Bad Honnef: Mediji, Katolička Crkva i globalizacija (3)

Mediji, Katolička Crkva i globalizacija – bila je tema Godišnjega pastoralnog skupa hrvatskih svećenika, đakona i pastoralnih suradnica i suradnika iz Zapadne Europe koji je završio s radom u četvrtak 29. rujna, a započeo je u utorak 27. rujna, u Katoličkom socijalnom institutu Nadbiskupije Köln u Bad Honnefu kod Bonna, u organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni.

Posljednje predavanje na skupu, o komunikaciji (u) novim medijima - Facebook – nova (župna) zajednica? održao je dr. Danijel Labaš koji je podsjetio kako je nova digitalna tehnologija uzrok golemih promjena u medijskoj slici 21. stoljeća. „Računalo, internet, digitalna televizija, mobilni telefon, iPod i slična informacijska i komunikacijska sredstva, postaju dio naše svakodnevnice te mijenjaju način na koji doživljavamo medije i na koji se odnosimo prema medijskom sadržaju. Naime, medijska publika više nije isključivo pasivna. Sve je veći broj aktivnih korisnika koji ne koriste isključivo ponuđeno, već sami kreiraju nove medijske forme i sadržaje. Internetske stranice, primjerice, nude blogove, forume, pričaonice, društvene mreže poput MySpacea, Facebooka i Twittera i tako dalje, putem kojih se mogu objavljivati, razmjenjivati i komentirati razni sadržaji. Korisnici također mogu sudjelovati u kreiranju wiki sadržaja ili u dosad nepoznatoj formi, građanskom novinarstvu. Kontinuirana interakcija, komuniciranje svih sa svima, mediji on-demand te otkupljivanje amaterskih audio i video snimki samo su neke od mogućnosti novih medija. Dakle, novi se mediji od tradicionalnih razlikuju po brojnim temeljnim obilježjima, kao što su veća interaktivnost, hipertekstualnost, multimedijalnost i digitalizacija svih vrsta podataka. Kako bi se prilagodili novonastalim promjenama te zadovoljili sve veće zahtjeve publike, „stari“ mediji nastoje obogatiti svoju ponudu. Danas tako gotovo svi dnevni listovi, časopisi i magazini imaju internetska izdanja, a sve medijske kuće imaju internetske stranice za prezentaciju filmske i glazbene produkcije“, istaknuo je. U nastavku je dodao kako je internet medij koji je postigao izuzetno brzi rast posljednjih godina i o kojem se najviše raspravlja kada je riječ o novim medijima. Internet je sve prisutniji i važniji u radu i životu brojnih pojedinaca, društvenih grupa i zajednica. Obrazovanje, kultura, znanost, privreda,  trgovina i zabava, samo su neke od  ljudskih aktivnosti s kojima se danas povezuje internet. Treba li nas onda začuditi činjenica da je papa Benedikt XVI. svoju ovogodišnju i prošlogodišnju poruku za Svjetski dan medija posvetio upravo „digitanom dobu“? Ovogodišnja poruka nosi naslov „Istina, navještaj i autentičnost života u digitalnom dobu“. U njoj Papa ističe da postoji kršćanski stil prisutnosti i u digitalnom svijetu, a on se konkretizira u poštenom i otvorenom obliku komunikacije, u odgovornoj komunikaciji koja poštuje čovjeka. Nove tehnologije moraju biti stavljene u službu cjelovitog dobra osobe i čitavog čovječanstva. Ako ih se koristi mudro, one mogu pridonijeti zadovoljavanju potrebe pronalaženja smisla, istine i jedinstva koji ostaju najdublja težnja ljudskog bića. No, Benedikt XVI. upozorava da je važno uvijek imati na umu da virtualni kontakt ne može i ne smije zamijeniti izravni ljudski doticaj s ljudima na svim razinama našega života. Prema Benediktu XVI. postoji „kršćanski stil prisutnosti također u digitalnom svijetu“. Naime, prenositi evanđelje pomoću novih medija znači ne samo unositi izričito vjerske sadržaje u razna sredstva, već također dosljedno svjedočiti, u vlastitom digitalnom obliku i načinu komuniciranja, opredjeljenja, preferencije, sudove koji su duboko u skladu s evanđeljem, i onda kada se o njemu ne govori u izričitom obliku. I u digitalnom svijetu ne može biti navještaja poruke bez dosljednog svjedočenja onoga koji naviješta, ističe Papa u poruci za Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija 2011. Prošlogodišnja poruka 2010. godine nosila je naslov „Svećenik i pastoral u digitalnom svijetu: novi mediji u službi Riječi“, a u njoj Benedikt XVI. između ostaloga ističe da razvoj novih tehnologija i digitalni svijet „u cjelini predstavljaju veliko bogatstvo za čitavo čovječanstvo i za čovjeka pojedinca, a može djelovati i kao poticaj na susret i dijalog. No njihov razvoj jednako tako pruža veliku priliku vjernicima. Ništa se ne može i ne smije ispriječiti na putu onome koji se, u ime Krista uskrsloga, trudi biti uvijek bližnji drugom čovjeku. Novi mediji, stoga, pružaju nadasve prezbiterima uvijek nove i, s pastoralnoga gledišta, bezgranične mogućnosti te ih potiču prepoznati vrijednost opće Crkve i u tome smislu izgrađivati veliku i stvarnu zajednicu kao i svjedočiti, u današnjem svijetu, uvijek novi život koji se rađa iz slušanja evanđelja Isusa Krista, vječnoga Sina koji je došao među nas radi našega spasenja.“ U tom kontekstu kao nova društvena mreža s više milijuna korisnika po cijelome svijetu, „Facebook“ funkcionira kao virtualna grupa koja povezuje ljude koji se međusobno poznaju, kao i one koji se preko njega tek upoznaju, te pastoralnim djelatnicima pruža priliku da i preko njega ostvaruju svoje evangelizacijsko poslanje“, istaknuo je dr. Labaš.

