanost čovjeku daje vlast nad životom i smrću.

U takvoj duhovnoj divljini kršćani imaju što reći, a franjev­ci kao dio kršćanske Crkve, još više, pogotovo ako ne zabo­rave na zadatak koji je duhovni otac svih franjevačkih obitelji primio od Gospodina Isusa Krista: „Franjo, idi i popravi moju kuću koja se, kako vidiš, ruši!?“

 

Pretraži sadržaj

Aktualno

FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas168
Ovaj mjesecOvaj mjesec49677
UkupnoUkupno5974867

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 57 

Administrator

franodoljanin@gmail.com