Generalne konstitucije - treće poglavlje

Treći naslov

BRATSTVO NA RAZLIČITIM RAZINAMA

Mjesno bratstvo

Članak 46

  1. Za kanonsko osnivanje mjesnoga bratstva nadležan je mjerodavni viši poglavar na molbu braće koja su za to zainteresirana uz prethodno savjetovanje i suradnju s vijećem više razine s kojim će novo bratstvo biti u vezi po nacionalnome statutu. (Prav. 22) Za kanonsko osnivanje bratstva izvan redovničkih kuća ili crkava franjevaca Prvoga reda ili TOR-a nužan je pismeni pristanak mjesnog ordinarija.[74]
  2. Za valjano osnivanje mjesnoga bratstva potrebno je barem pet trajno zavjetovanih članova. Primanje i zavjetovanje te prve braće obavit će vijeće drugoga mjesnog bratstva ili vijeće više razine koje se na prikladne načine pobrinulo za njihovu formaciju. Spisi o primanju i zavjetovanju te dekret o osnivanju čuva se u arhivu bratstva, a duplikat se šalje vijeću više razine.
  3. Ako u nekome narodu još nema bratstva FSR-a, Predsjedništvo MVFSR-a nadležno je da se za to pobrine.

Članak 47

  1. Svako mjesno bratstvo, prva stanica jedinstvenoga FSR-a, povjereno je pastoralnoj brizi onoga Franjevačkog reda koji ga je kanonski ustanovio. (Prav. 22)
  2. Mjesno bratstvo može prijeći u pastoralnu brigu nekoga drugog Franjevačkog reda na način predviđen nacionalnim statutima.

Članak 48

  1. U slučaju da jedno bratstvo prestane postojati, njegova baštinjena dobra, knjižnica i arhiv prelaze u vlasništvo bratstva neposredno više razine.
  2. U slučaju da jedno bratstvo po kanonskim zakonima ponovno oživi, bratstvo će ponovno preuzeti eventualna preostala dobra, vlastitu knjižnicu i arhiv.

Vijeće bratstva

Članak 49

  1. Vijeće mjesnoga bratstva sastavljeno je od sljedećih službi: ministra, zamjenika ministra [doministra], tajnika, rizničara i učitelja formacije. Prema potrebama svakoga bratstva, mogu se pridodati druge službe. Duhovni asistent bratstva jest član vijeća po pravu.[75]
  2. Bratstvo okupljeno na skupštini ili kapitulu bavi se sadržajima koji se tiču njegova života i organizacije. Svake tri godine, na izbornoj sklupštini ili kapitulu, izabire ministra i vijeće po propisima koji su predviđeni u Konstitucijama i u statutima.

Članak 50

1. Dužnost je vijeća mjesnoga bratstva:

  • - promicati nužne inicijative u korist bratskoga života da poraste ljudska, kršćanska i franjevačka formacija njegovih članova i da ih se podrži u svjedočenju i u zauzetosti u svijetu;
  • - da se konkretno i odvažno opredijeli, sukladno situaciji bratstva, za neke od mnogih mogućih djelatnosti na apostolskome polju.

2. Dužnosti su vijeća, osim toga:

  • a) odlučivati o primanju i pripuštanju nove braće zavjetovanju;[76]
  • b) uspostavljati bratski dijalog s članovima koji se nalaze u posebnim poteškoćama te se pobrinuti za odgovarajuće mjere;
  • c) prihvatiti molbu o odstupanju i odlučiti o suspenziji člana bratstva;
  • d) odlučiti o osnivanju sekcija ili grupa u skladu s Konstitucijama i statutima;
  • e) odlučivati o usmjerivanju raspoloživih fondova i općenito odlučivati o predmetima koji se odnose na financijsko vođenje i gospodarske poslove bratstva;
  • f) podjeljivati dužnosti vijećnicima i ostalim zavjetovanim članovima;
  • g) tražiti prikladne i spremne redovnike za asistente od nadležnih poglavara Prvoga reda i TOR-a;
  • h) izvršavati ostale obveze naznačene u Konstitucijama ili neophodne za postizanje vlastitih ciljeva.

