Samostan Visovac

 

Usred jezera rijeke Krke, nakon njezina mučnog proboja, smjestio se otočić i na njemu drevni samostan – Visovac. Gore beskrajni obzor, plavetnilo u koje se zabadaju sive klisure, kamen protkan zelenim krošnjama stabala, a u sredini glatka plavozelena površina vode s odsjajem vrba, čempresa i jablana.
Nije čudno da se na tom osamljenom otočiću začela spokojna , usrdna molitva tihih eremita i priprostih franjevaca, koji su stoljetnim marom oplemenili svoje obitavalište, davši mu za uzdanje pečat duhovnog blagostanja.

Visovac, okružen mirnoćom i tišinom, kao da je stvoren za godinu kušnje, zato se novicijat od g. 1568., uz male prekide održava na njemu. Kroza nj je prošla legija mladih franjevaca, kasnijih župnika , lektora, skromne braće.

Ostaci Mitreuma i starokršćanske bazilike svjedoče o vjerovanjima u davnim vremenima, starohrvatski poganski grobovi o prvim tragovima Hrvata, a stara romanička crkva Sv. Ivana Krstitelja o organiziranoj srednjovjekovnoj župi. Ta crkva s masivnim zvonikom na pročelju nagnula se i pocrnjela od udaraca stoljetnih kiša i vjetrova ali još tu...

Što je ostalo od slave i moći starih Bribiraca? Kamena akropola na kojoj su bile crkve Sv. Spasa, Sv. Ivana i Sv. Marije uz franjevački samostan... Rimske i srednjovjekovne ruševine, zahvaljujući najviše arheolohu Stjepanu Gunjači, otkapaju se i otkrivaju bujnost života na tom području... Danas je tu sa starom crkvom Svih Svetih u Krkoviću.

Cijeli je kraj pun starohrvatskih spomenika. U Ždrapnju je nađen natpis na kojem se spominju graditelj crkve župan Pristina i nepotpuno ime kneza Branimira (ANIMER). Oko crkve je groblje sa stećcima, a nedaleko rimska villa rustica i ostaci starokršćanske bazilike – sve obraslo u žbunje. Arheološki trnokop trebao bi još kopati.

Selo Dubravice prvi put se spominje g. 1229. u darovnici bana Pavla novoosnovanog franjevačkom hospiciju Sv. Ivana Krstitelja u Skradinu. Župna crkva Sv. Kate u svom zidu otkriva dosta ulomaka natpisa. Među njima je i renesansni natpis. „D.O.M.“

Kamena visoravan Miljevaca s kamenim ogradama, danas sve više zašumljena, ispunja oko željno poigravanja tla... Skromno se tu živjelo i teško radilo... Pa ipak, dvije kamene crkve podignute su na temeljima starijih. Škola „Stjepan Radić“ i župnik nastoje oplemeniti novi naraštaj koji niče u zaseocima i koji obnavlja krsni zavjet podignutim križevima.

U srednjem je vijeku Badanj sa crkvom sv. Ivana Krstitelja bio središte naselja koje se za turske vladavine premjestilo na uzbrdito tlo današnjega Drniša. Kršćanski vjerski život i dalje se odvijao u Badnju.

Kad je Drniš oslobođen od turske vlasti, franjevci su prebacili vjersko središte u varoš. Džamije su postale crkve, kasnije sagrađena je nova župna crkva i njoj Meštrovićeva Gospa Petropoljska. Na blagadanima, kao na dan Sv. Ante, Velikog Petka ili Euharistijskog kongresa zna oživjeti sve oko drniških crkava.

Smjena stanovništva odražava se na zelenilom odjevenom brežuljku, na kojem je župna crkva Graca. Rimski sarkofazi svjedoče o carskoj moći Rima, ranoromanički ures o životu u starohrvatskom razdoblju, stećci o visokom srednjem vijeku. I u vrijeme turske vladavine tu se odvijao kršćanski kult, pa je to bila čakj hodočasnička Gospina crkva, a neki elementi ukrasa ukazuju na muslimanski utjecaj. U 18. st. crkva je bila obnovljena, ponovno sagrađena s jednostavnim ukrasima pročelja – dokaz klesarskih pokušaja seljana velikog Meštrovića...

 

 

Pretraži sadržaj

Najave

13. prosinca: Lišane: VI. formacijski susret OFS-a

**********

15. prosinca: Brist - Božićni koncert

**********

9. - 25. prosinca: "Božić u Čavoglavama"

Aktualno

FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas1805
Ovaj mjesecOvaj mjesec27166
UkupnoUkupno6441783

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 64 

Administrator

franodoljanin@gmail.com