Rim: Doktorirao fra Jure Hrgović

Fra Jure Hrgović, član Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja i profesor klasičnih jezika na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Sinju, na Filozofskom fakultetu i na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu, doktorirao je 18. siječnja 2018. godine na Papinskom Salezijanskom Sveučilištu (Università Pontificia Salesiana ) u Rimu.

Na Fakultetu kršćanskih i klasičnih jezika (Facoltà di Lettere cristiane e classiche), sastavnici spomenutog Sveučilišta, veoma je uspješno obranio doktorsku disertaciju naslovljenu Notio de ‘anima’ deque vocibus eam denotantibus in indoeuropaeis linguis (Koncept duše u refleksu riječi koje ju označavaju u indoeuropskim jezicima) koju je izradio pod mentorstvom prof. Rema Bracchija te stekao akademski naslov ‘doktora klasičnih jezika’. Ispitnu komisiju činili su: dr. Carlo Nanni, ex-rektor Sveučilišta i predsjednik komisije; dr. Remo Bracchi, mentor; dr. Mario Iodice, s Fakulteta humanističkih znanosti u Milanu, član tedr. Miran Sajovic, dekan Fakulteta klasičnih jezika, član. Uz njih je bio i Jaroslaw Rochowiak, generalni tajnik Sveučilišta. Na obrani su bili prisutni franjevci iz fra Jurine provincije, kolege i prijatelji.

Sama doktorska disertacija predstavlja nastojanje da se duša shvati iz riječi koje ju opisuju. Riječi koje označavaju pojmove koje ne možemo do kraja razumijeti, ostaju zagonetne i potiču na razmišljanje. Jedna od takvih riječi svakako je ‘duša’, pod kojom se podrazumijeva unutarnji čovjekov svijet - s jedne strane neizmjerno bogat, a s druge strane opet jako tajanstven.

Polazišna točka radabila je potraga za riječima koje opisuju‘dušu’, a koje se pojavljuju u grčkoj i latinskoj književnosti. Ovaj dio prvog poglavlja koji predstavlja analitički dio rada bio je veoma zahtijevan, jer je klasična književnost prebogata pisanom riječju, a cilj je bio pronaći spomenute riječi u raznim kontekstima u kojima su poprimale različita značenja kojima se otkriva dubina dimenzije čovjekova unutarnjeg svijeta. Ova dva jezika, koja su bila predmet autorova studiranja, daju svaki po tri temeljne riječi kojima se opisuje duša: ψυχή - ϑυμός - πνεῦμα (grčki) te anima - animus – spiritus (latinski jezik). Nakon mnoštva pronađenih literalnih mjesta, odabrani su oni najznakovitiji, a u istraživanju se polazilo od prvog pisanog spomena određene riječi i njenog pojavljivanja u književnosti, tj. od najranijih razdoblja prema onima kasnijima. Zatim su donešene razne izvedenice ove riječi u obliku imenica, glagola, pridjeva i priloga, kao i onih nastalih dodavanjem sufiksa ili prefiksa kako bi se dobila širina upotrebe osnovne riječi. Sljedeći korak je bio produženje istraživanja unutar indoeuropskih jezika usmjereno prema riječima proizišlim iz istog korijena uz pomoć specijaliziranih etimoloških riječnika. Cilj koji se postigao u analitičkom dijelu rada je dolazak do korijena riječi iz kojega će se kasnije iščitavati sadržaj same riječi.

Budući da se unutar indoeuropskih jezika, uz latinski i grčki koji su poseban predmet ovog istraživanja, javljaju oblici za ‘dušu’ i izvan onih koji su u vezi s riječima prisutnim u klasičnim jezicima, samo istraživanje se potom širilo i na te jezike. Tako su otkrivene riječi za ‘dušu’ u keltskom, germanskom, baltičkom, slavenskom, tokarskom, armenskom, avestičkom i sanskrtskom jeziku, definirani su njihovi suodnosi te su im rekonstruirani korijeni.

Također postoje riječi koje su bliske riječima za ‘dušu’, ali ju direktno ne opisuju te se ubrajaju u periferni leksik. Analitički pristup tim riječima oblikuje drugo poglavlje rada.

Treće poglavlje Disertacije predstavlja njen semantički dio i donosi rezultate u formi različitih koncepata do kojih se moglo doći na temelju prethodno provedene analize. U tom dijelu, između ostalih, izlaze na vidjelo značenja koja se kriju u korijenima naziva za ‘dušu’ unutar indoeuropskog jezika te se ‘duša’razumijeva kao puhanje koje osvježava i hladi (ψυχή), kao disanje (anima/animus), kao toplina, sjaj, sila, mišljenje i sjećanje, itd.Ukupno se iskristaliziralo dvadeset takvih korijena iz kojih onda proizlaze koncepti koji daju cjeloviti pogled na ‘dušu’ promatranu lingvistički.

Potraga za riječima koje opisuju ‘dušu’ u cijeloj grčkoj i latinskoj književnost, kao i rad na više od stotinu rječnika, prvenstveno onih etimoloških, činili su ovaj rad vrlo zahtjevnim, ali i zanimljivim.

Obrana doktorske disertacije fra Jure Hrgovića protekla je u radosnom ozračuju koje se nastavilo i u kasnijem druženju. Prisutnost pristigle braće franjevaca, kolega i ostalih prijatelja bila je svjedočanstvo ljepote života koji svoje postojanje duguje upravo duši. Sama, pak, duša odsjev je one sveobuhvatne Ljubavi iz koje je proizišla i kojoj teži kroz neutaživu čežnju življenja u ljubavi.

Fotografije

 

Pretraži sadržaj

Najave

DUHOVNE VJEŽBE - 2018.

***********

Sinj: Proslava Gospe Sinjske

27.7.-19.8.: Hodočašća i devetnica Gospi Sinjskoj

15. kolovoza: Svetkovina

***********

15. kolovoza: Visovac - Proslava Velike Gospe

***********

18. kolovoza: Sinj - Proslava 50. obljetnice mature

Aktualno

FRANJEVAČKI BOGOSLOVI

INTERNET STRANICA


FACEBOOK STRANICA

**********************

Fra Stipica Grgat:

Otpjevni psalmi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Promo film o Provinciji

Posjetitelji

DanasDanas2134
Ovaj mjesecOvaj mjesec46615
UkupnoUkupno6171695

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 133 

Administrator

franodoljanin@gmail.com