50 godina časopisa "Marija"

U povodu 50 godina izlaženja časopisa "Marija" u splitskom svetištu Gospe od Zdravlja u subotu 1. prosinca 2012. godine u 19.00 sati provincijal fra Joško Kodžoman predvodit će misu zahvalnicu.

Nakon misnog slavlja bit će u samostanskom izložbenom prostoru predstavljena "Marija" i otvorena prigodna izložba, a zatim će uslijediti prigodni domjenak.

.

PRILOZI

(pripremio fra Petar Lubina, urednik časopisa "Marija"

  1.  Marija u 50 godina "Marije"
  2.  Osobna iskaznica
  3. Naša izdanja

  

 

1. Marija u 50 godina ”Marije”

Iako je oblikom malena, Marija u sebi krije veliko vjersko, kulturno i narodno blago. Istaknuti djelatnik Crkve u Hrvata izrazio se jednom zgodom da je Marija hrvatska ”svojevrsna enciklopedija”, dok je drugi rekao kako ona ”svojim sadržajem ispunja određenu prazninu u Crkvi u Hrvata”. Premalen je ovo prostor, da bi se na njemu moglo opisati sve što je Marija učinila i postigla na vjerskom, kulturnom i narodnom području, pa ću ovdje kratko predstaviti što je sve pisala o bl. Djevici Mariji u tijeku pola stoljeća svoga postojanja.

 

SVETOPISAMSKE TEME

Hrvatskomu vjerničkom puku Marija je stalno nastojala predstaviti i približiti Majku Isusovu. Iako svaki govor o njoj počinje od Svetoga pisma, svetopisamskih članaka o bl. Djevici Mariji nije u Mariji bilo mnogo. Nekih marijanskih svetopisamskih datosti dotiče se više puta u svojim prigodnim temama J. Antolović, a svih tek A. Rebić u svečanom broju (7-8-9/1987.). Prvi u Mariji sustavno ocrtava Marijin lik nizom od 12 članaka D. Aračić (1/1978.-2/1979.) započinjući svetopisamskim datostima. U starozavjenim ženama, koje M. Crvenka obrađuje u nizu svojih članaka, on vidi ”simbolički pralik za Marijino poslanje”, a u ”Kćeri sionskoj” prepoznaje ”uosobljeni Izrael”. Tek D. Runje u 20 članaka tijekom dvaju godišta temeljitije raščlanjuje i egzegetski razlaže (g. 2010. i 2011.) najvažnije svetopisamske marijanske datosti, iako su neke ostale još nedorečene.

 

OTAČKA SVJEDOČANSTVA

Nakon svetopisamskih spisa, glas Božji nije umuknuo. Iznoseći što Crkva vjeruje o Mariji u spisima prvih 12 stoljeća (1-5/1966.), K. Kosor dotiče se i crkvenih otaca, dok se o 25. obljetnici Marije R. Brajčić (7-8-9/1987.) ograničava u svom članku o ocima na neke isječke od nekih, najvažnijih crkvenih otaca i njihova marijanskog prinosa. Tek se D. Aračić prihvatio sustavna prikazivanja otačkih misli tijekom stoljećâ i u nizu ”otačkih zrnaca” (1/2005.-12/2010.) iznio dragocjeno svjedočanstvo što je prvotna Crkva vjerovala i učila o Majci Isusovoj.

Ocima treba pridodati i glase Petrovih nasjljednika. Marija ih je vjerno pratila od samog početka i donosila marijanske isječke iz njihovih nagovora, kateheza, homilija, posvetnica, molitava, enciklika, pobudnica, pisama i poruka, počevši od Ivana XXIII. preko Pavla VI. i Ivana Pavla II. do Benedikta XVI. Dugo ih je birao i prevodio B. Duda.

