Drniš - povijest župe

Naselje Drniš, u istoimenom Gradu Šibensko-kninske županije na rijeci Čikoli, spominje se još u predtursko doba. Sjedište župe bilo je u Badnju kod crkve sv. Ivana. Osim te, vjerojatno su bile još župe u Kadinoj Glavici i Trbounju koje su pripadale kninskoj biskupiji i u Žitniću koja je bila pod šibenskom biskupijom. Iz srednjeg vijeka ima ostataka vjerskog života. Tako u Trbounju kod Donjih Čupića na Crkvini nalaze se tragovi crkve, vjerojatno iz starohrvatskog doba, a na brežuljku Ceceli otkriveni su temelji dviju starohrvatskih crkava. Na Kadinoj Glavici ima starohrvatskih grobova. Starohrvatska nekropola, uz koju je vjerojatno postojala i crkva, pronađena je u samom Drnišu na Fenčevini (državna zaštita 24/23, 1976, reg. br. 880).

Kad je kraj došao pod tursku vlast (1522.), franjevci s Visovca su prihvatili pastorizaciju župe pod imenom Petrovo polje koja je obuhvaćala sva sela oko polja dok se u samom Drnišu spominje kapela, vjerojatno u Badnju. Tek oslobođenjem od turske vlasti (1683.), počinje bolja organizacija župa i rad na njima, i to oko crkve sv. Ante, crkvice sv. Barbare, nekadašnje džamije Šain-age Terzibalića oko koje se skupljala bratovština bombardijera, te oko crkava po selima. Župa je obuhvaćala i sela Gradac i Kljake koji su se odcijepili oko 1700. g. Već je u XVIII. stoljeću drniški župnik vršio službu dekana, a dekanat je obuhvaćao župe oko Knina i Drniša. God. 1877. osnovan je kninski dekanat, te su pod drniškim ostale ove župe: Miljevci, Gradac, Kljaci, Mirlović i Ogorje. God. 1969. od župe su se odcijepili sela Siverić i Kadina Glavica koja su postala samostalne župe.

Župa Drniš danas obuhvaća sela: Badanj, Kričke, Trbounje, Lišnjak, Velušić, Žitnić i Sedramić te grad Drniš.

Uoči i za vrijeme raspada Jugoslavije Drniš je postao žarište etničkih napetosti, a potom i oružanih sukoba između hrvatske većine i srpske manjine. 16. rujna 1991. srpski agresor napada grad Drniš, stanovništvo je primorano četiri godine provesti u progonstvu, sve do oslobađajuće vojno-redarstvene akcije Oluja 5. kolovoza 1995. kada se Drnišani konačno vraćaju svojim spaljenim i uništenim domovima, kako bi po tko zna koji put u povijesti obnovili svoj grad.

Stare matice čuvaju se od godine 1705. u HAZ-u (R. k. 213-223, V. k. 224-228, M,k. 229-239) a od g. 1708.do 1758. u arhivu samostana Visovac (Knj. 94-96). 

Župna crkva Gospe od Ružarija, usred grada, izgrađena je  1871.-1886. god. u neoromaničkom stilu, prema nacrtu ing. Emilisa, kao trobrodna građevina s polukružnom apsidom. Pročelje je raščlanjeno kamenim pilastrima koji završavaju slijepim arkadama. Glavno pročelje naglašeno je lučnim portalom i rozetom. Lađa crkve osvijetljena je nizom od 6 lučnih prozora i  pobočnim vratima s istaknutom nadstrešnicom. Crkva je blagoslovljena 1886. godine.

