Uvodni govor fra Josipa B. Percana

član Međunarodne škotističke komisije, na uvodnoj sjednici Skupa u Zagrebu

.

Znanstvenim skupom koji danas otvaramo u ovoj povijesnoj dvo­rani - Ilirskoga preporoda -, koja svojim imenom evocira u nama slavni period i ljude iz hrvatskog "Ottocenta", želimo i mi obilježiti nekoliko godišnjica iz prve polovice XX. stoljeća, po sebi različitih ali konvergentnih i značajnih za daljnji slijed kulturnih i religioznih zbivan­ja na ovim prostorima.

U prvome redu lik je to i djelo bl. Ivana Duns Škota, kojega sedam­stotu obljetnicu smrti (Duns oko 1265. - Koln 1308.) ove godine obi­lježava svekoliki kulturni svijet raznim manifestacijama diljem Evrope i svijeta. Ali na osobit način, iz po sebi razumljivih razloga, uspomena na tog najsuptilnijeg među skolastičkim magistrima njeguje se među fra­njevcima, svih Redova i njihovih ogranaka. Ti znanstveni skupovi od­nosno kongresi, koji su se već održali ili će biti održani idućih mjeseci u spomen našeg franjevačkog naučitelja, usredotočeni su pretežito, u raz­ličitim svojim varijantama, na evociranje važnosti Oštroumnog Doktora odnosno njegovog udjela u razvoju skolastičke misli u kontekstu njezi­nog najsnažnijeg i najkontroverznijeg razmaha u onom prevažnom, re­lativno kratkom, razmaku koji ide od Aleksandra Haleškog i Bonaventure, te Alberta Velikog i Tome Akvinskog, pa do Ivana Duns Škota. U tih pedesetak godina s kraja XIII. i početka XIV. st., kojima se znanst­veni svijet i danas divi, koncentrirana su gotovo sva misaona dostignuća vezana u evropskoj kulturnoj memoriji uz pojam "zlatne skolastike": od tradicionalnog platonističkog augustinizma starijih skolastika i prvih franjevačkih učitelja do uspjele sinteze iste tradicije i novina prispjelih u skolastiku po novim prijevodima "latinskog Aristotela", koji će pre­vagnuti među sljedbenicima Anđeoskog Naučitelja, sve do suptilne ge­nijalnosti Duns Škota koji će, u prekratkoj svojoj karijeri, učiniti za­divljujući pokušaj originalne cjeline, jedan od posljednjih takvih u nizu velildh "suma" i komentara na Lombardove Sentencije, koje nam je ostavila u zalog prebogata skolastička tradicija.

Kao što je poznato, specifičnosti Tome i Duns Škota, te dvojice origi­nalnih skolastičkih učitelja, pretvorit će se među njihovim sljedbenicima u "tomizam" odnosno "škotizam", dva komplementarna skolastička filo­zofska i teološka sustava, koji će u svom daljnjem razvoju kroz različite po­vijesne epohe narasti u dva pokreta, često međusobno antagonistička, s kojima će se identificirati dobar dio dominikanaca i franjevaca, a ne više samo jedne relativno male akademske ili skolastičke elite.

Vrijeme tako otvorenih antagonizama je iza nas, ali ne i proučavanje istih u njihovom specifičnom povijesnom i religioznom kontekstu, iz-traživanje koje još uvijek može biti - uvjeren sam - i kreativno i aktual­no. (Kao dokaz za to mogu poslužiti spomenuti znanstveni skupovi[1]).

Skup koji mi danas ovdje otvaramo dio je već spomenutih celebracija Ivana Duns Škota, ali istovremeno on za nas predstavlja - danas ov­dje - i nešto više od toga. Mi, naime, u Hrvatskoj danas vidimo i doživ­ljavamo sve to pod jednim posebnim vidom, u kontekstu tzv. "hrvat­skog škotizma" koji je u prvoj polovici XX. stoljeća iznjedrio niz imena, te polučio više uspješnih prigodnih poduhvata, u kojima neki naši ljudi i njihova specifična aktivnost prelaze po svojoj važnosti uske nacionalne i regionalne granice.