Nakon predavanja priređen je okrugli stol na kojem su sudjelovali svi predavači, uz dr. Labaša, mons. Ivan Miklenić, dr. Igor Kanižaj i dr. Adolf Polegubić. Sudonici su svojim pitanjima i razmišljanjima potaknuli živu diskusiju.

Večer ranije, u srijedu 28. Rujna popodne predavanje pod nazivom „Živi li dijaspora samo u Živoj zajednici?» održao je dr. Polegubić kazavši kako u suvremenom navještanju evanđelja mediji imaju neobilaznu ulogu. „Naša Crkva u domovini i u dijaspori davno je uočila važnost sredstava društvene komunikacije u suvremenom navještanju Božje riječi. U domovini su pokretani listovi i časopisi. Vjerska se poruka prenosi i putem audio-vizualnih sredstava: radija, televizije, a u najnovije vrijeme i interneta. U našoj Crkvi u dijaspori, poglavito u Njemačkoj, prije 33 godine se shvatila važnost medijskog djelovanja među našim narodom u vjerskom, nacionalnom i općedruštvenom planu. Počeo se objavljivati list Živa zajednica, koji ima vrlo važnu ulogu u djelovanju našega naroda i Crkve u ovome dijelu svijeta. Kolika je važnost hrvatskog lista Movis u Švicarskoj, nije potebno posebno isticati. Hrvatski dušobrižnici iz Švicarske koji se godinama rado okupljaju na ovim našim skupovima, mogli bi to i osobno posvjedočiti. Jasno je da dijaspora medijski ne živi isključivo u Živoj zajednici u Njemačkoj ili Movisu u Švicarskoj, ili u drugim misijskim listovima u Zapadnoj Europi, ali, istaknuo bih, da ipak ponajviše živi u Živoj zajednici, Movisu i drugim misijskim listovima u tom dijelu svijeta. Nestankom tih listova, nestao bi jedan važan znak hrvatske prisutnosti u Zapadnoj Europi. Nestalo bi mnogo podataka o crkvenom i društvenom životu Hrvata u tim zemljama. Spomenuti se listovi ne boje konkurencije. Bilo bi poželjno da je hrvatski narod u inozemstvu organiziraniji na raznim područjima i da više brine o svom nacionalnom, kulturnom i vjerskom biću, uz pomoć svoje domovinske Crkve isvojih matičnih država Hrvatske i Bosne i Hercegovine», zaključio je dr. Polegubić.

Misna slavlja tijekom skupa predvodili su pomoćni sarajevski biskup, predsjednik Vijeća hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine za hrvatsku inozemnu pastvu mons. dr. Pero Sudar i mons. Miklenić.

Tekst i snimka: Adolf Polegubić  

 

 

Pretraži sadržaj

Aktualno

FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas193
Ovaj mjesecOvaj mjesec65179
UkupnoUkupno4981612

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 23 

Administrator

franodoljanin@gmail.com