 

KROZ POVIJEST CRKVE

U prva dva godišta Marije vješto pero J. S. prikazalo je što je Majka Gospodinova značila zajednici Isusovih vjernika od njezinih početaka do danas. Osim toga, uz prijevode saborskih tekstova o Gospi, učenje II. vatikanskog sabora o njoj predstavio je nizom članaka i puku shvatljivo M. Škvorc. Slično je, na veoma blizak, jednostavan i razumljiv način Marijino otajstvo neko vrijeme izlagao vješto običnom puku R. Šilić. U Mariji se pojavljuju i marijanski tekstovi nekih bogoslovaca svjetskog glasa. U njoj su predstavljeni i brojni Božji ugodnici koji su, zahvaljujući Marijinu uzoru, dospjeli na oltar,  a jednako tako i neki svjetski majstori pera, kao i raznovrsni promicatelji Gospina štovanja.

 

EKUMENSKA GIBANJA

Iako je Marija Majka Isusova i svih Kristovih vjernika, časopis Marija ne obiluje baš mnogim ekumenskim temama. Nekolicina pojmova s ekumenskog područja obrađena je u dugogodišnjoj rubrici Mala Gospina enciklopedija, a objavljivane su i ekumenske izjave s međunarodnih marioloških kongresa. U prigodi NEK-a g. 1984. ukratko je prikazana Bogorodica kod pravoslavnih, a zatim i kako ih ona okuplja po svojim svetištima. O tisućnici ruskog kršćanstva predstavljene su neke svete žene Ruske Crkve, a obrađeni su i Mariji posvećeni pravoslavni samostani u Makedoniji.

Marija je prikazala neke pravoslavne ikone, posebno Vladimirsku, pisala je o molitvi za jedinstvo, o sv. Klementu i Naumu... Osvrnula se na štovanje Gospe kod Armenaca i na njezinu nazočnost u koptskoj liturgiji, a u nekoliko tekstova R. Mitz ocrtao je Marijin lik u Istočnoj Crkvi.

Među Hrvatima je malo pripadnika zapadnih nekatoličkih zajednica, pa se nije osjećala ni potreba da ih se podrobnije predstavi. Prikazano je štovanje Marije u anglikanaca, što vjeruju o njoj katolici, pravoslavni i protestanti. Inače susrećemo crtice i vijesti o zbivanjima među odijeljenom braćom, o hodočašću anglikanaca u Lurd, o krunici za jedinstvo anglikanskog biskupa, o luteranskim Marijinim sestrama i obraćenjima. Maks Thurian, katolički svećenik iz protestantske obitelji, koji Gospi daje istaknuto mjesto u svom životu, zauzima posebno mjesto na stranicama Marije.

Dio prostora Marija je posvetila i Gospi u islamu. Vrijedan je kratak enciklopedijski prikaz Islam i Marija, dok su ostalo prigodni članci u kojima je Gospa predstavljena u Kuranu pod različitim vidovima.

M. Škvorc napisao je k tome niz crtica iz života različitih obraćenika.

 

MARIJA U BOGOSLUŽJU

Marija je uvijek vodila računa o marijanskim blagdanima, donosila uz njih prigodna razmatranja, tekstove koje bi vjerničkom puku što življe predočavali otajstvo koje Crkva dotičnim blagdanom slavi. Iako to u početku nije bilo planski, u gotovo svakom broju donosivano je nešto što se ticalo blagdana u dotičnom mjesecu. S g. 1983. Marija je sustavno počela donositi razmatranja za pojedine blagdane, i u tom ustrajala do danas. Ona se temelje na misnim čitanjima, ponekad na kojemu drugom misnom  tekstu ili na samoj blagdanskoj poruci. Različita su stila kao i njihovi autori M. Ćaleta, J. Batelja, M. Crvenka, I. Bodrožić... Posebnu pozornost zavređuju tekstovi poznatog liturgičara M. Kirigina. Nakon što je iscrpio bogatstvo Rimskog misala, on se pozabavio Zbirkom misa o bl. Djevici Mariji. Slično je kasnije na svoj način učinio i M. Babić te, uz to, obradio i još neka liturgijska slavlja, kao i Marijino mjesto u obnovjenom bogoslužju za 25. obljetnicu Marije.

Marija je vodila računa i o liturgijskoj godini, pa je mjesto blagdanskih donosila razmatranja za došašće, korizmu i uskrsno doba. Nije propustila osvrnuti se ni na još neka bogoštovna slavlja.

