Bad Honnef: „Mediji, Katolička Crkva i globalizacija“

Mediji, Katolička Crkva i globalizacija – tema je Godišnjega pastoralnog skupa hrvatskih svećenika, đakona i pastoralnih suradnica i suradnika iz Zapadne Europe koji je započeo s radom u utorak 27., a završava u četvrtak 29. rujna, u Katoličkom socijalnom institutu Nadbiskupije Köln u Bad Honnefu kod Bonna, u organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni.

Skup, na kojem se okupilo oko devedeset sudionica i sudionika iz hrvatskih katoličkih misija iz Njemačke, Švicarske, Skandinavskih zemalja, Francuske, Austrije, Nizozemske i Velike Britanije, započeo je zazivom Duha Svetoga. U radu skupa sudjeluje i ravnatelj dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu fra Josip Bebić te uz domaćina delegata za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivicu Komadinu i delegati: za skandinavske zemlje mons. Stjepan Biletić, za Francusku i okolne zemlje vlč. Stjepan Čukman i novoimenovani delegat za Švicarsku fra Mićo Pinjuh, koji će preuzeti služnu u siječnju sljedeće godine. Sve je na početku pozdravio uime organizatora delegat vlč. Komadina svima zaželjevši plodonosne dane skupa. Ravnatelj o. Bebić je okupljenima prenio pozdrave hrvatskih (nad)biskupa. «Na uporabu medija u evangelizaciji potiču nas i crkveni domumenti. Crkveno učiteljstvo upozorava nas da bismo bili odgovorni pred Gospodinom kada ne bismo ta moćna sredstva, koja, vjerujem, svi mi koristimo radi posla, informacija ili zabave, koristili i u evangelizacji i pastoralu. Na tome tragu želio bih kao ravnatelj Hrvatske inozemne pastve pokrenuti mrežnu stranicu našega Ureda u Zagrebu na kojoj bi se na jednom mjestu mogle pronaći informacije o našim hrvatskim katoličkim misijama, misionarima i njihovu djelovanju. To bi, vjerujem potaknulo na suradnju među našim misijama, poboljšalo informiranost i povezalo i nas svećenike i pastoralne djelatnike međusobno, kao i vjernike», kazao je ravnatelj o. Bebić potaknuvši okupljene u tom smislu za potporu i suradnju.

Potom je dr. Adolf Polegubić uveo u rad skupa protom kazavši: «Valja podsjetiti kako su u prethodnih dvanaest skupova, počevši od 1999. godine do danas, o kojima svjedoči dvanaest objavljenih zbornika, obrađene teme o stanju i perspektivi hrvatskoga dušobrižništva u Njemačkoj, hrvatskim obiteljima u pokretu, liturgijskoj mistagogiji - starom putu nove obnove, hrvatskoj dijaspori u Crkvi i domovini, suvremenom pristupu Bibliji, izazovu nove religioznosti, a bilo je riječi o budućnosti hrvatskih katoličkih misija, aktulanom trenutku Crkve i domovine, novim karizmatskim pokretima, fenomenu (ne)religioznosti u književnosti, teološkom promišljanju o pastoralu samaca te tajni života u ozračju suvremenog odnosa znanosti i vjere. Dakako da su se skupovi održavali i ranije, od 70-ih godina prošloga stoljeća, ali je šteta što o njima nisu ostali pisani tragovi u zbornicima, a kako je poznato, na njima, kao i na kasnijima, sudjelovali su istaknuti teolozi i znanstvenici iz raznih područja. Vrijeme u kojem živimo može se definirati i vremenom medija u globaliziranom svijetu, koje je toliko prisutno u društvu da nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Mediji zanimaju i Crkvu, ali oni se i bave Crkvom. Veliki je utjecaj medija na cjelinu ljudskog života i djelovanja”, kazao je podsjetivši na ovogodišnju 45. po redu Papinu Poruku za svjetski dan sredstava društvenog priopćavanja.