Službe u bratstvu

Članak 51

1. I pored suodgovornosti vijeća u animiranju i vodstvu bratstva, zadaća je ministra - koji je prvi odgovorni bratstva - brinuti se da se u praksi provode smjernice i odluke bratstva i vijeća koje treba obavijestiti o svom radu.

2. Ministrova je, osim toga, zadaća:

  • a) sazivati, predsjedati i voditi sastanke bratstva i vijeća; svake tri godine sazvati izborni kapitul bratstva, nakon što je saslušao vijeće glede formalnosti sazivanja;
  • b) pripremati godišnje izvješće koje se šalje vijeću više razine, uz prethodno odobrenje vijeća bratstva;
  • c) predstavljati bratstvo u svim njegovim odnosima s crkvenim i civilnim vlastima. Kad bratstvo postigne pravnu osobnost na civilnom području, ministar, gdje je to ikako moguće, preuzima njegovo zakonsko predstavljanje;
  • d) uz pristanak vijeća, tražiti pastoralni pohod i bratski pohod najmanje jedanput u trogodištu;
  • e) obavljati poslove koje Konstitucije povezuju s njegovom nadležnošću.

Članak 52

1. Zamjenik ministra [doministar] ima ovu zadaću:

  • a) u bratskome duhu surađivati s ministrom i podržavati ga u vršenju njegovih zadataka;
  • b) obavljati dužnosti koje mu povjeri vijeće i/ili skupština (kapitul);
  • c) zamjenjivati ministra u njegovim nadležnostima i odgovornostima kad je privremeno odsutan ili zapriječen;
  • d) preuzeti dužnosti ministra kad služba ostane upražnjena.[77]

2. Tajnik ima ovu zadaću:

  • a) sastavljati službene spise bratstva i vijeća i pobrinuti se da se pošalju odgovarajućim naslovnicima;
  • b) brinuti se za upotpunjenje i održavanje arhiva i registara unoseći u njih primanja, zavjetovanja, smrt, povlačenja i prijelaze iz bratstva;[78]
  • c) brinuti se da se braći priopće važnija zbivanja na različitim razinama i, ako je zgodno, objave putem sredstava priopćivanja.

3. Učitelj formacije [odgojitelj] ima ovu zadaću:

  • a) koordinirati, uz pomoć drugih članova vijeća, odgojno-obrazovne djelatnosti bratstva;
  • b) poučavati i animirati aspirante u vrijeme uvođenja, kandidate u vrijeme početne formacije i novozavjetovane;
  • c) obavještavati vijeće bratstva, prije zavjetovanja, je li kandidat prikladan da se obveže živjeti po Pravilu.

4. Rizničar, ili ekonom, ima ovu zadaću:

  • a) pomno čuvati primljene doprinose bilježeći u za to određeni registar pojedine primitke, datum kad su mu predani i ime onoga tko ih je dao ili onoga tko ih je skupio;
  • b) u isti registar bilježiti izdatke označujući datum i namjenu u suglasju s uputstvima vijeća bratstva;
  • c) polagati račun o svome upravljanju skupštini i vijeću bratstva po propisima nacionalnoga statuta.

5. Odredbe koje se odnose na ovlaštenja zamjenika ministra [doministra], tajnika i rizničara, uz primjerene prilagodbe, vrijede za sve razine.