 

MARIJA MEĐU HRVATIMA

Budući da su neprestano bili izloženi nasrtajima tuđina, Hrvati su u Majci Isusovoj prepoznali i svoju dobru majku i moćnu zagovornicu. Uz vjeru u Boga, uvjereni su da ih je očuvala osobita ljubav prema Gospi. Zato je Marija stalno izvješćivala o marijanskim zbivanjima u domovini i u svijetu, osobito o Gospinim kongresima g. 1971. u Hrvatskoj, a i kasnijima mariološkim znanstvenim skupovima u domovini i u svijetu. Pisala je i o hrvatskim veleslavljima u Sinju, na Trsatu, u Solinu, Biskupiji, Mariji Bistrici...

Budući da marijanska svetišta imaju važnu ulogu u vjerničkom životu katoličkih Hrvata, Marija ih je od početka opisivala i predstavljala, ona poznatija kao i ona manje poznata u domovini (A. Crnica, J. Antolović, ... P. Lubina) i sva imalo poznata u svijetu (A. Katalinić). Najprije bez nekog reda, a od g. 1986. slike hrvatskih Gospinih svetišta i crkava rese 4. str. njezine korice, a na 3. str. njihov je kratak opis. K. Jurišić obradio je i Gospine kapelice na makarskom području. U pola stoljeća Marija je tako prikazala gotovo sve nove crkve, kapele i kapelice diljem Lijepe naše, registrirala izradu i postavljanje novih Gospinih likova, a našle su u njoj mjesta i sve vrednije vijesti iz svetištâ, ukoliko su bile dostupne.

Marija je prikazala brojne Gospine župe, obitelji, mlade i djecu, kako oni izražavaju svoju ljubav prema Gospi i njoj se posvećuju. Objavljene su i mnoge njihove fotografije. Nije izostavila predstaviti ni tolike redovničke zajednice, koje kao da se natječu u ljubavi prema Gospi, i njihove pojedine članove sveta života.

Majka Isusova bila je uvijek nadahnuće umjetnicima svih profila. Svoju pozornost Marija je posebno svratila na njezinu nazočnost u hrvatskoj likovnoj umjetnosti, najprije na enciklopedijski način iz pera J. A. Solde i kasnije na svoj način podrijetlom pojedinoga njezina lika pisanjem M. Mirković. Gotovo sve Marijine naslovnice resi koja Gospina vrijedna slika. Iz pera J. Antolovića, A. Katalinića, J. Šetke, K. Kosora, M. Škvorca, K. Križanića, R. Šutrina, G. Jurišića, H. Bana, D. Markovića... predstavljena je i njezina nazočnost u hrvatskoj književnosti, posebno u pojedinim pjesnicima, pučkim molitvicama i narodnim pjesmama. Objavljene su i brojni marijanski stihovi najmlađih, mladih, odraslih i već poznatih hrvatskih pjesnika. Našlo se mjesta i za novouglazbljene marijanske skladbe, a predstavljeni su i neki marijanski skladatelji.

Marija je tijekom 50 godina odigrala svoju ulogu i ima razlog opstojnosti, što ne znači da nije mogla učiniti i više. Nikome ne smeta, teško da je kome konkurencija, a djelomično popunja prazninu u hrvatskoj pisanoj riječi.

 .

2. Osobna iskaznica

 Po uzoru na svog utemeljitelja, duhovni sinovi Asiškog Siromaška Provincije presv. Otkupitelja sa sjedištem u Splitu, oduvijek su gajili osobitu ljubav prema Majci Gospodinovoj. Svoju navezanost na nju nastojali su prenijeti i na puk povjeren njihovoj skrbi. Na području između Zrmanje i Neretve na kojem su živjeli i radili, širili su tako Gospine slike i kipove, podizali i njoj posvećivali oltare, kapele i crkve, gradili marijanska svetišta, u njih hodočastili i narod Božji vodili. Stoga je taj kutak fra Karlo Balić (+1977.) i prozvao Marijinim perivojem.

