Govor fra Hrvatina Gabrijela Jurišića

(Zbornik radova međunarodnoga znanstvenog skupa „Hrvatski škotizam XX. stoljeća")

1. Uvodna napomena

Domaći i strani predavači na Simpoziju "Hrvatski škotizam XX. sto­ljeća" nakon Zagreba hodočastili su u Katune, rodno mjesto dr. fra Karla Balića, koji je proslavio domovinu Hrvatsku, Splitsko-makarsku nadbiskupiju, Franjevačku provinciju Presvetoga Otkupitelja, Franjevački red i Katoličku crkvu svojim neumornim znanstvenim, stručnim i popularnim djelovanjem šireći slavu Bogorodice Marije i njezina velikoga štovatelja blaženoga Ivana Duns Škota.

U župskoj crkvi BL. Djevice Marije, posrednice svih milosti, slavljena je svečana koncelebrirana sv. Misa, koju je predvodio msgr. dr. Marin Barišić, nadbiskup splitsko-makarski, a s njim su slavili: dr. fra Željko Tolić i fra Željko Železnjak, provincijali, i dr. fra Vincenzo Battaglia, predsjednik Papinske međunarodne marijanske akademije (PAMI), koju je fra Karlo Balić osnovao u Rimu prije više od pola stoljeća. Koncelebrirali su brojni svećenici iz domovine i inozemstva (Poljaci, Slovenci, Španjolci, Talijani i domaćini Hrvati).

Poslije sv. Mise svi su se pomolili na fra Karlovu grobu, a onda su posjetili veliki križ koji je nedavno postavljen ponad Katuna na lijepoj i velikoj uzvišici.

Na kraju je fra Hrvatiti Gabrijel Jurišić, urednik Zbornika "Kačić", najprije na latinskom jeziku pozdravio sve strane predavače i goste, a onda je, na hrvatskom, u prvom redu mještanima Katuna kao i svima ostalima, ukratko prikazao život i djelovanje fra Karla Balića, najvećega sina Katuna i jednoga od najvećih hrvatskih teologa i filozofa.

2. Fra Gabrijelov govor

Reverendissimi domini ac patres, carissimi fratres et sorores, pii peregrini venientes in hane Ecclesiam Sanctae Mariae Matris omnium gratiarum, quae summo studio magna ex parte impensis fratris Caroli Balić anno Domini 1970 aedificata consecrataque erat, utens verbis s. Patris nostri Francisci Pax et bonum, vobis omnibus et singulis salutem pluri-mam optimaque vota.

Occasione huius "Internationalis congressus de seotismo in Croatia vicesimo saeculo" venistis in pagum, vulgo dictum Katuni, locum natalem fratris Caroli, clarissimi hujus paroeciae filii, venistis - dixi - Deo optimo maximo Deiparaeque Virgini Mariae maximas gratias acturi pro preciosissimo ac praeelarissimo dono vitae fratris Caroli, quem mu-nificentissimus Deus populo Croatarum, Archidioecesi Spalatensi-Makarscensi, Provinciae Sanctissimi Redemptoris, toto Ordini Fratrum Minorum Ecclesiaeque universali liberaliter largitus est.

Pueri puellaeque hujus paroeciae frequentant Scholam elementarem, quae "Schola dr. fra Karlo Balić" in honorem clarissimi fratris Caroli appelata est.

Missarum sollemniis celebratis orationibusque ad sepulcrum fratris Caroli peractis, aliqua verba de ejus vita operibusque, populo Dei, in hoc sancto loco praesenti, lingua dicam Croatica.

Dragi vjernici župe Katuna i Kreševa, svi ostali gosti i poštovatelji fra Karla Balića, velikoga sina ove Župe Uznesenja BL. Djevice Marije, Splitsko-makarske nadbiskupije, Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja, domovine Hrvatske, Franjevačkoga reda i cijele Crkve!

Nadahnuti Duhom Božjim, okupili smo se danas u ovoj crkvi BL. Djevice Marije posrednice svih milosti, koju je pomogao graditi i bla­gopokojni fra Karlo. Osim vas župljana i nas iz drugih dijelova lijepe naše Domovine, s nama su danas ovdje i sudionici Međunarodnoga znanstvenog skupa "Hrvatski škotizam XX. stoljeća" iz drugih zemalja: Bosne i Hercegovine, Francuske, Italije, Poljske, Slovenije, Španjolske, Švicarske i Vatikana.

