Povijesna bolješka o župi Hrvace

 

HRVATAČKE CRKVE

Fra Mirko Buljac

 

Prvi pisani spomen Hrvaca, koliko nam je poznato, nalazi se u Povelji (Listini) hrvatsko-ugarskoga kralja Matijaša Korvina datira­noj 25. srpnja 1480. godine u Budimu.

Poznato nam je da je Cetinska krajina bila pod osmanlijskom vlašću 150 godina, od 1536. - 1686. godine, uglavnom slabo naseljena. Nakon oslo­bođenja od turske vlasti godine 1686., 35 franje­vaca provincije Bosne Srebrene dovode iz Bosne i Hercegovine u Cetinsku krajinu i u Zagoru 5 tisuća obitelji.1 Dio tog mnoštva nastanio se oko hrvatačkoga polja. Dušobrižništvo toga vjerničkog mnoštva vodili su franjevci pod vodstvom sinjskog gvardijana, koji je biskupu predlagao župnike i kapelane koji će voditi župe i kapelanije po­vjerene pastoralnoj brizi samostana.

Vjernici u Hrvacima sagradiše crkvu 1868. na razvalinama starohrvatske crkve.

"Ovo lijepo selo osnovano je 1700. godine kad je više obitelji pobjeglo iz Rame (Bosna) pod vodstvom franjevaca onih godina", piše u Shematizmu splitsko-makarske biskupije 1898.

"Crkva hrvatačka posvećena je Svim Svetim vol­jom naroda. Može se nazvati filijalnom crkvom župe Sinj, jer je pod patronatom samostana franjevaca, budući da njezino ekonomsko poslovanje drži crkovinarstvo župe Sinj... Mati­ce krštenih, umrlih i vjenčanih od 1826. go­dine vode se po postojećim propisima. Stare matice potječu od 1757. godine. Stanje duša je uređeno prema propisanom obrascu... Cr­kovinarstvo upravlja dobrima crkve. Glavar sela Martin Božinović, bio je ujedno i pred­sjednik crkovinarstva, a blagajnik Jozo Barić. Župnik je zadovoljan sa crkovinarstvom."2

Fra Petar Baćić piše da je prvi župnik u Hrvacima bio fra Augustin Šarić 1757., i da su se te godine počele pisati matice krštenih,5 kojih danas više nema (op.ur.).

U Hrvacima je postojala crkva koju je posluživao kapelan sinjske župe... Selo Hrvace već u 18. stoljeću postalo je samostalna župa, a opsluživali su je franjevci sinjskog samostana.4

Župe "su nastajale ne toliko uredbama, koliko duhovnim potrebama", piše fra Josip Soldo.5

Zaključak: dakle, iz svega navedenoga vidi­mo da Župa Hrvace živi i djeluje kao samostalna župa od polovice 18. stoljeća, što potvrđuju matice krštenih iz godine 1757. i popis župnika, također iz iste godine.

U crkveno-državno-pravnom smislu Župa Hrvace osnovana je (kao i sve slične župe) ure­dbom: Ustrojstvo župa i kapetanija u Dal­maciji 18. kolovoza 1849. godine "Decreto organico" - organskim dekretom.6

Župa Hrvace stvarno živi i djeluje već 250 godina, a pravno 150 godina.

 

 

Hrvatačke crkve

Sredina župe je Crkveni brijeg - uzvisina s koje puca divan pogled na gotovo cijelu Župu, "čarobno" Hrvatačko polje i dio sinjske kra­jine: posebno na župe Bitelić i Bajagić.

Vidi se i čitava Dinara sve do Vrdova i vrha Kamešnice. Na ovom se brežuljku stvarala crkveno - vjerska povijest; bogoslužje i druženje Božjeg naroda - Hrvatačana.