 

NA TEMELJIMA TRADICIJE

Veliku većinu svoga spisateljskog rada posvećivali su splitski franjevci, a to čine još uvijek, širenju marijanske pobožnosti. Među ostalim, izdavali su glasnike Gospa Sinjska (1922.-1942.) u Sinju i Gospa od Zdravlja (1931.-1935.) u Splitu te Vjesnik svetišta Kraljice Hrvava Majke Božje Lurdske (1939.-1941.) u Zagrebu. Na ljetnom zasjedanju provincijska uprava donijela je 27. srpnja 1962. odluku o pokretanju marijanskog časopisa. Za urednika mu je odredila fra Vjenceslava Glibotića (+1998.), koji mu je sam i ime Marija nadjenuo. I tako početkom g. 1963. započinje izlaziti, onda jedini i danas još uvijek ostao, prvi poslijeratni opći hrvatski marijanski časopis, otvoren svim marijanskim svetištima i župama. Da bi mogao obuhvatiti i ostala duhovna i kulturna područja, u podnaslovu mu stoji: List za Marijine štovatelje. Među prvim poslijeratnim časopisima izlazi u tiskovnom ruhu i tiska se, s malim prekidom, punih 50 godina u istoj tiskari.

 

RAST I DOZRIJEVANJE

 Marija je pomalo rasla, zadobivala svoj izgled i sadržaj, uputila se u život, prešla granice Lijepe Naše i doprla u Aziju, Afriku, Sjevernu i Južnu Ameriku, Australiju i Oceaniju. Najobičnije čitatelje privlačila je u njoj jednostavna riječ o Majci Gospodinovoj, a one naobraženje stručniji članci kojih je češće bilo.

U početku Marija izlazi 6 puta godišnje. S godinom 1966. pojavljuje se 8 puta, da bi s godinom 1968. nastavila izlaziti 10 puta godišnje, svakog mjeseca izuzev ljeti, kad se za srpanj, kolovoz i rujan pojavi kao trobroj. Prve godine svaki broj imao je po 32 stranice, a već g. 1964. po 48 stranica. Međutim, br. 7/1974. pojavljuje se na 40 stranica, na koliko je nastavila izlaziti sve do danas, s izuzetkom svečanoga - ljetnog trobroja 1987. i ovoga broja, kad izlazi na 48, odnosno 56 stranica. Marija je izlazila redovito, bez kašnjenja, osim g. 1965., kad se br. 6. nije pojavio. Tako su s ovim ukupno izišla 562 broja, odnosno 483 sveska, i to na 20.040 stranica + ovitak.

 

IZGLED I SADRŽAJ

Marija je počela izlaziti s nakladom od 7000 primjeraka, da bi g. 1971. dostigla najveći broj - 14.000 primjeraka i spala s domovini nametnutim ratom i poštanskom blokadom g. 1992. na 8500 primjeraka. Danas se tiska u 7000 primjeraka. Format je ostao nepromijenjen od početka do danas - 14 x 20 cm.

Naslovnica je u početku jednobojna. Prva dva godišta uglavnom su bila modre, treće smeđe, a četvrto u tri i napokon četiri boje, kako je ostalo do danas. Nastojalo se da na njoj bude svaki put novi Gospin lik, pa ih je dosad objavljeno više od 350. Četvrta stranica omota uglavnom je bila jednobojna, pretežito modra, sve do br. 2/1991., otkad je i ona četverobojna. Druga stranica omota uglavnom je crno tiskana, sve do br. 6/2004., otkako je i ona stalno u boji.

Unutarnji sadržaj Marije tiska se od početka jednobojno, crno. S br. 2/1996. svake druge dvije stranice započinju se tiskati u dvije boje - crno i modro, a s br. 3/2007. sav sadržaj tiska se u boji.