Skup je započeo jučer u Zagrebu, u Preporodnoj dvorani Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a danas smo ovdje u Katunima, fra Karlovu rodnom mjestu, i u ovoj crkvi, u kojoj počiva njegovo tijelo. Večeras ćemo biti u Splitu, gdje se nastavlja simpozij koji će završiti sutra. Simpozij je organiziran u prigodi velikoga jubileja 800. obljetnice osnutka našega Franjevačkog reda (1208.-2008.), 700. obljetnice svete smrti bl. Ivana Duns Škota (1308.-2008.), velikoga filozofa i teologa, kojemu je fra Karlo posvetio najveći dio svoga života, i konačno uspo­meni 31. obljetnice fra Karlove smrti (1977.).

U Zagrebu je s nama bio uzoriti kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački, dr. Dragan Primorac, ministar znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, predstavnici Hrvatske akademije znanosti i umjetno­sti, Zagrebačkoga sveučilišta kao i drugih znanstvenih i kulturnih, crkve­nih i društvenih ustanova, a ovdje je danas s nama preuzvišeni gospodin msgr. Marin Barišić, naš splitsko-makarski nadbiskup i metropolit.

Simpozij je organizirala Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda sa sjedištem u Zagrebu i naša Franjevačka provincija Presve­toga Otkupitelja sa sjedištem u Splitu, a koordinator je dr. fra Josip Percan, potpredsjednik Međunarodne škotističke komisije u Rimu, koju je fra Karlo osnovao i bio joj dugogodišnjim predsjednikom. Ovdje je s nama i dr. fra Vincenzo Battaglia, predsjednik Papinske međunarodne marijanske akademije iz Vatikana, koju je osnovao i du­go vodio naš fra Karlo.

Sudjelujući u ovome Kongresu, značajnom međunarodnom znan­stvenom događaju, svi sudionici, i domaći i strani, željeli su posjetiti fra Karlovo rodno mjesto i njegov grob u ovoj crkvi. Svi su htjeli vidjeti ovaj dio lijepe naše domovine Hrvatske, u kojemu je kao iskra iz kremena rođen naš fra Karlo. On je svojim umom, znanstvenim djelovanjem, a nada sve svojim velikim franjevačkim srcem obasjao i zagrijao tisuće srdaca po svemu svijetu, okupljao ih na brojnim međunarodnim i nacio­nalnim kongresima, simpozijima i okruglim stolovima. To je uspijevao najprije kao profesor u Makarskoj i u Rimu, a zatim kao osnivač i ravna­telj Međunarodne škotističke komisije i Papinske međunarodne marijan­ske akademije. Fra Karlo je dao nemjerljiv doprinos proučavanju s jedne strane škotističke filozofije, a s druge proučavanju mariologije i širenju štovanja BL. Djevice Marije u svim europskim i drugim državama svijeta.

On je ovdje u Katunima, župi koja se spominje prvi put davne 1382. godine, još kao dijete od svojih roditelja primio pravi kršćanski odgoj i ljubav prema BL. Djevici Mariji. U Franjevačkom sjemeništu i gimnaziji u Sinju uz Svetište Čudotvorne Gospe Sinjske, u novicijatu na Visovcu u Svetištu Gospe Visovačke, i studiju filozofije i teologije u Zaostrogu i Makarskoj, samostanima posvećenima Uznesenju Marijinu, uspio je, uz pomoć svojih profesora i odgojitelja, izrasti u zreloga i karakternog čovjeka, praktičnoga kršćanina, pravoga redovnika i uzornoga sveće­nika. Mladu je Misu slavio na Veliku Gospu 1923. god. ovdje, u svomu rodnom mjestu, u vašoj staroj crkvi. Tim je slavljem završen prvi dio njegova života, tj. odgoj, školovanje i svećeničko ređenje.

Od Mlade Mise počinje drugi dio njegova izuzetno bogatog života. Uprava, naime, Provincije poslala ga je na Katoličko sveučilište u Louvainu (Belgija). Studij mu je u tome gradu omogućio da postane ne sa­mo profesor teologije u svojoj Provinciji na Franjevačkoj visokoj bogo­sloviji u Makarskoj, nego također da se specijalizira i uskoro postane jedan od vodećih europskih škotista i mariologa.