Sudjelovanje u životu bratstva

Članak 53

  1. Bratstvo mora vlastitim članovima pružati priliku za susret ili za suradnju putem sastanaka koje treba češće držati u skladu sa situacijama sredine te uz sudjelovanje svih. (Prav. 24)
  2. Bratstvo se sastaje povremeno također kao crkvena zajednica na slavljenje Euharistije u ozračju koje učvršćuje bratski vez i obilježuje identitet franjevačke obitelji. Gdje nije moguće posebno euharistijsko slavlje, neka sudjeluju u slavlju šire crkvene zajednice. (Prav. 8)
  3. Uključenost u jedno mjesno bratstvo i sudjelovanje u životu bratstva bitni su za pripadnost FSR-u. Moraju se poduzeti prikladne inicijative, po smjernicama nacionalnih statuta, da se zadrže u jedinstvu s bratstvom ona braća koja su - iz opravdanih razloga zdravlja, obitelji, rada ili udaljenosti - zapriječena djelatno sudjelovati u zajedničkome životu.
  4. Bratstvo se sa zahvalnošću spominje preminule braće te nastavlja zajedništvo s njima u molitvi i u Euharistiji.
  5. Nacionalni statuti mogu predvidjeti posebne oblike prianjanja uz bratstvo onih koji, ako i ne pripadaju FSR-u, žele s njime dijeliti život i djelovanje.

Članak 54

  1. U slučaju kad bratstvo na bilo kojoj razini raspolaže pokretnom ili nepokretnom imovinom, moraju se, u skladu s nacionalnim statutima, poduzeti nužni koraci da smo bratstvo stekne civilnu pravnu osobnost.
  2. Nacionalni statuti, na osnovi odgovarajućega civilnog zakonodavstva, moraju utvrditi točne kriterije o tome što je svrha pravne osobe, o upravljanju dobrima i o unutarnjoj kontroli; moraju također sadržavati odredbe kako bi spis o osnivanju određivao ovlast prenošenja svoje imovine u slučaju utrnuća pravne osobe.
  3. Nacionalni statuti moraju isto tako odrediti vrlo precizne kriterije kako bi, u mjesnim bratstvima koja imaju naslijeđena dobra ili njima upravljaju, dotično vijeće, prije završetka svoga mandata, dalo na provjeru novčanu i imovinsku situaciju stručnoj osobi koja nije član vijeća, ili kolegiju revizora računa bratstva.

Prijelaz

Članak 55

  • Ako neki brat, iz bilo kojega razumnog razloga, želi prijeći u drugo bratstvo, neka, uz prethodnu obavijest vijeću bratstva kome pripada, o tome podnese obrazloženu zamolbu ministru bratstva kojemu želi biti pridružen. Vijeće ovoga drugoga bratstva odlučuje, nakon što od bratstva iz kojega dolazi, dobije u pismenom obliku neophodne obavijesti.

Privremene mjere

Članak 56

  1. Članovi u poteškoćama mogu, službeno, tražiti privremeno povlačenje iz bratstva. Vijeće će, s ljubavlju i mudrošću, procijeniti molbu nakon bratskoga razgovora ministra i asistenta s onim o kome je riječ. Ako se razlozi pokažu osnovanima, vijeće, nakon nekoga vremena danoga bratu u poteškoćama za razmišljanje, prihvaća njegovu molbu. (Prav. 23)
  2. Ponavljano i dugotrajno neispunjavanje obveza koje proizlaze iz života bratstva kao i druga ponašanja koja su u teškome protuslovlju s Pravilom vijeće mora promotriti u razgovoru s bratom koji ne ispunja obveze. Jedino u slučaju tvrdoglavosti ili ponavljanja [iste situacije] vijeće može, tajnim glasovanjem, odlučiti o suspenziji [razrješenju] i to pismeno dostaviti onome koga se tiče.
  3. Svojevoljno odstupanje [povlačenje] ili mjera obustave [suspenzija] mora se zabilježiti u registar bratstva. To sa sobom povlači isključenje sa sastanaka i iz djelatnosti bratstva, u što je uključeno aktivno i pasivno pravo glasa, ali pripadništvo Redu ostaje.