Predavanje o ulozi medija u društvu govorio je dr. Danijel Labaš s Hrvatskih studija u Zagrebu koji je započeo svoje predavanje riječima kako s mediji nešto veličansteno. „Oni nam pružaju informacije, omogućuju komunikaciju, otvaraju putove do drugih zemalja i kultura, daju krila našoj mašti i služe nam za zabavu i opuštanje. Bez njih u industrijskim društvima ne bi funkcionirali ni istraživanje ni gospodarstvo, ali niti svijet rada jer informacijske i komunikacijske tehnologije upravljaju strojevima i robnim razmjenama, te preko interneta omogućuju izgradnju infrastrukture kakvu trebaju današnja moderna društva. Unatoč tome, mediji su već dugo izloženi kritikama. Često se na njih gleda kao na one koji omogućuju pristup pornografiji i kao onima koji su uzrok divljaštva i nasilja. Pripisuje im se odgovornost za sve manje kretanja, za manjak društvenih veza i slab uspjeh u školi. Isto tako, govori se da su „velika napast” i da mame i zavode „sjajnim prividnim svijetom“ koji mnogima izgleda atraktivniji od borbe s poteškoćama svakoga dana“, istaknuo je. U nastavku je dodao kako Claude-Jean Bertrand upozorava da je paradoksalna i činjenica da za sve zlo optužujemo medije, „dok oni zapravo nikad nisu bili bolji. Da bismo se u to uvjerili, dovoljno je prelistati prošlostoljetne novine, pogledati nekoliko emisija iz pedesetih godina – ili pročitati žestoke napade negdašnjih kritičara". Mediji su, dakle, bolji, ali ostaju mediokritetski: ako je nekoć većina ljudi i mogla bez njih, danas se čak i u ruralnim nacijama osjeća potreba ne samo za medijima nego za kvalitetnim medijima. Premda je riječ samo o sredstvima, o „posrednicima“ između čovjeka i stvarnosti, mediji su danas postali čovjekovo okruženje i dio su njegove kulture. Bez njih ljudski život postaje nezamisliv, a njihova uloga u suvremenom društvu nezamjenjiva jer služe za informiranje, ali i za formiranje, za prenošenje vrijednosti i pospješivanje demokracije u društvima“, istakno je dr. Labaš.

U popodnevnim satima predavanje o medijima u Hrvatskoj pod vidom vjerodostojnosti na križu održat će dr. Igor Kanižaj s Frakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Nakon misnog slavlja, predvidjen je i večernji duhovno-kulturni program.

Tijekom skupa predavanja mons. Ivan Miklenić održat će predavanje o smislu crkvenih medija: od dosade do evaligelizacije, dr. Polegubić će pokušati odgovoriti na pitanje, živi li dijaposra samo u Živoj zajednici, dok će dr. Labaš u drgom predavanju govoriti o komunikaciji u (novim) medijima: Facebook – nova (župna) zajednica.

.

Drugi dan skupa

Na početku drugoga dana skupa sve je pozdravio pomoćni sarajevski biskup, predsjednik Vijeća hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine za hrvatsku inozemnu pastvu mons. dr. Pero Sudar kazavši kako je hrvatska inozemna pastva na srcu domovinskoj Crkvi. «U najpresudnijim trenucima naše novije povijesti hrvatsko je iseljeništvo odigralo odlučujuću ulogu. Inozemna pastva je jako važna. Mi smo premali da bismo se odricali bilo kojeg našeg narodnog dijela», kazao je obećavši i daljnu potporu hrvatskoj inozemnoj pastvi, koja je, kako je istaknuo, živi dio naše Crkve. Ujedno je potaknuo okupljene i na buduće takve dragocjene susrete. Pozdravnu riječ uputio je i generalni konzul Generanog konzulata R. Hrvatske iz Düsseldorfa Vjekoslav Križanec, a na skupu je sudjeovao zajedno s konzulm Kristijanom Tušekom. Ujedno je zahvalio hrvatskih pastoralnim djelatnicima iz Zapadne Europe na svemu što su činili i čine za dobro svoga naroda u tom dijelu svjeta, a i za sve što su činili i još čine za svoju domovinu Hrvatsku.