Franjevački red je osnovao 1938. god. poseban Institut za kritičko izdavanje djela Ivana Duns Škota (Commissio operibus Ioannis Duns Scoti critice edendis), kojemu je fra Karlo imenovan predsjednikom i glavnim organizatorom posla. Prikupio je brojne znanstvenike iz cijeloga svije­ta i tako uzorno vodio sve istraživačke radove da je glasoviti msgr. Gerard Philips ustvrdio da je ta Balićeva Komisija "tvornica i labora­torij najboljih znanstvenih djelatnika i istraživača skolastičke filozofije i teologije uopće". Rezultat su njegovih nastojanja tri međunarodna škotisička kongresa (Rim, Oxford-Edinburgh i BečJ i šest debelih sve­zaka sveukupnih djela {opera omnid) bl. Ivana Duns Škota (1950.-1973.). S fra Karlom su radili i mnogi hrvatski fratri, a Institut djeluje i danas.

Drugi veliki pothvat bio je osnivanje posebne Franjevačke marijan­ske komisije (1946.), koja je prerasla u Međunarodnu marijansku akade­miju (1950.), kojoj je konačno papa Ivan XXIII. dao naziv "papinska" (1959.) i otada se službeno nazivlje Papinska međunarodna marijanska akademija ili skraćeno prema latinskom nazivu - Pontificia Academia Mariana Internationalis - PAMI. Fra Karlo je s tisućama znanstvenika iz cijeloga svijeta održao sedam međunarodnih kongresa i objavio 70 svezaka s preko 1500 studija (od 1950. do 1975.). Osim toga organizi­rao je i druge mariološke i marijanske skupove i objavio vrlo mnogo knjiga i zbornika. To je u povijesti Katoličke crkve najveći znanstveni izdavački pothvat posvećen mjestu i ulozi Bogorodice Marije u po­vijesti ljudskoga spasenja i svjetskoj kulturi.

Fra Karlo je stalno sanjao da bi jedan mariološki kongres održao i u svojoj domovini Hrvatskoj. Znao je da će se to teško ostvariti, dok ko­munisti vladaju u Hrvatskoj. Božja je Providnost dala da je kongres održan u Zagrebu i Mariji Bistrici, od 6. do 12. VIII. 1971. godine. To je bio dotada najveći crkveni skup u povijesti hrvatskoga naroda, na kojemu su se okupili kardinali, biskupi i brojni profesori s raznih europskih i svjetskih sveučilišta. Tiskano je 6 svezaka u kojima su objavljena predavanja s toga kongresa.

Na tom je kongresu fra Karlo predložio da se osnuje Hrvatski ma­riološki institut (HMI) pri Bogoslovskom fakultetu u Zagrebu. Prijed­log je prihvaćen, Institut je osnovan 1974. god. i fra Karlo je izabran za prvoga predsjednika i vodio ga je do svoje smrti. Institut i danas djeluje i održava svake četvrte godine mariološke simpozije u Do­movini; također svake četvrte godine sudjeluje na međunarodnim ma-riološkim kongresima u inozemstvu, tj. članovi svake druge godine sudjeluju na kongresima i simpozijima. Ove godine (2008.) - u prigodi velikoga lurdskog jubileja, tj. 150. obljetnice Gospinih ukazanja -HMI će sudjelovati na XXII. međunarodnom mariološko-marijan-skom kongresu u Lurdu od 4. do 8. rujna. Nastupit će 13 predavača. Okvirna je tema kongresa "Ukazanja BL. Dj. Marije između povijesti, vjere i teologije".

Osim škotizmom i mariologijom fra Karlo se bavio i drugim vrlo važnim djelatnostima. Organizirao je prvi put u povijesti Franjevačkoga reda kongrese franjevačkih profesora iz svih slavenskih naroda i objavio zbornike održanih predavanja.

Osnovao je "Antunovske tjedne" u Rimu i Padovi i na osobit način doprinio da je papa Pio XII. proglasio sv. Antuna Padovanskoga naučiteljem Crkve.

Zajedno sa suradnicima obavio je veliki dio posla za proglašenje dogmom istine o Marijinu uznesenju dušom i tijelom na nebo (1950.).