 

Najstarija - starohrvatska crkva7

Uz današnju crkvu nalazi se staro groblje. U tom groblju bila je podignuta starohrvatska crkva. Vrijeme gradnje crkve nije nam poznato. Tu su crkvu srušili Turci kad su osvojili Ce­tinsku krajinu. O toj crkvi svjedoči nam i pet starohrvatskih ulomaka (fragmenata) iz Hrvaca, koji se sada nalaze u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, a prije su bili. u Zbirci franjevačkog samostana u Sinju, gdje su ih poklonili hrvatački župnici fra Mate Vezilić i fra Bone Šarić, kako bi ih spasili od propadanja. Dva su ulomka pripadala stupu predoltarske pregrade (25x26x13 i 16x12 cm), treći (15x10 cm) je vjerojatno dio pluteja, dok se na četvrtom (2x10 cm) i petom (24x15 cm) nalazi obična vijuga, a pripadali su, smatra se, predoltarskoj gredi (trabesu). Svi fragmenti su od domaćeg mekanog kamena - muljike.8

 

Stara župna crkva9

Seljaci vjernici iz Hrvaca, nakon izgona Turaka iz Cetine, na razvalinama starohrvatske crkve godine 1686. sagradili su novu crkvu. U ponovnoj provali Turaka 1715. godine crkva je stradala, ali je ubrzo obnovljena. Crkva je bila odviše malena i dotrajala, pa je srušena 1866. kako bi se sagradila nova, veća i ljepša. Ipak su od stare crkve ostavili apsidu koja je sve do gradnje nove mrtvačnice služila kao mrtvačnica i grobna kapela (4.67x4.57 m)

Zidovi su debeli 73 cm. Na visini od 210 cm nalazi se malena i skromna korniža, a na za­padnoj su strani vrata (165x116 cm), iznad kojih ima jedna mala rozeta. Kapelica zavr­šava preslicom i jednim zvonom.

 

 

Nova sadašnja župna crkva Svih svetih

(gradnja, popravci i obnove kroz 130 godina)

 

 

Gradnja crkve je započela 1866., a završena 1871. godine.Na pročelju crkve imamo dvije ploče s nat­pisima:

Za župnika

P.O. Mate Vezilića

Uprava novcem Hervatačana

Deržavnom podporom

Cerkvu ovu sagradi

God. MDCCCLXXI.

(godine 1871.)

Posveti MARKO KALOĐERA

Biskup Splitski Mariji od Žalosti

i Svi Sveti

svečano posveti

MDCCCLXXII. XXII. rujna10

(22. rujna 1872.)

Župnik fra Mate Vezilić11 dao je malo sjever­nije od starog groblja i stare crkve sagraditi novu župnu crkvu. Prema ondašnjem zakonu troškove izgradnje u najvećem dijelu snosila je država, a u manjem dijelu župljani (nad­nice, materijal) i crkva (milostinja), ali je pobožni župnik fra Mate uložio i dosta "svog" novca kako bi crkva na kraju bila što veća i raskošnija.

Nažalost, ne znamo koji je arhitekt napravio nacrt i plan izgradnje crkve, "Radove su", kako piše fra Jerko Lovrić, "izvodili domaći maj­stori Šimun Sedmak i njegova braća Mate, Petar i Filip - svi iz Hrvaca." Radovi su, kako nam govore ploče na pročelju, privedeni kraju već 1871. godine, a biskup Marko Kalođera posvetio je crkvu 22. rujna 1872.

Dimenzije crkve: lađa 18,50 m dužina i 8,80 m širine, te visine 7,5 m. Svetište dužine 7,50 i širine 6 m, te visine 7 m.

Crkva je jednostavne izrade i skladno izgle­da. Pročelje joj je lijepo oblikovano, te na sre­dini ima veliki sat. Iznad pročelja diže se mali kameni zvonik sa zidanom kamenom pirami­dom, a sa sve četiri strane su trifore s kame­nom ogradom. Završetak zvonika imitacija je zvonika crkve Gospe Sinjske. U zvoniku su 2 zvona: jedno veće, a drugo manje. Na većem zvonu je natpis: LJEVAONICA ZVONA - Split, 1921. godine JAKOV CUKROV, a na manjemu: DE POLI E BAZO - 1858.