Predavanje o smislu crkvenih medija – od dosade do evangelizacije održao je glavni urednik Glasa Koncila mons. Ivan Miklenić kazavši protom: „Suvremeni čovjek da bi mogao funkcionirati i u osobnomi u društvenom životu nužno treba informacije i to vjerodostojne informacije da bi mogao ne samo razumjeti okolnosti u kojima se nalazi nego da bi mogao donositi i ispravne odluke. Toj objektivnoj i neizbježnoj potrebi suvremenog čovjeka, osobito u razvijenim društvima, trebali bi odgovoriti mediji, trebali bi, ali to čine tek djelomično. Na tragu te elementarne ljudske potrebe za informiranošću mediji su se razvili u svojevrsnu industriju, kojoj je prvotni cilj zarada, profit, pa svoju ponudu tako usmjeruju da ta zarada bude što veća. Pritom često mediji postaju svojevrsni servis različitih centara moći, gospodarskih, političkih i ideoloških, uvjeravajući svoje konzumente da su neovisni“, istaknuo je u uvodu. Potom se osvrnuo na specifičnost crkvenih medija. U drugom dijelu govorio je o smislu i ciljevima crkvenih medija.  „Vjernici, htjeli to ili ne, počevši od djece preko mladih do odraslih, zapljusnuti su vrlo atraktivnim i vrlo agresivnim različitim pa i medijskim ponudama. Daleko su najutjecajniji internet i televizija - koji zajedno s drugim medijima često razaraju prave vrjednote i stvaraju  negativan stav prema Bogu, vjeri i Crkvi. Ako bi to ostao jedini medijski izvor informacija, stavova i vrjednota, vjernici bi bili suočeni sa sustavnim obezvređivanjem i potkapanjem svojih stavova, pogleda i svojih vrijednosti - te bi, ako bi podlegli medijskom utjecaju, teško očuvali i samu vjeru i povjerenje u Crkvu. Stoga je očito da danas naši katolički vjernici trebaju svoje crkvene, katoličke medije - i to više nego što su to svjesni oni sami, a često i više nego li su te potrebe svjesni mnogi njihovi duhovni skrbnici. Iznimno je važna zadaća pastoralnih djelatnika omogućiti svojim vjernicima konzumiranje crkvenih medija - jer je to dio njihove vlastite pastirske ponude pripadnicima svojih crkvenih zajednica“, zaključio je mons. Miklenić. Nakon predavanja razvila se plodna diskusija.

U utorak 27. rujna u popodnevnim satima predavanje o medijima u Hrvatskoj pod vidom vjerodostojnosti na križu održao je dr. Igor Kanižaj s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Prije predavanja pozdravn riječ u ime Međunarodnog katoličkom dušobrižništva u Nadbiskupiji Köln i pomoćnog biskupa dr. Heinera Kocha, koji je na čelu toga tijela, uputio je referent đakon Hans Gerd Grevelding. Dr. Kanižaj je u predavanju kazao kako su mediji  danas više nego ikada prije prisutni u našim životima. „S novom tehonologijom u redakcijama je sve manje kvalitetnih novinara, promijenile su se navike konzumiranja medija, a publika je sve više fragmentirana. Relevantna istraživanja pokazuju kako je kvaliteta medijskog sadržaja značajno pala zadnjih nekoliko godina, ali građani i dalje imaju relativno veliko povjerenje u medije, usprkos brojnim slučajevima etičkih prijepora koji su svakodnevno prisutni u medijima. Vjerodostojnost je postala karakteristika malobrojnih medija u Hrvatskoj“, istaknuo je. Zbog trajne ovisnosti tradicionalnih medija o oglašivačkoj industriji te raznim interesnim skupina, publika sve više sadržaja preuzima i(ili) stvara na internetu. Navedeni su procesi ostavili traga na kvaliteti medijskog sadržaja, primarno u tisku, gdje dominiraju tekstovi sa samo jednim izvorom informacija, a prostora za teme koje nisu ekonomski isplative također je sve manje. Građani su pritom izloženi medijskim manipulacijama, koje su najviše istaknute u području oglasne industije, u redovitom prakticiranju prikrivenog oglašavanja. U isto vrijeme mediji i dalje ostaju većim dijelom bez učinkovite regulacije, a redakcije bez etičkih kodeksa zbog čega pojedini novinari poriču moralnu odgovornost i posljedice za svoje djelovanje, što će ostaviti trajne posljedice na profesiji. Aktualna gospodarska situacija samo je pojačala navedene procese. Konačno, obrazovne institucije ne njeguju u dovoljnoj mjeri kritičko promišljanje pa djeca i mladi, ali i njihovi roditelji postaju ravnodušni potrošači medija, što u konačnici ima utjecaja na cjelokupni društveni razvoj Hrvatske. Mediji su u 21. stoljeću postali industrija koja može utjecati na sve društvene procese, možda čak i više nego što to možemo pretpostaviti, zaključio je dr. Kanižaj.

U večernjim satima toga dana odražan je duhovno-kulturni program tijekom kojega je predstavljen i zbornik radova s prošlogodišnjeg skupa, održnog u Bergisch Gladbachu kod Kölna o temi „Tajna života u ozračju suvremenog odnosa znanosti i vjere». Misno slavlje toga dana predvodio je i propovijedao mons. Miklenić.

U popodnevnim satima 28. rujna predavanje pod nazivom „Živi li dijaspora samo u Živoj zajednici?» održat će glavni urednik toga mjesečnika dr. Adolf Polegubić. Skup rad završava u četvrtak 29. kujna kada će predavanje pod nayivom «Komunikacija (u) novim medijima: Facebook – nova (župna) yajednica?» održati dr. Danijel Labaš, nakon čega je predviđen okrugli stol.