Fra Karlo je sazvao Prvi međunarodni franjevački bibliografski kon­gres i tiskao zbornik radova. Bio je profesor i rektor Sveučilišta "Anto-nianum" i profesor na Papinskom lateranskom sveučilištu u Rimu. Pokrenuo je dva niza izdanja na Antonianumu i neke druge nizove. Kao rektor sagradio je veliku kongresnu dvoranu i novu knjižnicu. Bio je član uprave Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima kao i istoimene Bratovštine u Rimu. Organizirao je veliku molitvenu akciju za "Crkvu šutnje" u rimskoj bazilici Sv. Marije Velike (S. Mana Maggiore) i prikup­ljao milodare za zlatnu krunu kojom je papa Pio XII. okrunio Gospinu sliku štovanu kao Salus populi Romani. Papa ga je imenovao savjetnikom Kongregacije za nauk vjere i Kongregacije za katolički odgoj. Ne smije se također zaboraviti da je fra Karlo poslije II. svjetskog rata puno po­magao brojnim izbjeglicama i prognanicima iz Domovine, koji su je pred najezdom komunizma morali napustiti.

Velik je njegov doprinos Drugomu vatikanskom saboru. Bio je član Teološke pripravne komisije, član nekoliko potkomisija i kao peritus sudjelovao na Saboru. Posebno treba istaknuti da je zajedno s msgr. G. Philipsom redigirao tekst De Beata, tj. 8. poglavlje Konstitucije "Lumen gentium", koje donosi sažeti nauk Crkve o Bogorodici Mariji.

Napisao je više knjiga, preko 450 studija i članaka u brojnim časopi­sima, enciklopedijama, leksikonima i novinama na raznim svjetskim jezicima, uredio preko 100 zbornika, pokrenuo 12 znanstvenih nizova i bio članom uredništva brojnih revija i časopisa.

Za svoje višestruko i plodno djelovanje primao je priznanja i nagra­de: zlatne medalje od pape Pija XII. za doprinos proglašenju dogme Marijina uznesenja, od Predsjednika Dominikanske Republike, od Kustodije Svete Zemlje i "Marian Librarv" Sveučilišta Davton (USA); ime­novan je počasnim građaninom Portlanda (USA), Dunsa (Škotska) i Cerro Veronese (Italija); počasni je doktor (honoris causa) Sveučilišta u Ottawi (Kanada) i Bogoslovskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Bio je također imenovan članom raznih akademija i društava: Hrvatske bo­goslovne akademije (Zagreb), predsjednik Društva franjevačkih slaven­skih profesora, član Teološke komisije za definiciju dogme Marijina uznesenja (Rim), Društva za jedinstvo kršćana "Unitas" (Rim), Fi­lozofskoga društva Sveučilišta u Louvainu (Belgija), generalni i jubilarni lektor Franjevačkoga reda, član Komisije za proglašenje sv. Ante Pado­vanskoga naučiteljem Crkve, Središnjega odbora za Svetu godinu 1950., Središnjega odbora za Marijansku godinu, Papinske teološke rimske akademije, Teološke komisije za ispitivanje "mane" sv. Nikole u Bariju, Talijanskoga nacionalnog vijeća za euharistijske kongrese, Stalnoga odbora za međunarodne euharistijske kongrese, itd. Također je imeno­van počasnim članom raznih društava i udruga, npr. Papinske akademi­je Bezgrješne Djevice Marije, Salezijanske marijanske akademije, Špa­njolskoga mariološkog društva, i drugih.

Fra Karlo je predao svoju plemenitu dušu Bogu u Međunarodnom zavodu sv. Ante u Rimu, 15. travnja 1977. godine. Svečane zadušnice održane su u Rimu, u Svetištu Gospe Trsatske u Rijeci, u Svetištu Go­spe od zdravlja u Splitu i u ovoj crkvi Marije posrednice svih milosti, u kojoj njegovo tijelo čeka uskrsnuće.

I prije kao i poslije fra Karlove smrti puno se je pisalo o njemu i nje­govim djelima. Ovdje navodimo samo neke zbornike i knjige:

1. Poseban Zbornik posvećen fra Karlu Baliću u prigodi 70. godiš­njice života ("Kačić", 3. [1970.], 267 str.).

2. Studia mediaevalia et mariologica P. Car/o Balić OFM septuagesimum explenti annum dicata, Roma 1971., 722 str.

3. P. Carlo Balić OFM, profilo, impressioni, ricordi, Roma 1978., 311 str.

4. D. Aračić, La dottrina mariologica negli scriti di Car/o Balić, Roma 1980., 286 str.

5. Aktualnost predaje. Zbornik radova Međunarodnoga znanstvenog skupa pri­godom 100. obljetnice rođenja fra Karla Balića (Split 6. XI. 1999.), Makar­ska 2003., 332 str.