Crkva ima pet oltara: veliki lijepi mramorni oltar nalazi se u prezbiteriju (svetištu), a dao ga je sagraditi veliki dobročinitelj crkve Ivan Zorica 1909. Gospin je oltar od muljike sa­gradio glavni majstor pri gradnji crkve Šimun Sedmak. Smatra se da je u isto vrijeme nas­tao i oltar Svih Svetih. Jozo Malovan je 1935., u čast 1900. godišnjice Spasiteljeve smrti, dao sagraditi oltar svetog Josipa, dok se za oltar svetog Ante ne zna tko ga je i kada dao izgra­diti. Župnik fra Frano Rakić dao je napraviti špiljicu Gospe Lurdske, a nabavio je i kip Srca Isusova.

Tijekom 130 godina, koliko je prošlo od izgradnje, crkva je više puta obnavljana. Ar­hitekt Ćiril-Metod Iveković,12 referent za bogoslužne gradnje u građevnoj službi Namjesništva u Zadru, u ožujku 1899. obilazio je sinjsku i imotsku krajinu (kotar) kako bi utvr­dio trenutno stanje crkava u ovom kraju i predložio potrebne mjere popravaka. Osim Sinja, Bitelića, Rude i Graba, posjetio je i Hrvace te ustanovio da je zvonik hrvatačke crkve u vrlo lošem stanju i dao ga popraviti. Ukup­ni trošak po predračunu iznosio je 3358 forin­ti. Financiranje je osigurano po istom ključu kao i prilikom gradnje crkve; dakle, većinu sred­stava je osigurala država, a manji dio župljani (nadnice, materijal) i crkva (od milostinje).

Odlukom Namjesništva u Zadru od 26. velja­če 1900., u Uredu kotarskog poglavarstva u Sinju 19. ožujka iste godine održana je javna dražba za zakup radova koje je trebalo izves­ti na zvoniku hrvatačke crkve.11 Najpovoljniji ponuđač je otpočeo s radovima početkom 1901., a radovi su tekli vrlo brzo, pa mu je već u prosincu isplaćen i treći- posljednji obrok pogođene svote.

Tijekom 1906. godine pristupilo se i popravku crkve u Hrvacima. Planirani trošak iznosio je 3 219 kruna iz Vjerozakonske zaklade, a žup­ljani su morali osigurati 907 kruna. Sve je obavljeno po propisu, ali se pokazala potre­ba za dodatnim radovima, pa je u tu svrhu 1907. godine odobreno još 1.133 krune, od kojih je 234 išlo na teret Hrvatačana.13 (do­kumentaciju o popravcima zvonika i crkve u Hrvacima prikupio je dr. Stanko Pilipović)

"Za vrijeme ratnih operacija silno su ošteće­ni krov i prozori župske crkve. Na sv. misi 23. rujna 1945. župnik je zatražio od župljana da se pobrinu za prekrivanje crkve, a oni su se odazvali i prikupili cigle i potrebni novac, ali je sve naglo prekinuto, kad su par­tizanske vlasti podprijetnom smrću zabranile daljnje prikupljanje, a i ono što je do tad pri­kupljeno moralo se vratiti. * - zapisao je prvi poratni hrvatački župnik fra Jeronim Šetka.14

Sljedeći župnik, fra Pavao Matić, uz pomoć vjernika u periodu od 1946. do 1950. popravio je krov, prozore i pročelje crkve i stavio ob­jekt u funkciju, a župnik fra Karlo Krolo, koji je potom došao u župu, po nacrtu arhitekta Ante Baraća, 1965. je skinuo krov, a zatim je učvrstio zidove postavivši serklaž i salivši betonski strop, kojeg nose betonski stupovi. Tada je i proširen kor unutar crkve, a kada je krov vraćen na svoje mjesto, crkva je poprimila današnji izgled.