 (3)

Mediji, Katolička Crkva i globalizacija – bila je tema Godišnjega pastoralnog skupa hrvatskih svećenika, đakona i pastoralnih suradnica i suradnika iz Zapadne Europe koji je završio s radom u četvrtak 29. rujna, a započeo je u utorak 27. rujna, u Katoličkom socijalnom institutu Nadbiskupije Köln u Bad Honnefu kod Bonna, u organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni.

 

Posljednje predavanje na skupu, o komunikaciji (u) novim medijima - Facebook – nova (župna) zajednica? održao je dr. Danijel Labaš koji je podsjetio kako je nova digitalna tehnologija uzrok golemih promjena u medijskoj slici 21. stoljeća. „Računalo, internet, digitalna televizija, mobilni telefon, iPod i slična informacijska i komunikacijska sredstva, postaju dio naše svakodnevnice te mijenjaju način na koji doživljavamo medije i na koji se odnosimo prema medijskom sadržaju. Naime, medijska publika više nije isključivo pasivna. Sve je veći broj aktivnih korisnika koji ne koriste isključivo ponuđeno, već sami kreiraju nove medijske forme i sadržaje. Internetske stranice, primjerice, nude blogove, forume, pričaonice, društvene mreže poput MySpacea, Facebooka i Twittera i tako dalje, putem kojih se mogu objavljivati, razmjenjivati i komentirati razni sadržaji. Korisnici također mogu sudjelovati u kreiranju wiki sadržaja ili u dosad nepoznatoj formi, građanskom novinarstvu. Kontinuirana interakcija, komuniciranje svih sa svima, mediji on-demand te otkupljivanje amaterskih audio i video snimki samo su neke od mogućnosti novih medija. Dakle, novi se mediji od tradicionalnih razlikuju po brojnim temeljnim obilježjima, kao što su veća interaktivnost, hipertekstualnost, multimedijalnost i digitalizacija svih vrsta podataka. Kako bi se prilagodili novonastalim promjenama te zadovoljili sve veće zahtjeve publike, „stari“ mediji nastoje obogatiti svoju ponudu. Danas tako gotovo svi dnevni listovi, časopisi i magazini imaju internetska izdanja, a sve medijske kuće imaju internetske stranice za prezentaciju filmske i glazbene produkcije“, istaknuo je. U nastavku je dodao kako je internet medij koji je postigao izuzetno brzi rast posljednjih godina i o kojem se najviše raspravlja kada je riječ o novim medijima. Internet je sve prisutniji i važniji u radu i životu brojnih pojedinaca, društvenih grupa i zajednica. Obrazovanje, kultura, znanost, privreda,  trgovina i zabava, samo su neke od  ljudskih aktivnosti s kojima se danas povezuje internet. Treba li nas onda začuditi činjenica da je papa Benedikt XVI. svoju ovogodišnju i prošlogodišnju poruku za Svjetski dan medija posvetio upravo „digitanom dobu“? Ovogodišnja poruka nosi naslov „Istina, navještaj i autentičnost života u digitalnom dobu“. U njoj Papa ističe da postoji kršćanski stil prisutnosti i u digitalnom svijetu, a on se konkretizira u poštenom i otvorenom obliku komunikacije, u odgovornoj komunikaciji koja poštuje čovjeka. Nove tehnologije moraju biti stavljene u službu cjelovitog dobra osobe i čitavog čovječanstva. Ako ih se koristi mudro, one mogu pridonijeti zadovoljavanju potrebe pronalaženja smisla, istine i jedinstva koji ostaju najdublja težnja ljudskog bića. No, Benedikt XVI. upozorava da je važno uvijek imati na umu da virtualni kontakt ne može i ne smije zamijeniti izravni ljudski doticaj s ljudima na svim razinama našega života. Prema Benediktu XVI. postoji „kršćanski stil prisutnosti također u digitalnom svijetu“. Naime, prenositi evanđelje pomoću novih medija znači ne samo unositi izričito vjerske sadržaje u razna sredstva, već također dosljedno svjedočiti, u vlastitom digitalnom obliku i načinu komuniciranja, opredjeljenja, preferencije, sudove koji su duboko u skladu s evanđeljem, i onda kada se o njemu ne govori u izričitom obliku. I u digitalnom svijetu ne može biti navještaja poruke bez dosljednog svjedočenja onoga koji naviješta, ističe Papa u poruci za Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija 2011. Prošlogodišnja poruka 2010. godine nosila je naslov „Svećenik i pastoral u digitalnom svijetu: novi mediji u službi Riječi“, a u njoj Benedikt XVI. između ostaloga ističe da razvoj novih tehnologija i digitalni svijet „u cjelini predstavljaju veliko bogatstvo za čitavo čovječanstvo i za čovjeka pojedinca, a može djelovati i kao poticaj na susret i dijalog. No njihov razvoj jednako tako pruža veliku priliku vjernicima. Ništa se ne može i ne smije ispriječiti na putu onome koji se, u ime Krista uskrsloga, trudi biti uvijek bližnji drugom čovjeku. Novi mediji, stoga, pružaju nadasve prezbiterima uvijek nove i, s pastoralnoga gledišta, bezgranične mogućnosti te ih potiču prepoznati vrijednost opće Crkve i u tome smislu izgrađivati veliku i stvarnu zajednicu kao i svjedočiti, u današnjem svijetu, uvijek novi život koji se rađa iz slušanja evanđelja Isusa Krista, vječnoga Sina koji je došao među nas radi našega spasenja.“ U tom kontekstu kao nova društvena mreža s više milijuna korisnika po cijelome svijetu, „Facebook“ funkcionira kao virtualna grupa koja povezuje ljude koji se međusobno poznaju, kao i one koji se preko njega tek upoznaju, te pastoralnim djelatnicima pruža priliku da i preko njega ostvaruju svoje evangelizacijsko poslanje“, istaknuo je dr. Labaš.