Kronološki gledano, većina događanja iz tog perioda, odnosno djela i napisa škotističkog predznaka ili sadržaja, vezana su uglavnom (iako ne isključivo!) uz dva datuma ili dva jubileja. To je 50. obljetnica odno­sno okvir proglašenja dogme o Bezgrješnom začeću Bl. Djevice Marije (1904.), te kontekst 700. obljetnice smrti sv. Franje Asiškoga (1926.), koja je koincidirala sa 600. godišnjicom rođenja bl. Ivana Duns Škota (1265/66. god.). Spomenute godišnjice inspirirale su na našim prostorima cijeli niz raznovrsnih publikacija, od kojih neke i sa stanovitom znanstvenom ambicijom. Sve su te edicije danas vrijedne naše pažnje u koliko sve one ulaze pod prošireni zajednički nazivnik "hrvatskog škotizma".

U franjevačkoj stvarnosti ove naše južnoslavenske regije skotistički će pokret vrlo brzo izići iz okvira čisto intelektualnog ili spekulativnog procesa, te će postati jedan puno življi i sveobuhvatniji odraz onog spe­cifičnog kulrurno-religioznog milieua življenog franjevaštva, koji će na ovim prostorima biti karakterističan kako za akademske i literarne kru­gove tako i za njihove pastoralne i publicističke derivacije, - što je razvidno iz dosta široke lepeze onodobnih franjevačkih izdanja u Hr­vatskoj, Sloveniji i Bosni i Hercegovini.

Jasno, sve je to bilo povezano uz neka konkretna imena prostora, ljudi i lokaliteta, među kojima posebno mjesto u to vrijeme svakako zaslužuje makarski franjevački Studium, centar iz kojeg je poniklo naj­značajnije ime hrvatskog škotizma proteklog stoljeća, fra Karlo Balić (Katuni 1899. - Rim 1977.), - kojega tridesetu obljetnicu smrti želimo također ovim našim Skupom na poseban način obilježiti.

Fra Karlo, fratar dalmatinske Provincije Presvetog Otkupitelja, nije jedino ime vrijedno našeg spomena (bilo ih je još i u Dalmaciji i u kon­tinentalnoj Hrvatskoj, kao i u Sloveniji i u Bosni i Hercegovini, što će postati razvidno iz predavanja koja će tijekom ovoga Skupa biti prezen­tirana!), ali zasigurno je bilo i ostalo u svijetu najpoznatije ime u tom istom kontekstu, toliko da je kod mnogih ono postalo, gotovo bih re­kao, sinonim za škotističke i mariološke studije franjevačkog "Novecenta". Doista, uvjeren sam da je fra Karlo Balić duboko zadužio svo­jim uspješnim radom i svoju i našu generaciju franjevaca!

Neke njegove uspješnije inicijative bit će posebno komemorirane tije­kom rada našeg Skupa. Primjerice, to je prvi susret franjevačkih profeso­ra iz bratskih nam slavenskih provincija, održan u Balićevoj koordinaciji u mjesecu rujnu 1935. godine u Zagrebu, koji je u stvari bio prvi skoti­stički kongres modernog doba, ne samo na ovim prostorima. Zatim, dvi­je godine poslije, u kolovozu 1937., u poljskome Krakovu, isto takav ma-riološki zbor, te još jedan treći skup koji se trebao održati u slovačkoj Bratislavi god. 1939., koji međutim zbog nadolazećeg ratnog vihora nije nikad bio održan. Bili su to prvi značajni plodovi mladog rimskog pro­fesora teologije na Papinskom ateneju "Antonianum".

Istoj, nedvojbeno genijalnoj umješnosti Balićevoj dugujemo također organiziranje, u Rimu, posebne ekipe stručnjaka za pripremu novog kritičkog izdanja opusa Ivana Duns Škota, u proljeće 1938. (dakle prije točno 70 godina). Balićeva Skotistička komisija, koju je nakon njega vodio fra Luka Modrić, a danas joj stoji na čelu franjevac iz Istre fra Barnaba Hekić, izdala je do ovog trenutka 16 svezaka Duns Škotove Ordinacije i Lekture, što će reći preko 8200 stranica kritičkoga teksta u velikome formatu (20 x 30 cm.)[2].