 

UREDNICI I SURADNICI

Prvih 20 godina Mariju je uređivao fra Vjenceslav Glibotić, da bi do danas taj posao nastavio fra Petar Lubina. Budući da je prvi urednik radio kao profesor na Franjevačkoj gimnaziji u Sinju, i suradnike je u početku našao uglavnom među njezinim profesorima te s vremenom proširio njihov krug. Bilo ih je i još uvijek ima iz gotovo svih crkvenih zajednica i krajeva domovine, a tako i iz kruga katoličkih vjernika svjetovnjaka.

Evo onih važnijih:

  1. Josip ANTOLOVIĆ (+2008.),
  2. Dinko ARAČIĆ,
  3. Marko BABIĆ,
  4. Ante BAČIĆ FRATRIĆ,
  5. Hrvoslav BAN,
  6. Juraj BATELJA,
  7. Ivan BODROŽIĆ,
  8. Srećko BOŠNJAK,
  9. Žarko BRZIĆ (+1998.),
  10. Frano CAREV (+1994.),
  11. Mario CRVENKA,
  12. Stjepan ČOVO,
  13. Mijo ĆALETA (+2005.),
  14. Bonaventura DUDA,
  15. Tihomir GRGAT (+2004.),
  16. Ante JAKŠIĆ,
  17. Gabrijel Hrvatin JURIŠIĆ,
  18. Kamilo KRIŽANIĆ (+1975.),
  19. Karlo JURIŠIĆ,
  20. Ante KATALINIĆ (+2006.)
  21. Ivan KERAVIN (+1992.),
  22. Martin KIRIGIN,
  23. Karlo KOSOR (+1982.),
  24. Marijan KOVAČ (+2008.),
  25. Đuro KUNTARIĆ,
  26. Mana MIRKOVIĆ,
  27. Ante MRVELJ,
  28. Ana PENIĆ,
  29. s. Marija OD PRESV. SRCA,
  30. Stanko PETROV (+1963.),
  31. Zlatan PLENKOVIĆ (+1987.),
  32. Vinko PULIŠIĆ (+2006.),
  33. Josip Ante SOLDO (+2005.),
  34. Marko STANIĆ (+1978.),
  35. Mile ŠESNIĆ (+1987.),
  36. Jeronim ŠETKA (+1990.),
  37. Jure ŠIMUNOVIĆ,
  38. Mijo ŠKVORC (+1989.),
  39. Rozario ŠUTRIN,
  40. Vinka TOKIĆ BUROLO,
  41. Gabrijel TOMIĆ (+1999.),
  42. Rina TOMELIĆ,
  43. Ljerka TOTH,
  44. Vesna TRENKIL,
  45. Ana VRČEK,
  46. Vjeko VRČIĆ...

K njima bismo mogli nadodati i neke pjesnike koji su se češće javljali, kao HRVOSLAVU i Antu JAKŠIĆA.

 

3. Naša izdanja

Osim časopisa, Uredništvo ”Marije” zalagalo se od početka da objavi i neke knjige, notne sveske, molitvene priručnike i kalendare. Tako je za tisak priredilo:

 