Na kraju govora fra Gabrijel je pročitao na hrvatskom jeziku pismo što ga je papa Pavao VI. napisao fra Karlu malo prije njegove smrti.

3. Osobno pismo pape Pavla VI. fra Karlu Baliću

Ljubljeni sine! S veseljem sagledavamo što si sve u životu učinio i zaista sjajno poduzimao, i to Nas silno raduje. Isto tako smo veoma utješeni i ohrabreni imajući u vidu Tvoje mnogobrojne zasluge za sve što je na dobro Crkve Božje, za veći procvat teološke znanosti, za una­pređenje proučavanja vjerskih istina o Božjoj Majci Mariji. Vrlo dobro znamo kolike je sve i kakve koristi imala i Tvoja Redovnička Obitelj, Tvoj Franjevački red, a i sama zajednica Crkve od onoga što si učinio, savjetima potpomogao ili napisao.

Ljubljeni sine! Ovim Pismom želimo Ti od srca izraziti baš ovo Naše veselje i veliku utjehu. Naime, u ime cijele Katoličke crkve, kojom Božjoj volji stojimo na čelu kao zamjenik svetoga Petra, želimo i Tebi posvjedočiti od kolike su vrijednosti, po našemu mišljenju, Tvoja mno­govrsna djela, koja si neutrudivo i nadasve pohvalnim žarom tolike go­dine vršio. Dakako, htjeli bismo da Te, pouzdavajući se u Božje milo­srđe, u ovom času posebno hrabri i podržava svijest da si svoj život za­ista korisno proživio i svoje djelo sretno priveo kraju.

Ljubljeni sine! Zajedno s Tobom upravljamo Bogu svemogućemu pjesmu hvale i zahvale, jer si uz njegovu izdašnu pomoć uzmogao tako plodonosno raditi i ustrajati u mnogim pothvatima sveučilišta Antonia­num, u veoma važnim poslovima i zadacima, koje Ti je povjeravala Sveta Stolica, kao i u obilatim odlukama raznih međunarodnih znanst­venih skupova i kongresa, koje si organizirao i vodio. Zaista Nam je drago zajedno s Tobom s posebnom ljubavlju slaviti Presvetu Majku Božju, jer si na neki način svega sebe i sve svoje sile posvetio Njoj u čast, širenju njezina kulta, imena i štovanja.

Ljubljeni sine! Veoma dobro su nam poznati i Tvoji osjećaji i Tvoja ljubav prema Isusu i Mariji, prema Crkvi i Kristovu namjesniku. Na svemu tomu Ti zahvaljujemo. Poradi svega toga s Tobom se veselimo. Zbog svega toga očinski Te tješimo.

Ali ipak još jednom molimo istoga premilosrdnog Otkupitelja i Nje­govu Majku, Suotkupiteljicu, da s nebesa u ovom času budu uza Te, da Ti podare duševni mir i smirenost i priprave preobilatu nagradu za sve Tvoje zasluge. U želji da sva ta dobra što uspješnije postigneš, podjelju­jemo Ti iz sveg srca Naš apostolski blagoslov.

Dano u Vatikanu, dne 14. travnja 1977., četrnaeste godine Našega pontifikata. Papa Pavao VI.

 

Najave

DUHOVNE VJEŽBE - 2019.

************

Regionalni sastanci

************


Dani sv. Elizabete

************

Šibenik / Šubićevac

************

Šibenik / Šubićevac: Prikazivanje filma i humanitarna akcija

************

München: VIII. susret hrvatskih studenata

************


Sjemenište Sinj: Dan otvorenih vrata

************


OFS - hodočašće

************

Dubrava: Gospa od Zdravlja

************

Primorski Dolac: Pastirski pohod

************

Zbog tehničkih problema

s dosadašnjom provincijskom adresom e-pošte,

molimo vas da ubuduće poštu šaljete na adresu:

provincijalat.franjevaca@gmail.com


Pretraži sadržaj

Aktualno

KAPITUL UNDER TEN


FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas669
Ovaj mjesecOvaj mjesec25645
UkupnoUkupno7236578

Administrator

ivan.udovicic@gmail.com

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 60