Urednica WDR razgovarala s fra Brankom Brnasom

Hrvatska katolička misija u Kölnu nedavno je svečano proslavila 50-tu obljetnicu svoga djelovanja. Tom je prigodom gospođa Nadica Markovica, urednica WDR, razgovarala s fra Brankom Brnasom, voditeljem Misije, a razgovor su naknadno emitirali i HR i Glas Hrvatske. Razgovor donosimo u cijelosti.

Fra Branko, odavno se pripremate za završnu proslavu jubilarne 50-te obljetnice postojanja Hrvatske katoličke misije u Kölnu. Je li povijest misije dobro dokumentirana?

-  Da. Postoji misijska kronika, pastoralni misijski listić koji zadnjih pet godina tiskamo svaki mjesec, misijska internet stranica, fototeka i mnoštvo rukopisa...

Do kojih ste informacija došli? Što ste uspjeli pronaći -  od kada djeluje, odnosno postoji HKM  Köln?

- Najvažniji su počeci. Prikupio sam arhivsku građu počevši od 50-tih godina prošloga stoljeća, posebno pismohranu fra Krste Šušnjare. U jednom rukopisu od 10.12. 1960.g. fra Krsto bilježi,  kako za Hrvate u Kölnu redovito slavi svetu misu u blizini Glavnog kolodvora.  Taj datum držimo kao početak djelovanja (postojanja Misije). U lipnju 1967. g. Kölnska nadbiskupija i službeno osniva Hrvatsku katoličku misiju u Kölnu. Pojasnit ću ovu vremensku razliku: kao dijete koje se rodi pa prođe vrijeme do krštenja – tako slikovito tumačimo početak postojanja i godinu službenog osnivanja Misije.

Je li kölnska misija davnih 60- tih godina, ista kao što je i danas? Ako sam dobro informirana, tada je obuhvaćala cijelo područje Kölnske nadbiskupije?

- Točno. Na početku djelovanja Hrvatske katoličke misije u Kölnu, fra Krsto je pastoralno skrbio za cijelo područje Kölnske nadbiskupije. A onda počevši od 70-tih godina prošloga stoljeća, postupno su nastajale druge samostalne misije: Düsseldorf, Wupertal,  Neuss, Leverkusen, Bonn, Mettmann...

Koje sve područje danas obuhvaća Hrvatska katolička misija Köln i koliko broji vjernika?

- Odlukom Kölnske nadbiskupije od lipnja 2006. god., Hrvatskoj katoličkoj misiji  u Kölnu ponovno pripadaju gradovi Köln, Leverkusen, Bonn, Bergeim i Wiehl s prigradskim područjima. Misija broji oko 14.000 vjernika.

Pater Branko, Vi ste župnik hrvatske misije u Kölnu. Tko osim Vas još pastoralno skrbi o vjernicima?

- Osim mene o vjernicima skrbe i kapelan fra Marko Domazet Lošo, s. Dubravka Žuro koja djeluje na području Bonna i Bielsteina, tajnica Suzana Kodvanj, a od jeseni će, umjesto časne sestre Vinke koja se vratila u Domovinu, djelovati Vlatka Linarić, pastoralna suradnica.

Kazali ste da imate otprilike14.000 vjernika, uglavnom Hrvata katolika. Kako se misija o njima brine, što im sve nudi?

- Svake nedjelje i blagdana slavimo sv. misu u Kölnu, Bielsteinu, Bonnu,  Leverkusenu i subotom u Bergheimu.  Prije svete mise prigoda je za svetu ispovijed.  Vjeronaučnu nastavu držimo u Kölnu i u svim filijalama. Radimo s ministrantima, održavamo zaručničke tečajeve,   tjedno se sastajemo sa  starijim vjernicima (Senioren), organiziramo duhovne obnove, okupljamo djecu i mlade, često hodočastimo u Rim, Asiz, Padovu, Fatimu, Svetu Zemlju...