I. KNJIŽNICA ”MARIJE”

  1. Ante Katalinić - DOBRI OTAC ANTIĆ - Split, 1967. - Rasprodano.
  2. Dr. o. Jeronim Šetka - FATIMSKE PORUKE MAJKE BOŽJE - Split, 1967. - Rasprodano.
  3. Dr. o. Jeronim Šetka - KRALJICA SRDACA - Razmatranja o Majci Božjoj - Split, 1969. - Rasprodano.
  4. Dr. Natko Faranetić - SVJETLO U TAMI - Kratki životopis oca fra Ante Antića - Split, 1969. - Rasprodano.
  5. Hrvoslav Ban - OPSADA CRKVE U BISTRICI - Roman iz hrvatske vjerske povijesti - Split, 1971. - Rasprodano.
  6. Đuro Zrakić - SVI ME VOLE SAMO TATA NE - Roman - Split, 1972. - 16 izdanja u oko 80.000 primjeraka.
  7. Paula Preradović - KOLUMBOVA KUŠNJA - Split, 1972.
  8. Jeronim Šetka - MIJENJAM SVIJET - Razmatranja za svećenike, redovnike i redovnice i vjernike - Split, 1974. (2600 primjeraka) - Rasprodano.
  9. Marko Stanić - ZAUSTAVI SE NA»AS - Split, 1976. (2000 primjeraka) - Rasprodano.
  10. Dr. o. Jeronim Šetka - HRVATSKA KRŠĆANSKA TERMINOLOGIJA - Split, 1976. (1300 primjeraka); Split, 1990. - reprint (1000 primjeraka).
  11. Marko Stanić - SJEĆANJE NA SOLIN - Split, 1977. (2000 primjeraka) - Rasprodano.
  12. Marko Stanić - STOP - Da ti misao pomogne naći smisao - Split, 1979. (2000 primjeraka) - Rasprodano.
  13. Prof. Karlo Kosor - BILJEŠKE O JEZIKU SUVREMENIH HRVATSKIH PISACA - Split, 1979. (tri izdanja u 5000 primjeraka).
  14. Dr. o. Jeronim ŠETKA - NA IZVORIMA RADOSTI - Razmatranja za sve dane u godini - Split, 1981. (2000 primjeraka) - Rasprodano.
  15. M. Kley - S NJOM POVEZANI - Split, 1982. (1500 primjeraka) - Rasprodano.
  16. Adolf Zimmermann - MEDITACIJE PRED UPALJENOM SVIJEĆOM - Split, 1982. (1500 primjeraka) - Rasprodano.
  17. Fra Vjeko Vrčić - GOVORI ŽUPNIK - Crtice iz župničkog života - Split, 1982. (2500 primjeraka) - Rasprodano.
  18. Fra Mario Jurišić - UPOZNAJMO MARIJU - Svibanjska razmatranja - Split, 1984. (1500 primjeraka) - Rasprodano.
  19. R. Sprung - ZATVOR BEZ ZIDOVA - Bili smo Jehovini svjedoci - Split, 1984. (tri izdanja: 5000 primjeraka); 1987. (IV. izdanje: 2000 primjeraka); 1990. (V. popravljeno i prošireno izdanje: 2000 primjeraka); 1996. (VI. izdanje: 2000 primjeraka); 2002. (VII. izdanje: 2000 primjeraka).
  20. Bonaventura Duda - S PAPOM KROZ MARIJIN SVIBANJ - Izbor Papinih marijanskih tekstova - Split, 1986. (2000 primjeraka) - Rasprodano.
  21. Fra Mario Jurišić - CVIJEĆE ZA MARIJU - Svibanjska razmišljanja - Split, 1987. (1500 primjeraka); 1996. (II. izdanje: 1000 primjeraka).
  22. Nikola Kuzmičić - UZ ISUSA NA KALVARIJU - Križni put Isusa Nazarećanina - Split, 1987. (1500 primjeraka) - Rasprodano.
  23. Gianni Sangalli (prev. I. Keravin) - ZDRAVO MARIJO - Pjesma hvale i nade - Split, 1987. (2000 primjeraka).
  24. Fra Mario Jurišić - S MAJKOM MILOSRDNOM - Svibanjska razmišljanja - Split, 1988. (1500 primjeraka).
  25. Petar Lubina - 25 GODINA ”MARIJE” - STVARNO KAZALO - Split, 1988. (400 primjeraka)
  26. Josip Ante Soldo - BISKUPIJA - U prigodi 50. obljetnice posvete spomen crkve Naše Gospe - Split, 1988. (2000 primjeraka).
  27. Miroslav Bustruc - ABECEDIJADA - Zbirka aforizama - Split, 1989. (1500 primjeraka) - Rasprodano.
  28. Jure Šimunovoić - UKORAK S VREMENOM - Mi danas i ovdje - Split, 1991. (1500 primjeraka) - Rasprodano.
  29. Martin Kirigin - S MARIJOM KROZ GODINU - Misli uz marijanske blagdane i krunicu - Split, 1992. (2000 primjeraka).
  30. Nikola Ćurčija - BOGOSLUŽNI KALENDAR SVETIŠTA I ŽUPE GOSPE OD ZDRAVLJA U SPLITU - Split, 1992. - Rasprodano.