Glavni oltar u povišenoj apsidi je od mramora napravio je splitski majstor Josip Barišković. On je 1886. god. postavio samo menzu, a ostale dijelove sazidali su 1922. isti Barišković i Ante Frank. Oltar je u stilu neoklasicizma. Unutar oltarske niše, koju čine stupovi, smješten je 1961. god.  Meštrovićev kip Petropoljske Gospe. U lađi je oltar sv. Josipa od mramora, vjerojatno rad J. Bariškovića. Kako se razabire iz natpisa na prednjoj strani Menze, oltar sv. Josipa dala je sagraditi Anđa Mikulandra 1903. godine. Na njemu se nalazila oltarska slika sv. Josipa s malim Isusom na rukama od nepoznatog slikara. S druge strane je Gospin oltar (1885.) od istog majstora. Na oltaru je Gospina slika. U niši pred tim oltarom je Gospin kip, nabavljen 1911. godine.

U Domovinskom ratu nestale su obje slike i Gospin kip. Pjevalište je podignuto g. 1892., a g. 1897. smještene su orgulje tvrtke braće Zupan iz Kamene Gore, op. 65.

Godine 1932.-1933. unutrašnjost crkve dekorirao je Vlado Marijanović. S  desne strane crkve g. 1950. postavljen je križ (Ante Ušljebrka). God. 1997. potpuno je popravljen krov.

Za vrijeme Domovinskog rata crkva je dosta devastirana. Pored vidljivih rana na fasadi, slijepim arkadama, te rozeti iznad prezbiterija, u unutrašnjosti najviše su stradale vrijedne orgulje. Pomoću Ministarstva kulture RH i grada Drniša na crkvu je postavljen novi krov. Unutrašnjost crkve još čeka obnovu.  God. 2006. obnovljene su vrijedne orgulje, rad braće Zupan.

Crkva sv. Ante Padovanskog u Drnišu kod župske kuće  izvorno je bila džamija s kupolom na trompama, pokrivena kamenim pločama. God. 1670. visovački franjevci pretvorili su je u crkvu Gospe od Rožarija ali malo kasnije u crkvu sv. Ante, gdje  je centralni prostor produžen prema istoku i zapadu, na način da su lučni otvori objedinili prostor, a građevina dobila jedinstven dvostrešni krov. God 1857. produžena je desetak metara. Dograđen joj je 1907. prezbiterij.Na pročelju crkve sačuvani su izvorni prozori, vijenac od kamena i zazidana vrata. U unutrašnjosti, pod trompama, vidljiva je tursko-maurska ornamentika. Jugozapadno od crkve podignut je zvonik.

Od 1693. god. u njoj su se počeli održavati župni obredi i držali su se  do gradnje nove župne crkve (1886.). Već g. 1698. osim oltara sv. Ante bio je i oltar Gospina Uznesenja, a g.. 1709. još i oltar sv. Petra. Na oltaru je bio kip sv. Ante. God. 1777. crkva je obnovljena. Zvonik uz crkvu sagrađen je 1790.-1792. Nakon nekoliko popravljanja crkve, ipak je g. 1951. pala stara kupola središnjeg dijela koji je pripadao džamiji. Stavljen je krov, te se g. 1954. popravila i unutrašnjost. Na prostorima središnjih dijelova, kao i u uglovima unutrašnjosti, ostali su ostaci ukrasa stare džamije.

Glavni oltar je od mramora, a napravio ga je altarist Zeffirino Grassi iz Splita g. 1910. Na njemu je barokni kip sv. Ante. Isti je majstor podigao oltar Gospe od Zdravlja (1914.-1915). Na njemu je Gospina slika u srebrnom okviru. S druge strane Gospina oltara podignut je novi oltar Srca Isusova. Izradio ga je g. 1959. Ante Frank na mjestu staroga koji je oštećen kod urušavanja kupole. Osim tih oltara u crkvi postoji i  slika sv. Franje (ista u zbirci samostana svetog Lovre) i sv. Bonaventure, napravljene u baroknom stilu. U nišama su kipovi  Gospe od Karmela, sv. Franje, sv. Terezije i sv. Ane. Na pjevalištu su ostaci baroknoga drvenog antependija. U crkvi su smještene dvije velike slike Vl. Marijanovića “Sabor na Ceceli” i “Izgon Turaka iz Drniša”. Crkva je pod državnom zaštitom (Reg. br. 146).