Članak 57

  1. Svjetovni franjevac, u slučaju svojevoljnoga povlačenja ili obustave [suspenzije] sa strane bratstva, može tražiti da bude ponovno primljen upućujući posebnu pismenu molbu ministru.
  2. Vijeće, nakon što ispita navedene razloge onoga o kome je riječ, procjenjuje mogu li se smatrati prevladanima razlozi koji su bili odlučni za odstupanje ili suspenziju te ga, u pozitivnom slučaju, ponovno prima ubilježivši odluku u spise bratstva.

Konačne odluke

Članak 58

  1. Brat koji se želi konačno povući iz Reda, pismeno priopćava svoju nakanu ministru bratstva. Ministar i asistent mjesnoga bratstva, s ljubavlju i razboritošću, uspostavljaju dijalog s bratom o kome je riječ i o tome obavještavaju vijeće. Ako brat pismeno potvrdi svoju odluku, vijeće to uzima na znanje i to pismeno priopćava zainteresiranomu. Konačno povlačenje se ubilježuje u registre bratstva i priopćava se vijeću više razine.
  2. Kad je riječ o teškim, izvanjskim, ubrojivim i pravno dokazanim slučajevima, ministar i asistent mjesnoga bratstva, s ljubavlju i razboritošću, uspostavljaju dijalog s bratom o kome je riječ i o tome obavještavaju vijeće. Bratu se daje neko vrijeme za razmišljanje i razlučivanje, te mu se eventualno nudi neka izvanjska i primjerena pomoć. Ako vrijeme razmišljanja protekne bez učinka, vijeće bratstva traži od vijeća više razine da otpusti brata iz Reda. To traženje treba biti popraćeno cjelokupnom dokumentacijom koja se odnosi na slučaj. Vijeće više razine izdaje dekret o otpuštanju nakon što je kolegijalno ispitalo zahtjev s pripadnom dokumentacijom i nakon što je provjerilo da su poštivani propisi prava i Konstitucija.
  3. Brat koji javno napusti vjeru, isključi se iz crkvenog zajedništva ili mu je određena ili proglašena kazna izopćenja, samim tim je isključen iz Reda. Ali to ne oslobađa vijeće mjesnoga bratstva da uspostavi dijalog s onim o kome je riječ i da mu ponudi bratsku pomoć. Vijeće više razine, na traženje vijeća mjesnoga bratstva, skuplja dokaze i službeno konstatira činjenicu isključenja iz Reda.
  4. Dekret o otpuštanju ili isključenju iz Reda, da bude pravomoćan, mora potvrditi nacionalno vijeće komu će se prenijeti cjelokupna dokumentacija.

Članak 59

  • Tko se god osjeti oštećenim zbog nekoga postupka provedena protiv njega, može se u roku od tri mjeseca uteći vijeću više razine od onoga koje je donijelo odluku i daljnjim instancama na višim razinama sve do Predsjedništva MVFSR-a i do najviše instance, Svete Stolice.[79]

Članak 60

  • Ono što je u ovim Konstitucijama rečeno o mjesnim bratstvima, vrijedi, ako se može primijeniti, također i za osobna bratstva.

Područno bratstvo

Članak 61

  1. Područno bratstvo jest organska cjelina svih mjesnih bratstava koja postoje na jednome području ili se mogu spojiti u jednu naravnu cjelinu kako zbog geografske blizine tako i zbog zajedničkih problema i pastoralne stvarnosti. Ono osigurava povezanost mjesnih bratstava s nacionalnim bratstvom, poštujući jedinstvo FSR-a i kolegijalno integriranje različitih franjevačkih Redova koji se, već prema slučaju, brinu za duhovnu asistenciju na tome području.
  2. Nacionalno vijeće ima ovlast ustanoviti područno bratstvo po Konstitucijama i Nacionalnim statutima; neka se o tome obavijeste nadležni redovnički poglavari od kojih se mora tražiti duhovna asistencija.
  3. Područno bratstvo:

  • - animira i vodi vijeće i ministar;
  • - upravlja se po nacionalnom statutu i vlastitom statutu;
  • - ima vlastito sjedište.

