Main-Taunus/Hochtaunus: Slavlje Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta i 10. obljetnice folklora

Hrvatska katolička župa Main-Taunus/Hochtaunus proslavila je u nedjelju 25. rujna svoju zaštitnicu Gospu Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta, a u subotu 24. rujna i 10. obljetnicu folklora. Svečano misno slavlje u punoj crkvi Sv. Dionizija u Kelkheimu u tom je povodu predvodio glavni urednik Glasa Koncila mons. Ivan Miklenić u zajedništvu sa župnikom fra Marinkom Vukmanom. Prije misnog slavlja išlo se u ophodu od sakristije, dvorištem ispred crkve te u crkvu. U ophodu su išli ministranti te vjernici, pretežito mladi, obučeni u hrvatske narodne nošnje. Nosili su sliku s reljefom Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta koju su položili ispred oltara. Mons. Miklenić je uz prigodnu molitvu blagoslovio Gospinu sliku-reljef.  Misnom slavlju pribivao je i konzul Generalnog konzulata R. Hrvatske iz Frankfurta Damir Sabljak. U uvodnoj riječi fra Marinko je kazao: „Poznato je da svaki dio naše zemlje, svaka naša pokrajina ima svoje omiljeno Gospino svetište. Sjetimo se Gospe Sinjske, Bistričke, Trsatske, Aljmaške, Voćinske, Tekijske, Olovske, Komušinske, Širokobriješke, Međugorske, Škrpeljske. Ali lik Gospe Velikoga hrvatskog zavjeta stariji je od svih zavjetnih i čudotvornih njezinih slika i kipova u svim tim crkvama. Tim likom označena je sva hrvatska crkvena povijest u znaku Marije. Zvonimirova Gospa, koja je devet stoljeća bila zaboravljena pod ruševinama u Biskupiji kod Knina, u ruševinama po kojima su gazili tuđinski osvajači i krvnici, postala je znakom buđenja hrvatske katoličke samosvijesti osobito u prošlom stoljeću. Evo nas i ove godine na tradicionalnom slavlju naše zaštitnice Gospe Velikoga hrvatskog zavjeta“, istaknuo je. „Okupljeni oko žrtvenika Kristova, oko časnog lika Gospe Velikoga hrvatskog zavjeta, želeći biti u duhu vjere uz našu krsnu rijeku Jadro, želimo i danas u Kelkheimu obnoviti, produbiti i učvrstiti našu odanu pobožnost prema Gospi. Želimo danas pred nju kleknuti i zahvaliti joj i moliti je za svoje danas i svoje sutra. Reći joj o svojim poteškoćama, o djeci koja su ginula s njenom krunicom o vratu, o obiteljima koje su prognali, o svetištima koje su spalili. Moliti je da pomogne našem narodu, onome kojeg tjeraju iz Bosne i Hercegovine, onome koji traži svoje nestale sinove, onima njezinima što pate po tamnicama diljem svijeta od Haaga  do svih drugih.“

.

Fra Ante Branko Periša: Hrvatska Gospa,

članak objevljen u "Marija", br. 7-8-9/2011., str. 256.-257. 

.

Mons. Miklenić je u uvodnoj riječi, pozdravljajući okupljene, kazao kako Marija okuplja da bi nas povela svome Sinu, kako bi posvijestila koliko je važno da smo s njezinim sinom Isusom Kristom. U propovijedi je mons. Miklenić istaknuo: „Slaveći danas zaštitnicu Gospu Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta, sjećamo se veličanstene proslave 13 stoljeća kršćanstva u Hrvata, koja je započela u Solinu 12. rujna 1976. godine, a završila je veličanstvenim Nacionalnim euharistijskim kongresom 1984. godine u Mariji Bistrici. Bilo je to događanje kojemu je osobit znak dala Gospa Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta, koja je otkopana u ostacima bazlike podignute za vrijeme slavnoga hrvatskog kralja Zvonimira. Taj lik obilazio je naše župne zajednice i naše hrvatske katoličke misije u inozemstvu kako bi se hrvatski vjernici podsjećali na početke i svoga narodnog krštenja, a i na važnost osobnog krštenja. Dosita ovaj lik koji okuplja sve likove hrvatskih Gospi, trajno nas podsjeća što smo kao narod dobili kad smo primili krst, što smo to dopustili i prihvatili čak dragovoljno, za razliku od naroda koji su prisilno pokršteni. Mi smo Hrvati dragovoljno prihvatili navještaj Isusa Krista i savez s Bogom. Bog je postao saveznik našega hrvatskog naroda. Pokrštenjem smo dobili ulazak u zajednicu Crkve, spasenja, zajednicu Božjega naroda gdje se ostvaruje povijest spasenja i aktualizira Isusova muka, smrt i sukrsnuće da bi naš narod, premda mora prolaziti kroz muke i poteškoće, također doživio svoju proslavu. Zahvaljujući pokrštenju, naš je narod dobio i državu. Dobio je piznanje i od Svete Stolice i međunarodno priznanje države, koja je, na žalost, živjela kratko vrijeme, ali koja je opet zahvaljujući toj činjenci da smo Krisov narod, da smo pokršteni, obnovljena prije dvadeset godina. Možemo Bogu zahvaliti što imamo svoju domovinu i svoju državu Hrvatsku. Svojim pokrštenjem smo pripali zapadnom civilizacijskom kulturnom krugu“, kazao je mons. Miklenić, istaknuvši da smo pokrštenjem kao narod dobili dušu te kako je prevažno sjećati se toga početka. „Od početku našeg pokrštenja u povijesti našega naroda sudjeluje i Blažena Djevica Marija koja se pokazala Majkom i Tješiteljicom, onom koja nas je štitila. Nije slučajno naš narod Mariju nazvao Odvjetnicom Hrvatske. Blagdan koji danas slavimo podsjeća također što za svakoga od nas osobno znači krštenje, što smo dobili kad smo se krstili, a dobili smo neizmjerno mnogo. Uvijek je potrebno ponovno podsvijestiti kako je Bog s nama i kako s njime u svemu i uvijek pobjeđujemo“, kazao je mons. Miklenić potaknuvši okupljene neka ostanu vjerni Bogu i čuvaju svoje nacionalne i kršćanske vrijednosti. Nakon obnove krsnih ovećanja, fra Marinko je blagoslovio vjernike. Misno slavlje uveličao je svojim izvrsnim pjevanjem župni mješoviti zbor pod vodstvo s. Magdalene Višić. Za orguljama je bio Hrvoje Barnjak, a tijekom jedne melodije i Edmund Majdak na gitari. Milodari toga dana bili su namijenjeni Caritasu za potrebe osoba s posebnim potrebama. Nakom misnog slavlja za sve je ispred crkve pripremljen domjenak.