U vremenu Domovinskog rata granatiran je i pogođen zvonik sv. Ante koji je pao po prednjem dijelu crkve te je urušio. Crkva je devastirana, inventar uništen. Odnesene su i obje Marjanovićeve slike i slika Gospe od Zdravlja. Budući da je crkva spomenik kulture, obnovljena je zajedno sa zvonikom uz državnu pomoć. Podignut je novi oltar prema puku i ambon. Da bi se dobio veći prostor u crkvi, uklonjene su stepenice na pomoćnim oltarima.  Barokni kip sv. Ante pohranjen je u samostanu na Visovcu a na njegovo mjesto je postavljen novi, dar gradonačelnika grada Ante Dželalije.

Crkva sv. Roka u Drnišu  izgrađena  je u godini kuge (1731.), pod pokroviteljstvom uglednih gospođa Franjice Theodosio i Anđele Gili. To je kamena crkva s prostranom četverokutnom apsidom,bočnim polulučnim prozorima i kamenuom preslicom na glavnom pročelju.

God. 1738. crkvica je imala osim oltara sv. Roka i oltar posvećen Gospi od Sedam žalosti, ali bez križa i konvivija. God. 1741. u crkvi se nalazi još jedan oltar.

Danas se u crkvi nalazi samo kip sv. Roka.

Crkva sv. Ivana Krstitelja s gotičkim obilježjima u Badnju bila je sve do 1886. g. župnom crkvom petropoljske, odnosno drniške župe. Tu je bila crkva još u predtursko doba. God. 1715. muslimani su je za upada u Petrovo polje opustošili. Obnovljena je oko 1730. i 1780. godine. Imala je tri oltara. Od stare crkve neki su fragmenti uzidani u zid nove crkve. Od njih je natpis uzidan visoko iznad pobočnih vrata, i to naopako napisan bosančicom: «OVO JE CRKVA SVE(TOGA) IVANA».

God. 1868./1869. izgrađena je nova crkva na mjestu starije, o čemu svjedoče spolije uzidane u današnju crkvu. To je jednobrodna građevina četverokutne apside zakrovljena drvenim krovištem, podignuta ostavštinom dr. Pavla Plenkovića, bogatog drniškog posjednika. U unutrašnjosti je drveni kor, a svetište naglašava trijumfalni luk. Posvećena je g. 1871. Na pročelju se bio zvonik na preslicu s tri zvona ( De Poli). God. 1931. podignut je novi krov, a g. 1939. na pročelju zvonik. Na glavnom kamenom oltaru je Svečeva slika na platnu. Na zidu je barokna slika Gospa od Čistilišta.

Početkom Domovinskog rata, agresor je crkvu sravnio sa zemljom. Pri raščišćavanju ruševina crkve i iskapanju poda pronađeno je tridesetak arhitektonskih ulomaka, većinom s gotičkog sakralnog zdanja. Pronađeni su i ulomci rimskih spolija i starohrvatskog pletera.

Prema istraživanju, prethodna crkva je izgrađena na istom mjestu u gotičkom stilu (XIII. ili XIV. st.). Pretpostavlja se da je na istom mjestu bila  starohrvatska crkva od IX. do XI. st.

Nakon rata podignuta je g. 1996.-1998., u istom stilu i na istim temeljima nova crkva i novi kameni zvonik. U prezbiterij na zidu postavljen je veliki križ, rad talijanske radionice.

Oko crkve je gradsko groblje.

Crkva Presvetog Trojstva na Sedramiću jednobrodna je građevina podignuta 1876. godine. Pravokutna apsida ostatak je ranije barokne kapele. Godine 1967.-1968. podignut je na pročelju zvonik.

Za vrijeme Domovinskog rata crkva je oštećena granatiranjem. Zvonik je saniran a unutrašnjost crkve je obnovljena.