Ovo je, ako smijem tako kazati, uobičajena pastoralna ponuda jedne hrvatske katoličke zajednice u Njemačkoj pod uvjetom da ima mogućnosti i osoblje za to. Ali Vaša misijska aktivnost je puno šira – dijapazon seže od kulture pa sve do športa...Jesu li vjernici uključeni u misijski rad?

- Osim uobičajenih pastoralnih aktivnosti, okupljamo djecu i mlade u folklornoj skupini. Oko 50-tak djece i 30-tak mladih rado plešu hrvatska kola i pjevaju narodne napjeve. Nije nam samo cilj očuvanje hrvatske baštine, već kroz folklor i pjesmu, mlade približiti duhovnim vrijednostima. Često putujemo i u Domovinu. Slavimo Nikolinje, Majčin dan i Maskenbal gdje se veselimo Bogu i životu. Sve to ne mogu sami svećenici ni časna sestra. Stoga su nam dragocjeni mladi angažirani vjernici koji se s ljubavlju uključuju u misijski rad i voditelji su pjevanja, sviranja i folklora.  Osim toga podržavamo sve športske i kultune udruge na području HKM Köln.

Köln ima oko milijun stanovnika i velegrad je koji je prepun ponuda i nije lako privući mlade Hrvate, koji su možda čak i rođeni u tom gradu, da dođu na misu ili u Misiju.  Kakva su Vaša iskustva pater Branko?

- Mi se trudimo i činimo sve da okupimo hrvatske vjernike, posebno mlade,  na svetoj misi u crkvi i misijskim prostorijama, ali nije sve na nama. Vjernici trebaju i sami tražiti put do Boga, više se uključivati u radost zajedništva, otkrivati svoje korijene... Mladi koji su rođeni u Njemačkoj, dobro su integrirani u njemačko društvo, ali teže se integriraju u ovdašnju Crkvu. Hrvatske misije bi se, u suradnji s ovdašnjom tj. njemačkom Crkvom, trebale žurno pozabaviti s ovim problemom.  Više nego dosada, jer mladi neće „sami pasti u krilo Crkve“.

Ako se usporedi njemačke katolike s hrvatskima – usudila bih se kazati da među hrvatskim vjernicima nema toliko kritičnoga pristupa prema Crkvi i vjeri kao kod Nijemaca.  Ili se varam?

- Ne bih se složio kako hrvatski vjernici nisu kritični. Kritični su itekako. Koliko ta kritika uvijek ima mjesta, to je drugo pitanje. Mnogi hrvatski vjernici zrelo razmišljaju i vrlo iskreno govore o Crkvi, čak i o problemima koji su bolni i za vjernike i za svećenike. S tim svjedoče da nam je Crkva zajednička majka. 

U međuvremenu se u njemačkim biskupijama na svim nivoima štedi. Štoviše, ukidaju se različite ponude, zatvaraju se crkve ili pak fuzioniraju, tj. 2-3 zajednice spajaju se u jednu. To je u međuvremenu zahvatilo i hrvatske katoličke misije. Kako Vi izlazite na kraj s time?

- Treba biti realan. U zadnjih tridest godina broj vjernika u Kölnskoj nadbiskupiji smanjo se za  300.000 (bez ispisanih iz Crkve, a njih je u ovoj nadbiskupiji oko 10.000 godišnje!).  Manje ljudi, manje vjernika, manje  poreza, manje misija.  Nije sve u novcu, ali bez njega štošta ne ide. Posljedice za hrvatske misije u Kölnskoj nadbiskupiji su: od osam hrvatskih misija ostale su tri, od osam svećenika trenutno djeluju četvorica.  Manje nego prije, ali uz zajedničko zalaganje svećenika i vjernika, opstaje se i živi.

Kölnska misija trenutno djeluje na drugoj adresi jer se Dom kardinala Stepinca tj. misijske prostorije obnavljaju. Troškove je preuzela Nadbiskupija.  Kako ste to uspjeli izboriti s obzirom na rigoroznu štednju?