Zahvaljujući mještaninu fra Metodu Kelavi, koji je bio voditelj hrvatske katoličke misije u Ludvvigsburgu u Njemačkoj i koji je donirao 50.000 DM hrvatačkoj Župi, pristupilo se ulje­pšavanju crkve iznutra, tj. zamijenjena je sta­ra i dotrajala fasada u unutrašnjem dijelu, a postavljena nova od tarabone, zamijenjene su elektroinstalacije i kabeli za ozvučenje zvo­na. Prema projektu ing. Joška Ušaja postav­ljena je nova rasvjeta s dvije velike čoke po sredini crkve, izrađena su još dva drvena or­mara iza oltara, a prema nacrtu ing. Hrvoja Devidea, poprsje kora obloženo je drvom. Župna crkva je u Domovinskom ratu ozbilj­no stradala. Župnik fra Stanko Milanović - Litre je zabilježio 25 pogodaka neprijateljskih gra­nata u crkvu. Zvonik je bio teško oštećen, a stradali su i krov te zidovi na apsidi crkve. Čim je Hrvatska vojska otjerala okupatore s Alebića kule, župnik je započeo radove na san­aciji crkve u cijelosti.

Radovi na zvoniku - Nacrt obnove zvonika izradio je mještanin, dipl. ing. arh. Stipe Kodžoman, koji je ujedno i nadzirao radove. Svaki kamen od podnožja trifora do vrha zvo­nika bio je obilježen, a zatim zamijenjen novim kamenom dolitom iz Donjeg Doca, čemu su najviše pridonijeli mještani, ing. Stan­ko Galić i ing. Mladen Jerkan. Kamen je obradilo poduzeće "Split-kamen", a radove je izveo zidarski majstor Jerko Šimleša.

Radovi na krovu crkve i na njenom vanjskom dijelu. Skinut je stari oštećeni krov, te je u cijelosti zamijenjen novim (crijep i krovne grede). Na vrhu zidova je postavljen beton­ski vijenac, a ispod njega bakreni oluk. Oš­tećeno kamenje iz zidova crkve zamijenjeno je obrađenim komadima Stipanovića zidine i također obrađenim kamenjem iz starog zida na groblju. U prostoru oko crkve postavljen je armirani beton, a pročelje je dobilo novu fasadu od tarabone. Sve radove stručno je obavio majstor Jerko Šimleša sa svojim rad­nicima. Pod nadzorom inženjera Stanka Galica u crkvi je postavljen novi pod od poliranog kamena dolita, a braća Šolići, vrsni zidari iz Neorića, postavili su kamen cokl, koji ima ukrasnu površinu, i izradili kamene lukove oko oltara i Gospine špilje od bijeloga segetskog kamena. Novi kameni zid na jugoistočnoj stra­ni starog groblja i oko crkve, od zelenog jadranskog kamena s ukrasnom površinom, izradili su zidari iz Doca Donjeg, a postavili su i ploče od štokovanog kamena dolita u prostor oko crkve. U tako obnovljenu crkvu postavljene su i nove hrastove klupe, koje je izradio hrvatački stolar Joško Malovan.

Novčana sredstva stizala su sa svih strana. Donaciju fra Metoda Kelave od 50 000 DEM već smo spomenuli. Većom svotom pomogla su još dvojica Hrvatačana koji rade u Njemačkoj: fra Marinko Vukman, voditelj hrvatske katoličke misije iz Stuttgarta, s 8000 DEM, te Stipe Mušterić, dipl. pravnik, socijalni radnik koji je na dobrotvornoj priredbi u Offenbachu, priređenoj za pomoć u obnovi crkve Svih Svetih, prikupio 15000 DEM. Svoj doprinos u cjelokupnoj obnovi davali su, u skladu sa svojim mogućnostima, i Hrvatačani iz Hrvaca i oni iz inozemstva. Ipak je najviše po­mogao katolički Caritas modenske nadbisk­upije iz Italije, kojemu i ovom prigodom zah­valjujemo.