Crkva sv. Ilije proroka u Lišnjaku seže u predtursko doba što je vidljivo po ostacima apside. God. 1690. iz temelja je popravljena. Prema spisima vizitacije, imala je1715. g. "veoma lijepu" oltarsku sliku. Crkva je produžena g. 1800. Na pročelju je zvonik na preslicu s dva zvona. God. 1970. uređena je prema novim liturgijskim propisima. Na zidu je stara slika sv. Ilije.

U Domovinskom ratu crkva je devastirana, a zvona odnesena. Uništen je i kip Gospe od Karmela. Nakon Domovinskog rata je obnovljena. Postavljen je novi krov, a iznutra obijena stara i postavljena nova žbuka. Prilikom obnove u četvrtastoj apsidi uočeni su produžetci starih temelja. Na istim temeljima podignuta je nova produžena apsida.

Oko crkve je groblje.

Kapela sv. Jure u Žitniću je jednobrodna je građevina s četverokutnom apsidom, presvođena šiljastim svodom. U apsidi je zidani oltar. Na glavnom pročelju su vrata flankirana prozorima, rozeta u obliku križa i betonska preslica sa zvonom. Nakon oštećenja u potresu 1986. god, gotička kapela je arhitektonski dokumentirana i sanirana.  Na oltaru je slika sv. Jure, rad Vjekoslava Andrića. U ratu slika je nestala.

Oko crkve je groblje.

Za vrijeme Domovinskog rata crkva je devastirana. Devastacija je sanirana.

Crkva Kraljice Mira je u Kričkama je izgrađena 1989.-1990. i uz nju 17 m visok zvonik.

U Domovinskom ratu, g. 1992., crkva je minirana zajedno sa zvonikom. Godine 1998.-1999. izgrađena je nova s 28 m visokim zvonikom.

Župna kuća bila je “serasker” Halil Hodže koji ju je prije smrti darovao franjevcima. Kuća je više puta produživana i popravljana jer je bila hospicij u kojem je stanovalo više franjevaca. God. 1975.-1978. stara je kuća srušena, ostala je samo “turski” bunar, a izgrađena je nova s vjeronaučnim dvoranama. U vrijeme Domovinskog rata kuća je devastirana. Obnovljena je uz pomoć Provincije.

U župi je kuća časnih sestara Franjevki od Bezgrješne (Šibenik), koje pomažu u crkvi i u župnom stanu. Za vrijeme Domovinskog rata kuća je opljačkana i zapaljena. Obnovljena je sredstvima Ministarstva za obnovu i razvoj RH.

U Drnišu je pravoslavna crkva Velike Gospojine.

U Drnišu djeluje jedna osnovna, jedna srednja i jedna osnovna glazbena škola.

Iz župe su tri svećenika franjevca i jedna redovnica.

Članova FRAME 28, FSR 19.

Župa od g. 2000. povremeno izdaje župski list  Drniško vrilo.

Drniški župnici ujedno su i dekani Drniškog dekanata.

U ŽUPI: 1160 obitelji, 5780 vjernika (g. 1939.: 10.057 + 103 vjernika, g. 1965.: 1140 obitelji, 2985 vjernika, g. 1978.: 1160 obitelji, 5780 vjernika). 

 

K. KOSOR, Drniška krajina za turskog vladanja, Kačić, XI/1979, 125­-182, ISTI, Drniš pod Venecijom, Kačič, VII/1975, 20-25.

 

Pretraži sadržaj

Najave

DUHOVNE VJEŽBE - 2019.

************

Aktivnosti za pastoral zvanja

***********

22. travnja: Promina - XIX. festival žudija

*********

23. travnja: Kruševo - Blagoslov kipa "Fra Ante Pavlov"

**********

Aktualno

KAPITUL UNDER TEN


FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas3182
Ovaj mjesecOvaj mjesec47333
UkupnoUkupno6732732

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 61 

Administrator

franodoljanin@gmail.com