Mons. Miklenić je misna slavlja toga dana predvodio i propovijedao i u Bad Homburgu i u Bad Sodenu.

Večer ranije, 24. rujna proslavljena je pod geslom „Oj Hrvatska, dok ti ime traje, čuvat ćemo tvoje običaje“ 10. obljetnica folklora u toj hrvatskoj župi, u Gradskoj dvorani u Kelkheimu,. Među istaknutim gostima bili su mons. Miklenić, konzul Sabljak, uime grada Kelkheima Wolfgang Männer, izaslanica grada Hattersheima za strane sugrađane Hrvatica Bosiljka Dreher i drugi. Fra Marinko je u toj prigodi kazao kako članovi folklora njegovanjem folklora čuvaju hrvatsku nacionalnu, kulturnu i vjersku baštinu. „Vi ste, drage folklorašice i folkloraši, u ovim hrvatskim narodnim nošnjama prelijepi dio naših župa i zato vas moramo čuvati i podupirati. Iskreno hvala utemeljitelju naših folklornih skupina, dugogodišnjem voditelju ove zajednice fra Željku Ćurkoviću koji je gotovo svih ovih deset godina bio njihov vjerni pratilac i podupiratelj. Ne smijemo zaboraviti ni dušu naše zajednice i pokretača brojnih aktivnosti, neumornu časnu sestru Magdalenu Višić. Naša posebna zahvalnost ide voditeljici folklora od samog početka, našoj Draženi Brešić pod čijim je stručnim vodstvom i bogatim iskustvom naš folklor dosegao zavidnu razinu i kvalitetu, koja je blistala na brojnim folklorijadama i nastupima diljem ove regije i Njemačke. Dok joj od srca zahavljujem, ujedno je potičem da još dugo nastavi s radom među našim folklorašima u ovoj zajednici“, kazao je zahvalivši svim voditeljima folklornih skupina kao i svim članovima. „Nadam se da se današnje voditeljice Klara Banovčić, Martina Višić i Dražena Brešić nisu umorile i da će i dalje s istim žarom i ljubavlju nastaviti vježbati našu djecu i mlade. Zahvalio je i voditeljicama programa Kristini Kovačević i Siljani Veselić-Vučina koje su, kako je kazao, sjajno vodile program.

U bogatom programu nastupile su slavljenička odrasla i srednja folkorna skupina župe Main-Taunus/Hochtaunus, skupina muškaraca iz te župe s bećarcom i gangom, skupina žena također iz te župe s gangom te folklorne skupine hrvatskih katoličkih misija Offenbach, Frankfurt am Main i Mainz. Na oduševljenje okupljenih slavljenička odrasla skupina izvela je ples iz opere „Ero s onoga svijeta“ Jakova Gotovca, a na kraju su sve folklorne skupine otplesale Slavonsko kolo. Prigodu riječ je uputio Wolfgang Männer koji je istaknuo kako je važno njegovanje svoje tradicije i njezinog prenošenja na mlade. Fra Marinko mu je uime hrvatske župe Main-Taunus/Hochtaunus uručio ček od 1000 eura kao doprinos Hrvata te župe za socijalne projekte Kelkheima. Bila je prigodno bila ukrašena, a mogli su se vidjeti i stari kučanski i drugi predmeti, dok je skupina žena u narodnim nošnjama dočarala kako je nekad bilo prelo.

Uz obilje jela i pića, pripremljena je i bogata tombola, a u zabavnom programu nastupio je Mate Bulić i glazbeni sastav „Delta“.

Tekst i snimke: Adolf Polegubić

 

 

Pretraži sadržaj

Aktualno

FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas975
Ovaj mjesecOvaj mjesec81780
UkupnoUkupno5080659

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 56 

Administrator

franodoljanin@gmail.com