- Uspjeli smo zahvaljujući dragom Bogu, zagovoru bl. Alojzija Stepinca, iskrenoj podršci kardinala Joachima Meisnera, zalaganju mons. Heinera Kocha, biskupa, mojom prisutnošću u Svećeničkom vijeću (Priesterrat), vjerničkoj podršci i osobnoj upornosti. Početkom rujna 2011.g. vraćamo se u obnovljene prostorije (Am Rinkenpfuhl 12).

Do sada su, usudila bih se reći, hrvatske katoličke misije živjele paralelni život u ovdašnjoj Crkvi. Uzimajući u obzir promjene o kojima smo malo prije pričali, mislite li da hrvatske katoličke misije u Njemačkoj, pa evo, konkretno i Misija u Kölnu,  ima perspektivu odnosno budućnost?

- Nisu misije živjele paralelni život već su novonastali ekonomski i pastoralni uvjeti stvorili problem paralelnosti. Hrvatske misije, pa tako i Hrvatska misija u Kölnu, nemaju samo ulogu očuvanja vjere, jezika i kulture i nisu više, kao prije 40, 50 godina most povratka u Domovinu. Misije su sada most  za bolju integraciju u ovdašnju Crkvu, djelomično i njemačko društvo. Bolje osmišljena, domišljena, planirana integracija nego asimilacija ili getoizacija s trajnim posljedicama. S njemačkim vjernicima/građanima radimo, pjevamo, kumujemo, igramo, hodočastimo... Nije nam valjda jedini problem slaviti Boga zajedno?

Smatrate li da se Crkva u Hrvata dovoljno brine o tim bitnim društvenim promjenama u Njemačkoj s obzirom na hrvatsku pastvu i njene vjernike?

- Briga se već s tim što šalje svećenike, bilo redovničke zajednice, bilo biskupi.  A ako se na prvi mah manje briga nije razlog u nemaru, već o dvostrukom problemu: velike su potrebe domaće Crkve, a manji je broj svećeničkih zvanja.  Naravno, uvijek se može i treba bolje.

Što poručujete crkvenim poglavarima u Domovini s obzirom na Vaše dugogodišnje iskustvo u Njemačkoj - na što bi trebali obratiti više pažnje? 

- Ne znam koliko sam kompetentan odgovoriti na ovo pitanje. Čini mi se kako manjka jedan dugoročni pastoralni i personalni koncept u suradnji s ovdašnjom Crkvom tj. njemačkom Crkvom. Postoje određeni pastoralni planovi, rimski naputci, biskupske smjernice, razni uredi i delegature, ali manjka koordinacije. 

Vratimo se ponovno prvotnom razlogu našeg razgovora, a to je 50. obljetnica postojanja i djelovanja hrvatske katoličke misije u Kölnu. S proslavom ste počeli prošle godine, ove ste je godine okončali s blagoslovom obnovljenih prostorija i svečanom liturgijom kardinala Josipa Bozanića?

- Drago mi je da je uzoriti kardinal Bozanić prihvatio naš poziv jer tako svjedočimo povezanost domovinske  i iseljene Crkve u Hrvata. Posebno jer je ovo završna proslava jubilarne godine.  Stoga, koristim priliku uputiti priznanje svim svećenicima i časnim sestrama koji su kroz 50 godina djelovali u Kölnu, Bonnu, Leverkusenu, ali posebno hvala vjernicima:  bez njihova rada i dara, molitve i zajedništva ne bismo blagoslovljeno i uspješno ispisali ovih 50 godina djelovanja hrvatske Misije u Kölnu..

 

 

Pretraži sadržaj

Aktualno

FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas770
Ovaj mjesecOvaj mjesec76634
UkupnoUkupno4993067

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 131 

Administrator

franodoljanin@gmail.com