  31. Nikola Ćurčija - OBIČAJNIK SVETIŠTA I ŽUPE GOSPE OD ZDRAVLJA U SPLITU - Split, 1992. - Rasprodano.
  32. Jure Šimunović - MI SADA I OVDJE - Na putu obnove naroda i domovine - Split, 1994. (1500 primjeraka) - Rasprodano.
  33. Antonio Bello (prev. M. Kirigin i M. Škunca) - MARIJA ŽENA NAŠIH DANA - Split, 1994. (1500 primjeraka).
  34. Petar Lubina - KRUNICA - MOJA MOLITVA - Split, 1994. (2000 primjeraka) - Rasprodano.
  35. Fra Petar Lubina - MARIJANSKA HRVATSKA - GOSPINA SVETIŠTA ME–U HRVATIMA - Split, 1995. (1200 primjeraka).
  36. Fra Mario Crvenka - STAROZAVJETNE ŽENE - Deset vrsnih žena Staroga zavjeta - Split, 1995. (1000 primjeraka).
  37. Petar Lubina - STOPAMA NAZARETSKE DJEVICE - Split, 1996. (2000 primjeraka); 2008. (II. dop. izdanje: 2000 primjeraka).
  38. Jure Šimunović - DAR CRKVI I SVIJETU - Redovnici na putu za treće tisućljeće - Split, 1996. (1000 primjeraka).
  39. Vjenceslav Glibotić - A ŠTO VI KAŽETE?! - Svagdanje naše životderine - Split, 1997. (2000 primjeraka).
  40. Mario Crvenka, OFM - SVETOPISAMSKE ŽENE - Poznatije žene u Starom i Novom zavjetu - Split, 1997. (1000 primjeraka).
  41. Petar Lubina, OFM - BLAŽENOM ĆE ME ZVATI - Najpoznatije molitve Gospi - Split, 1998. (600 primjeraka); 2003. (II. dop. izdanje: 1000 primjeraka).
  42. Petar Lubina, OFM - FRA VJENCESLAV GLIBOTIĆ I NJEGOVO DJELO - Split, 1999. (500 primjeraka) - Rasprodano.
  43. Fra Vjenceslav Glibotić (prir. P. Lubina) - JEKA JEDNOGA VREMENA - Izabrani uvodni članci iz ”Marije” - Split, 2000. (1000 primjeraka).
  44. Petar Lubina, OFM - GOSPIN ORGANIZATOR - Životni put fra Pavla Melade - Split, 2000. (1000 primjeraka). - Rasprodano.
  45. Fra Jure Šimunović - KAKO ŽIVJETI KRŠĆANSKI? - Razmišljanja o kršćanskom životu - Split, 2002. (1500 primjeraka).
  46. Fra Miroslav Bustruc - PUT NJEGOV I RODA NAŠEGA - Oslikao Želimir Ivanović - Split, 2002. - Rasprodano.
  47. Petar Lubina - KRUNICA - ŽIVOTNA SUPUTNICA - Split, 2003. (2000 primjeraka); 2004. (II. izdanje: 1000 primjeraka).
  48. Don Rozario Šutrin - VJERNI DJEVICI SLAVNOJ - Hrvatski velikani srca i uma - Split, 2004. (1000 primjeraka).
  49. Petar Lubina, OFM - BOGORODICI DJEVICI - Izabrane marijanske molitve I. tisućljeća - Split, 2005. (1500 primjeraka).
  50. Petar Lubina, OFM - MAJCI MILOSRĐA - Izabrane marijanske molitve između dvaju crkvenih raskola - Split, 2006. (1500 primjeraka).
  51. Fra Mirko Buljac - RAST U VJERI - Promišljanja i poticaji..., Split-Hrvace, 2007. (1000 primjeraka).
  52. Petar Lubina, OFM - MOJA KRUNICA - Kako moliti krunicu - Split, 2007. (2000 primjeraka).
  53. Petar Lubina, OFM - POMOĆNICI KRŠĆANA - Izabrane marijanske molitve novijega doba - Split, 2008. (1500 primjeraka).
  54. Fra Marko Babić - U MARIJINOJ ŠKOLI - S Marijom kroz liturgiju - Split, 2009. (1500 primjeraka).
  55. Petar Lubina, OFM - UZORU NAŠE NADE - Izabrane marijanske molitve našeg doba - Split, 2009. (1500 primjeraka).
  56. Petar Lubina, OFM - KRUNICA NAŠIH DANA - Suvremena razmatranja uz molitvu Gospine krunice - Split, 2010. (1500 primjeraka).
  57. Rina Tomelić - MOJA DJECA I JA - Crtice iz života jedne majke - Split, 2010. (1500 primjeraka).
  58. Dinko Aračić - MARIJA U RANOKRŠĆANSKOJ LITERATURI - Split, 2012. (700 primjeraka).
  59. Petar Lubina - VODIČ MARIJANSKOM HRVATSKOM - Kroz hrvatska Gospina svetišta - Split, 2012. (1000 primjeraka).
  60. Petar Lubina, OFM - MARIJA - MAJKA ISUSOVA I NAŠA - Što Crkva vjeruje i uči o Gospi - Split, 2012. (700 primjeraka).