Nakon predavanja priređen je okrugli stol na kojem su sudjelovali svi predavači, uz dr. Labaša, mons. Ivan Miklenić, dr. Igor Kanižaj i dr. Adolf Polegubić. Sudonici su svojim pitanjima i razmišljanjima potaknuli živu diskusiju.

Večer ranije, u srijedu 28. Rujna popodne predavanje pod nazivom „Živi li dijaspora samo u Živoj zajednici?» održao je dr. Polegubić kazavši kako u suvremenom navještanju evanđelja mediji imaju neobilaznu ulogu. „Naša Crkva u domovini i u dijaspori davno je uočila važnost sredstava društvene komunikacije u suvremenom navještanju Božje riječi. U domovini su pokretani listovi i časopisi. Vjerska se poruka prenosi i putem audio-vizualnih sredstava: radija, televizije, a u najnovije vrijeme i interneta. U našoj Crkvi u dijaspori, poglavito u Njemačkoj, prije 33 godine se shvatila važnost medijskog djelovanja među našim narodom u vjerskom, nacionalnom i općedruštvenom planu. Počeo se objavljivati list Živa zajednica, koji ima vrlo važnu ulogu u djelovanju našega naroda i Crkve u ovome dijelu svijeta. Kolika je važnost hrvatskog lista Movis u Švicarskoj, nije potebno posebno isticati. Hrvatski dušobrižnici iz Švicarske koji se godinama rado okupljaju na ovim našim skupovima, mogli bi to i osobno posvjedočiti. Jasno je da dijaspora medijski ne živi isključivo u Živoj zajednici u Njemačkoj ili Movisu u Švicarskoj, ili u drugim misijskim listovima u Zapadnoj Europi, ali, istaknuo bih, da ipak ponajviše živi u Živoj zajednici, Movisu i drugim misijskim listovima u tom dijelu svijeta. Nestankom tih listova, nestao bi jedan važan znak hrvatske prisutnosti u Zapadnoj Europi. Nestalo bi mnogo podataka o crkvenom i društvenom životu Hrvata u tim zemljama. Spomenuti se listovi ne boje konkurencije. Bilo bi poželjno da je hrvatski narod u inozemstvu organiziraniji na raznim područjima i da više brine o svom nacionalnom, kulturnom i vjerskom biću, uz pomoć svoje domovinske Crkve isvojih matičnih država Hrvatske i Bosne i Hercegovine», zaključio je dr. Polegubić.

Misna slavlja tijekom skupa predvodili su pomoćni sarajevski biskup, predsjednik Vijeća hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine za hrvatsku inozemnu pastvu mons. dr. Pero Sudar i mons. Miklenić.

Tekst i snimka: Adolf Polegubić  

 

Pretraži sadržaj

Aktualno

SINJ - VELIKA GOSPA 2017.

**********************

FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas278
Ovaj mjesecOvaj mjesec58555
UkupnoUkupno5219739

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 31 

Administrator

franodoljanin@gmail.com