Članak 62

  1. Područno je vijeće sastavljeno po odredbama nacionalnoga statuta i vlastitog statuta. U krilu područnog vijeća može se ustanoviti izvršni odbor s nadležnostima koje mu daju statuti.
  2. Područno vijeće ima zadaću:

  • a) pripremiti slavljenje izbornoga kapitula;
  • b) promicati, animirati i koordinirati, u okviru područja, život i djelatnost FSR-a i njegovo uključivanje u partikularnu Crkvu;
  • c) izraditi, po smjernicama nacionalnoga vijeća i u suradnji s njime, program rada FSR-a na području i brinuti se da se to obznani u mjesnim bratstvima;
  • d) prenositi mjesnome bratstvu smjernice nacionalnoga vijeća i partikularne Crkve;
  • e) brinuti se za formaciju [izobrazbu] animatora;
  • f) ponuditi mjesnim bratstvima aktivnosti kojima će se podržati njihove formativne i operativne potrebe;
  • g) raspraviti i odobriti godišnje izvješće nacionalnome vijeću;
  • h) odrediti bratski pohod mjesnim bratstvima, ako okolnosti to preporučuju, makar ga oni i ne tražili;
  • i) odlučivati o raspoređivanju fondova koji su na raspolaganju i, općenito, odlučivati u predmetima koji se odnosa na financijsko poslovanje i ekonomske poslove područnoga bratstva;
  • j) prije završetka svoga mandata mora dati na provjeru financijsku i imovinsku situaciju područnoga bratstva stručnoj osobi, koja nije član vijeća, ili kolegiju revizora računa bratstva;
  • k) izvršavati ostale obveze naznačene u Konstitucijama ili neophodne za postizanje vlastitih ciljeva.

Članak 63

  1. I pored suodgovornosti vijeća u animiranju i vođenju područnoga bratstva, zadaća je ministra, koji je za njega prvi odgovorni, brinuti se da se u praksi provode smjernice i odluke vijeća, koje treba da obavijesti o svom radu.
  2. Područni ministar, osim toga, ima ovu zadaću:

  • a) sazivati i predsjedati sjednicama područnoga vijeća; svake tri godine sazvati područni izborni kapitul, saslušavši vijeće glede formalnosti sazivanja;
  • b) predsjedati i potvrđivati izbore mjesnoga bratstva, osobno ili preko delegata, člana područnoga vijeća koji nije duhovni asistent;
  • c) obavljati bratski pohod mjesnim bratstvima osobno ili preko vlastitoga delegata, člana područnoga vijeća;
  • d) sudjelovati na susretima što ih upriličuje nacionalno vijeće;
  • e) predstavljati bratstvo u slučaju kad ono ostvari pravnu osobnost u civilnome uređenju;
  • f) prirediti godišnje izvješće nacionalnome vijeću;
  • g) tražiti, najmanje jedanput u trogodištu, uz pristanak vijeća, pastoralni pohod i bratski pohod.

Članak 64

  1. Područni kapitul jest predstavničko tijelo svih bratstava koja postoje na jednome području s izbornom vlašću i vlašću odlučivanja.
  2. Nacionalni Statuti neka mu predvide formalnosti sazivanja, sastav, periodičnost i nadležnosti.

Nacionalno bratstvo

Članak 65

  1. Nacionalno bratstvo jest organska cjelina mjesnih bratstava koja postoje na području jedne ili više država, koja su međusobno povezana i koordiniraju se preko područnih bratstava, gdje ona postoje.
  2. Zadaća je Predsjedništva MVFSR-a osnivati nova nacionalna bratstva na zahtjev i u dijalogu s vijećima bratstava o kojima je riječ. Neka se o tome obavijeste nadležni redovnički poglavari od kojih se traži duhovna asistencija.
  3. Nacionalno bratstvo:

  • - animira i vodi vijeće i ministar;
  • - ravna se vlastitim statutom;
  • - ima vlastito sjedište.

