II. SVETI FRANJO I FRANJEVAČKI POKRET
(Prema knjizi KAJETAN ESSER, Pregled povijesti Franjevačkoga reda)

.

1. Franjino doba

Franjo i njegovo djelo pravi su odgovor na postavljena pita­nja tadašnjega vremena. Bog je dao Franji, a po njemu i Crkvi i ljudima srednjega vijeka, odgovor na četiri pitanja koja su ih tištila.

Prvo pitanje : MOĆ CRKVE

Hijerarhija nastoji učvrstiti kraljevstvo Božje zemaljskom moći. Papa Inocent III. godine 1200. u pismu Deliberatio papae razmišlja - kome ostaviti carstvo, staufovcima ili welfima? Kraljevi su mu bili skloni, a Crkva je u to doba bila na vrhuncu političke moći. Godine 1209. Papa čeka odgovor iz Spevera tj. privolu cara Otta Welfa IV. na pitanje je U njegova, tj. papina, moć neograničena. Bog mu daje drugi odgovor: u travnju 1209. godine Franjo Asiški i njegova braća mole papu Inocenta IH. dopuštenje da mogu živjeti Evanđelje u punom siromaštvu i poslušnosti.

Drugo pitanje: ŽIVOT CRKVE

Ono je natuknuto još za pape Grgura VTL u njegovoj borbi protiv simonije i svećeničke ženidbe. Tu su prisutni vjerski pokreti srednjega vijeka koji zahtijevaju:

  • ·      život po Evanđelju,
  • ·      život u pokori
  • ·      odgovornost laika
  • ·      propovijedanje na putovanjima
  • ·      rad vlastitim rukama
  • ·      ništa ne posjedovati
  • ·      spremnost služenja bolesnima i siromašnima.

Sljedbenici tih ideja bili su Norbert od Xantena i njegovi iz­vorni premonstrati u Francuskoj, humilijati u Italiji, begini u Nizozemskoj, zatim Petar Waldesa i sljedbenici u Lionu u Fran­cuskoj - svi su oni željeli živjeti po Evanđelju.

Premonstrati, prvi Red humilijata, žive monaški. Begini se dugo bore za svoje priznanje, Waldesa i sljedbenici upadaju u herezu. Sablažnjuju se nad životom Crkve, klera i hijerarhije koji ih žele suzbiti i tako dolazi do sukoba.

Waldenzi tvrde da nasljednici apostola moraju živjeti kao prvi apostoli. Samo onaj koji tako živi ima punu moć (vlast). Nije bitno samo «apostolsko nasljeđe«, nego apostolski život. Nije bitan Sveti red, nego karizma (izvanredni Božji dar). Tko živi apostolskim životom, može bez posvete propovijedati, krštavati, slaviti Euharistiju, opraštati grijehe, posvećivati i blagoslivljati. Za to je sposoban i uzoran laik, ali ne i svećenik koji loše živi. Stoga waldenzi prvenstveno odbacuju svećeništvo.

Božji odgovor na ove dileme očitovao se u sv. Franji: želio je živjeti onako kako su živjeli apostoli. Ali nije sebi pripisivao njihovu moć (vlast). Bez autoriteta Crkve i bez podložnosti ništa nije htio raditi.

Treće pitanje: CRKVENI NAUK

Ovo pitanje pokrenuli su srednjevjekovni otpadnici - ka­tari. Iz istočne Europe donosili su krivi nauk sličan manihejstvu. Ono što je duhovno, dobro je jer potječe od dobroga boga. Materijalno je, naprotiv, zlo i stvoreno je od zloga boga. To je nekršćanski dualizam. Uzdržavanje od materijalnog približa­va (vodi) otkupljenju.

Zli bog, koji je stvorio vidljivi svijet, stari je bog. Dobri bog je stvorio duhove, i on je bog novoga. Post i suzdržljivost po­vratak je dobrom bogu i duhovnom životu. Sve matrijalno je zlo, i treba ga prezirati. Ne postoji veza između materije i dobrog boga. Zato Sin Božji nije mogao postati čovjekom, niti je prisutan u prilikama kruha i vina jer je to miješanje zloga i dobrog svijeta. Misa je neodrživa, a svećenstvo i hijerarhija nemaju nikakva značenja.

Katarski nauk bio je poprilično prihvaćen. Posebno u gustim naseljima na Rajni, u južnoj Fancuskoj, sjevernoj i srednjoj Italiji. Nakon pokušaja da ih obrati, papa Inocent III. se uvjerio da se ova opasnost može suzbiti samo oružanom smislom. Tako je došlo do križarskoga rata koji je zbog svoje okrutnosti do danas ostao velika sramota za Crkvu.

 

Pretraži sadržaj

Aktualno

FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas1498
Ovaj mjesecOvaj mjesec51308
UkupnoUkupno6325068

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 65 

Administrator

franodoljanin@gmail.com