Natpis na spomen - ploči glasi:

OVA JE CRKVA ZNATNO OŠTEĆENA 1991. GODINE

U SRBIJANSKOJ AGRESIJI NA HRVATSKU.

HRVATAČANI JE TEMELJITO OBNOVIŠE

IZVANA I IZNUTRA 1995. GODINE

IZDAŠNOM POTPOROM ŽUPLJANAI INIH DOBROČINITELJA

PONAJVIŠE PRILOZIMA CARITASA NADBISKUPIJE IZ MODENE,

A ZA ŽUPNIKOVANJA FRA STANKA MILANOVIĆA LITRE

Godine 2002. župnik fra Jozo Zrnčić uz po­moć župljana lijepo je uredio i povećao prostor ispred župne crkve na 1200 m2. Građe­vinske poslove izveo je poduzetnik Jozo Pletikosić. Sada je izgled crkve puno ljepši, a izvanredan je i pogled na cijelo Hrvatačko polje, Rumin, Bajagić i Dinaru.

Dolaskom novog župnika fra Frane Bilokapića, od Mijalića kuća proširen je i asfaltiran put prema crkvi i mrtvačnici, te povećan prostor za parkiralište.

 

____

 

  1. Fra Petar Čapkun, De organisatione curaepastoralis Franciscanorum apud Croatorum gentem, "Kačić", Šibenik, 1940., 197.
  2. Pohod biskupa Godeassija župi Hrvace, 12.8.1842. NAS Nadbiskupski arhiv Split, Poz. 336 /B/ 4, br. 44199.
  3. Fra Petar Baćić, Župe i župnici Franovačke pro­vincije Presvetoga Otkupitelja u Dalmaciji od davnine do god. 1926. rukopis samostana Visovac, 171.-172.
  4.  Shematizam Franjevačke provincije Presvetoga Ot­kupitelja, Split, 1979., 138.
  5. Fra Josip Ante Sodo, sinjska krajina u 17. i 18. stol­jeću, knjiga prva, Sinj, 1995., 126.
  6. NAS (Nadbiskupski arhiv u Splitu) S - M, poz. 166 A, Župa Hrvace pod 71, na f. 10 V.
  7. Shematizam Franjevačke provincije Presvetog Ot­kupitelja, Split, 1979., 138.
  8.  Fra Nikola Gabrić, Neobjavljeni starohrvatski spomenici u Arheološkoj zbirci franjevačkog samostana u Sinju, Kačić 6, Split, 1974., 39 - 40.
  9.  Fra Ante Crnica, Bilješke iz prošlosti gospe Žalosne u Hrvatcima rukopis.
  10. Vrijedno je napomenuti da biskup Marko Kalođera posveti Mariji od Žalosti, a zatim i Svi Svetim (o. u.)
  11. Vidi: Crnica dr. o. Ante, Marija i Hrvati - nacrt djela Gospina Hrvatska, rukopis Zagreb, 1953., 124.-125.
  12. Crkve i župničke kuće. Smotra Dalmactinska Za­dar 15. III. 1899. 3 i 5. VII 1899. 2 - Dražbeni oglas Objavitelj Dalmatinski Zadar 7. III. 1900.
  13. Crkve i župničke kuće Smotra Dalmatinska 21. IV. 1906. 2. i 21. VII. 1907. 3.
  14. Fra Mirko Buljac, Hrvace. Župa Svih Svetih, Split-Hrvace, 2004., str. 70.-72.
 

 

 

 

Pretraži sadržaj

Najave

13. prosinca: Lišane: VI. formacijski susret OFS-a

**********

15. prosinca: Brist - Božićni koncert

**********

9. - 25. prosinca: "Božić u Čavoglavama"

Aktualno

FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas1684
Ovaj mjesecOvaj mjesec27045
UkupnoUkupno6441662

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 62 

Administrator

franodoljanin@gmail.com