Članak 66

  1. Nacionalno vijeće je sastavljeno po odredbama Nacionalnog statuta. U krilu nacionalnog vijeća može se ustanoviti izvršni odbor s nadležnostima koje mu daje Statut.
  2. Nacionalno vijeće ima zadaću:

  • a) pripremiti slavljenje izbornoga nacionalnog kapitula po vlastitome Statutu;
  • b) učiniti da se svjetovna franjevačka duhovnost upozna i promiče na cijelom području vlastitoga nacionalnog bratstva;
  • c) odlučivati o programima djelovanja kroz godinu dana na nacionalnome planu;
  • d) tražiti, upozoravati, objavljivati i širiti nužna sredstva za formaciju svjetovnih franjevaca;
  • e) animirati i koordinirati djelatnosti područnih vijeća;
  • f) održavati vezu s Predsjedništvom Međunarodnoga vijeća FSR-a;
  • g) osigurati predstavništvo nacionalnoga bratstva u Međunarodnom vijeću i preuzeti troškove koje to sa sobom nosi;
  • h) raspraviti i odobriti godišnje izvješće Predsjedništvu Međunarodnoga vijeća;
  • i) brinuti se za prisutnost FSR-a u crkvenim organizmima na nacionalnome planu;
  • j) odlučivati o bratskome pohodu vijećima, područnih i mjesnih bratstava, kad okolnosti to zahtijevaju, makar ona to i ne traže;
  • k) odlučivati o namjeni raspoloživih sredstava kao i, općenito, o ekonomskim poslovima bratstva;
  • l) prije završetka svoga mandata dati na provjeru financijsku i imovinsku situaciju nacionalnoga bratstva stručnoj osobi, koja nije član vijeća, ili kolegiju revizora računa bratstva;
  • m) izvršavati ostale obveze naznačene u Konstitucijama ili neophodne za postizanje vlastitih ciljeva.

Članak 67

  1. I pored suodgovornosti vijeća u animiranju i vođenju nacionalnoga bratstva, zadaća je ministra, koji je za njega prvi odgovorni, brinuti se da se provode u praksi smjernice i odluke vijeća, koje on treba da obavijesti o svom radu.
  2. Nacionalni ministar ima ovu zadaću:

  • a) sazivati i predsjedati sastancima nacionalnoga vijeća; sazvati svake tri godine izborni nacionalni kapitul, saslušavši vijeće glede formalnosti sazivanja, po nacionalnome statutu;
  • b) voditi i koordinirati s nacionalnim dužnosnicima operativne poslove na nacionalnoj razini;
  • c) izvješćivati vijeće i nacionalni kapitul o životu i djelatnostima FSR-a vlastite zemlje;
  • d) predstavljati nacionalno bratstvo kod crkvenih i civilnih vlasti. Kad nacionalno bratstvo ima civilnu pravnu osobnost, ministrova je zadaća da ga zakonski predstavlja;
  • e) predsjedati i potvrđivati izbore područnog vijeća osobno ili preko delegata, člana nacionalnoga vijeća koji nije duhovni asistent;
  • f) obaviti bratski pohod područnim vijećima, osobno ili preko delegata, člana nacionalnoga vijeća;
  • g) tražiti, uz suglasnost vijeća, bratski pohod i pastoralni pohod najmanje jedanput svakih šest godina.

Članak 68

  1. Nacionalni kapitul jest predstavničko tijelo bratstava koja postoje u okviru jednoga nacionalnog bratstva sa zakonodavnom, odlučujućom i izbornom vlašću. On može, u skladu s Pravilom i Konstitucijama, zakonski odlučivati i donositi propise koji vrijede u okvirima nacionalnog bratstva. Nacionalni statuti određuju sastav, trajanje mandata, nadležnosti i način sazivanja nacionalnoga kapitula.
  2. Nacionalni statuti mogu razmatrati druge oblike sastanaka i skupština za promicanje života i apostolata na nacionalnoj razini.