Konačno, 1947., godina je u kojoj je pokrenuta, opet ponajviše Bali-ćevim trudom i umijećem, Marijanska akademija, koja je pod vodstvom fra Karla a potom fra Pavla Melade narasla u uglednu Papinsku među­narodnu marijansku akademiju. Danas je uspješno vodi fra Vincenzo Battaglia, jedini franjevac koji u ovom času (koliko je meni poznato) stoji na čelu neke značajnije vatikanske kulturne institucije.

Čitav poratni period, sve tamo do II. Vatikanskog sabora, pa i nakon njega, označen je također djelatnom prisutnošću fra Karla Balića i nje­govih suradnika, dobrim dijelom također hrvatskog podrijetla.

Baliću dugujemo zahvalnost i za onaj prelijepi motu proprio "Alma Parens" koji je papa saborskih reformi, Pavao VI., bio izdao prigodom inauguracije svjetskog škotističkog kongresa održanog 1966. u Oxfordu i Edinburghu. Alma Parens se opravdano smatra najvažnijim papinskim dokumentom za promociju škotizma u proteklom stoljeću!

To bi, eto, bili neki od razloga zašto smo i mi u Hrvatskoj željeli or­ganizirati jedan Znanstveni skup, s ciljem da dostojno komemoriramo neke ljude i događaje iz naše nedavne franjevačke i kulturne prošlosti. Na Skupu sudjeluje 28 stručnjaka koji će tijekom tri dana rada progovo­riti na različite teme vezane za Duns Škota i našeg Balića, njegovo vrije­me i pokret kojim je fra Karlo proslavio Hrvatsku i ostavio dubok trag u Redu manje braće.

U razmišljanjima koja su prethodila sazivanju ovoga Skupa, tamo od jeseni 2005., kad je zbor naših franjevačkih provincijala odlučio podu­prijeti prijedlog, javilo se dosta ideja, zajedno s ne malim brojem po­teškoća logističke te - osobito - kadrovske naravi, vezanih ponajviše uz nagle i duboke promjene u evropskom društvu, koje su se i te kako odrazile i na život i duh redovničkih zajednica na našim prostorima. "Škotizam" koji je u protekloj generaciji još bio doživljavan kao dio is­konskog franjevačkog - duhovnog i kulturnog - identiteta, za novu ge­neraciju on je to - čini se - prestao biti. Postao je opet, reklo bi se, ono što je i bio u svojim počecima: jedan intelektualni sustav ili pokret ko­jim se bave uglavnom samo stručnjaci, i to (danas nažalost) više svje­tovni nego li oni iz naših franjevačkih zajednica.

Mi se uzdamo da će ova naša komemoracija bl. Ivana Duns Škota i njegovog modernog hrvatskog epigona fra Karla Balića, pomoći mladoj generaciji franjevaca na ovim prostorima da bolje shvate važnost i aktual­nost tog skolastičkog duhovnog habitusa za svoje uspješno - franjevački prepoznadjivo - djelovanje u Crkvi i društvu svoga vremena. Hvala vam.

_________

[1] Spomenimo neke od tih znanstvenih skupova: St. Bonaventure University, NY (lispodad 2007.); Katoličko sveučilište u poljskom Lublinu (travanj 2008.); Oxford (srpanj 2008.); Bonn-Koln (studeni 2008.); Buenos Aires (rujan 2008.); Rim, Antonianum (siječanj 2009.).

[2] U trenutku objavljivanja ovog priloga broj svezaka u izdanju Balićeve Škotistiške ko­misije u Rimu narastao je u meduvrenu na 18 impozantnih svezaka.

 

Najave

DUHOVNE VJEŽBE - 2019.

************

Regionalni sastanci

************

Šibenik / Meterize: Priče iz Vukovara

************



Split / Dobri: Gospa od Zdravlja

************


Dani sv. Elizabete

************

Šibenik / Šubićevac

************

Šibenik / Šubićevac: Prikazivanje filma i humanitarna akcija

************


Sjemenište Sinj: Dan otvorenih vrata

************

Dubrava: Gospa od Zdravlja

************

Zbog tehničkih problema

s dosadašnjom provincijskom adresom e-pošte,

molimo vas da ubuduće poštu šaljete na adresu:

provincijalat.franjevaca@gmail.com


Pretraži sadržaj

Aktualno

KAPITUL UNDER TEN


FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas271
Ovaj mjesecOvaj mjesec28004
UkupnoUkupno7238937

Administrator

ivan.udovicic@gmail.com

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 24