 

II. KNJIŽNICA ”MARIJE” - ”MUSICA CROATICA”

  1. Zlatan Plenković - Ljubo Stipišić - DJE»JA ZVONA - Split, 1970. (2000 primjeraka).
  2. Marijan Smiljanić - Krešimir Tičić - MALI SUCI - Musical - Split, 1976. (2000 primjeraka) - Rasprodano.
  3. Ljubo Stipišić - SKLADBE ZA MLADE - Split, 1980. (1500 primjeraka).

 

III. IZVAN NIZA

  1. PUT U ŽIVOT - Molitvenik i obrednik, Split - izdanje: III. (1970. u 10.000 primjeraka), IV. (1973. u 10.000 primjeraka), V. (1978. u 10.000 primjeraka), VI. (1985. u 15.000 primjeraka), VII. (1989. u 20.000 primjeraka), VIII. (1999. u 15.000 primjeraka) i IX. (2009. u 7000 primjeraka).
  2. MALI PUT U ŽIVOT - Nekoć naslovljivan KRŠĆANSKI NAUK - Obrasci vjere, molitve, sakrament pomirenja, sveta misa, pričest, ružarij (krunica) - više izdanja pretiskanih iz PUT U ŽIVOT ili prema njemu priređenih na 32, a kasnije na 48 stranica u preko 100.000 primjeraka.
  3. PUT U ŽIVOT HRVATSKOG VOJNIKA - Molitvenik, Split, 1992. (5000 primjeraka) i 1993. II. izd. (3000 primjeraka).
  4. Fra Petar Knežević - GOSPIN PLA» ili Muka Gospodina našega Isukrsta i Plač Matere njegove - Split, 2009. (4000 primjeraka).
  5. Separati tekstova (nekih) objavljivanih u ”Mariji” u nastavcima. Tako: Hrvoslav Ban, KRA–A MARIJINA KIPA (1970.), Dr. –uro Kuntarić, MARIJANKA (1974.), Kardinal Karol Wojtyla, KRIŽNI PUT (1979.).

 

IV. KALENDARI

- Džepni (od g. 1972?) - u oko 550.000 primjeraka

- Džepni-preklopni (od g. 1964. do 1971.);

- Plastificirani kartončić (od g. 1984.) - u oko 250.000 primjeraka.

- Zidni (od g. 1964) - u oko 1.250.000 primjeraka.

.

Narudžbe: “Marija“, Trg G. Bulata 3, 21000 Split, tel. (021) 348-184 ili 340-193.

 

Pretraži sadržaj

Najave

13. prosinca: Lišane: VI. formacijski susret OFS-a

**********

15. prosinca: Brist - Božićni koncert

**********

9. - 25. prosinca: "Božić u Čavoglavama"

Aktualno

FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas1686
Ovaj mjesecOvaj mjesec27047
UkupnoUkupno6441664

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 72 

Administrator

franodoljanin@gmail.com