Međunarodno bratstvo

Članak 69

  1. Međunarodno bratstvo čini organska cjelina svih franjevačkih svjetovnih katoličkih bratstava svijeta. Ono je istovjetno sa sveukupnošću FSR-a. Ima vlastitu pravnu osobnost u Crkvi. Organizira se i djeluje u skladu s Konstitucijama i vlastitim Statutom.
  2. Međunarodno bratstvo animira i vodi Međunarodno vijeće FSR-a (MVFSR-a) sa sjedištem u Rimu (Italija), njegovo Predsjedništvo i generalni ministar ili međunarodni predsjednik.

Članak 70

1. Međunarodno vijeće čine ovi članovi izabrani po propisu Konstitucija i vlastitoga Statuta:

  • - zavjetovana braća FSR-a;
  • - predstavnici Franjevačke mladeži [Frama].
  • Članovi Međunarodnoga vijeća jesu, osim toga, i četvorica generalnih asistenata.

2. U krilu Međunarodnoga vijeća osnovano je Predsjedništvo MVFSR-a koje je njegov sastavni dio.

3. Međunarodno vijeće sabrano na generalnom kapitulu jest najviši organ uprave FSR-a koji ima zakonodavnu, odlučujuću i izbornu vlast. Ono može donositi zakonodavne odluke i proglašavati propise u skladu s Pravilom i Konstitucijama.

4. Međunarodno vijeće se sastaje svakih šest godina na izborni generalni kapitul i još najmanje jedanput između dva izborna generalna kapitula po propisima što ih donose Konstitucije i međunarodni statut.

Članak 71

1. Svrha i zadaće Međunarodnoga vijeća jesu:

  • a) promicati i podržavati evanđeoski život po duhu sv. Franje Asiškoga, u svjetovnim uvjetima vjernika koji žive po cijelome svijetu;
  • b) učvršćivati osjećaj jedinstva FSR-a, u poštivanju pluralizma osoba i skupina, kao i osnaživati vez zajedništva, suradnje i uzajamnosti među nacionalnim bratstvima;
  • c) usklađivati, po izvornoj naravi FSR-a, zdrave tradicije s posadašnjenjem na teološkome, pastoralnome i zakonodavnome polju, radi specifične franjevačke evanđeoske formacije;
  • d) pridonositi, na crti tradicije FSR-a, širenju ideja i inicijativa koje će uspješno potpomagati raspoloživost svjetovnih franjevaca u životu Crkve i društva;
  • e) određivati smjernice i ustanovljivati prioritete za rad Predsjedništva;
  • f) tumačiti Konstitucije kako je to predviđeno u članku 5,2;

2. Međunarodni statut potanko označuje sastav Međunarodnoga vijeća i način kako sazivati njegova zasjedanja.

Članak 72

1. Predsjedništvo MVFSR-a čine:

  • - generalni ministar;
  • - zamjenik ministra [doministar];
  • - vijećnici Predsjedništva;
  • - jedan član Franjevačke mladeži;
  • - generalni asistenti FSR-a.

2. Vijećnici Predsjedništva se biraju po odredbama Međunarodnoga statuta koji određuje njihov broj i područja koja trebaju predstavljati.

Članak 73

1. Obveze i dužnosti Predsjedništva MVFSR-a jesu:

  • a) raditi na tome da se primijene odluke i usmjerenja generalnoga kapitula;
  • b) koordinirati, animirati i voditi FSR na međunarodnome planu kako bi učinilo djelotvornom međuovisnost i recipročnost FSR-a na različitim razinama bratstva;
  • c) intervenirati u duhu služenja, prema okolnostima, kako bi se dala bratska pomoć u razjašnjavanju i u rješavanju teških i hitnih problema FSR-a, obavještavajući zainteresirano nacionalno vijeće i sljedeći generalni kapitul;
  • d) osnaživati, na svjetskom planu, uzajamne odnose suradnje između FSR-a i drugih sastavnica Franjevačke obitelji;
  • e) po odredbama nacionalnoga Statuta organizirati sjednice ili skupštine za unapređivanje života i apostolata FSR-a na međunarodnoj razini;
  • f) surađivati s organizacijama i udruženjima koja podržavaju iste vrednote;
  • g) izvršavati i druge obveze naznačene u Konstitucijama ili one koje su nužne da bi se ostvarili vlastiti ciljevi.

Članak 74

1. I pored suodgovornosti Predsjedništva MVFSR-a, dužnost je generalnoga ministra, koji je za njega prvi odgovorni, brinuti se da se u praksi provode odluke i smjernice generalnog kapitula i Predsjedništva koje treba da obavijesti o svom radu.

2. Generalni ministar, osim toga, ima ovu zadaću:

  • a) sazivati i predsjedati sjednicama Predsjedništva po vlastitome statutu;
  • b) sazivati, uz suglasnost Predsjedništva, i predsjedati zasjedanjima generalnoga kapitula;
  • c) biti vidljivi i istinski znak zajedništva i životne uzajamnosti između FSR-a i generalnih ministara Prvoga franjevačkog reda i TOR-a kod kojih zastupa FSR i njegovati povezanost s Konferencijom generalnih asistenata;
  • d) predstavljati FSR na svjetskoj razini kod crkvenih i civilnih vlasti. Kad međunarodno bratstvo ima civilnu pravnu osobnost, ministar je nadležan da ga pravno predstavlja;
  • e) obavljati bratski pohod nacionalnim vijećima osobno ili preko delegata;
  • f) predsjedati i potvrđivati izbore nacionalnih vijeća osobno ili preko delegata;
  • g) tražiti, uz pristanak Predsjedništva, pastoralni pohod od Konferencije generalnih ministara Prvoga reda i TOR-a;
  • h) istupiti [intervenirati] u hitnim slučajevima i o tome obavijestiti Predsjedništvo;
  • i) potpisivati službene dokumente Međunarodnoga bratstva;
  • j) vršiti, uz pristanak Predsjedništva i zajedno s još jednim vijećnikom Predsjedništva kojega ono samo odredi, imovinsko-pravne poslove Međunarodnoga bratstva;
  • k) prije svakoga generalnog kapitula dati na provjeru financijsku i imovinsku situaciju međunarodnoga bratstva jednome kvalificiranome računovođi koji nije uključen u ekonomsko i financijsko poslovanje Predsjedništva.

Članak 75

  • Posebne zadaće Međunarodnoga vijeća određuje međunarodni statut.

_____

[74] Usp. [ZKP] kanon 312

[75] Usp. Konstitucije, 90,2

[76] Usp. Konstitucije 39,3 i 41,1

[77] Usp. Konstitucije 81,1

[78] Svako mjesno bratstvo neka ima barem registar upisanih (primanja, zavjetovanja, prijelazi, smrt i svaka druga važna zabilježba o pojedinim članovima), registar zapisnika sjednica vijeća i blagajnički dnevnik.

[79] Usp. [ZKP] kanone 1732-1739. Nadležni ured u tim slučajevima jest Kongregacija za Ustanove posvećena života i Društva apostolskoga života.

 

Pretraži sadržaj

Najave

DUHOVNE VJEŽBE - 2019.

************

Aktivnosti za pastoral zvanja

***********

22. travnja: Promina - XIX. festival žudija

*********

23. travnja: Kruševo - Blagoslov kipa "Fra Ante Pavlov"

**********

Aktualno

KAPITUL UNDER TEN


FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas2428
Ovaj mjesecOvaj mjesec53198
UkupnoUkupno6738597

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 84 

Administrator

franodoljanin@gmail.com