22324 DRINOVCI

Tel. 022/775-755 - Fax: 022/775-732

Meštar: fra Jure Šimunović -  Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

Domeštar: fra Stojan Damjanović  - Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

Novaci 2016./2017.

1. fra Davor Landikušić (Neorić)
2. fra Ivan Novaković (Broćanac-Prugovo)
3. fra Marko Pudar (Kaštel Sućurac)

Novaci 2015./2016.

1. Željko Barać (Sinj) (Novicijat proveo u Asizu)
   

Novaci 2014./2015.

1. Tino Čatlak (Sinj)
2. Nikola Dominis (Postira)
3. Zvonimir Romić (Metković)
4. Nikola Žulj (Knin)

Novaci 2013./2014.

1. Slaven Čeko (Livno)
   
2. Filip Čogelja (Kaštel Stari)
3. Matej Perić (Vinjani)
4. Ivo Rastočić (Metković)
5. Martin Romić (Metković)
   
6. Josip Šabić (Zmijavci)
   

Novaci 2012./2013.

1. Dani Čulo
2. Stipan Vugdelija
3. Marko Đerek
4. Darijo Sinković
5. Darijo Stanković
6. Toni Šimunović Erpušina
7. Željko Štrbac
8. Dražan Tadić
9. Antonio Tokić

Novaci 2011./2012.

Dana 19. srpnja 2011. u novicijat su ušli:

1. Ivan Đuzel (Imotski)
2. Ivan Grubišić (Trilj)
3. Jerko Kolovrat (Imotski)
4. Petar Komljenović (Sindelfingen)
5. Dejan Međugorac (Knin)
6. Ante Prološčić (Klis)
7. Kristian Radas (Vodice)
8. Milan Sladoja (Sinj)

Novaci i odgojitelji na dan oblačenja - 19. srpnja 2011.

Novaci 2010./2011.

• Ante Batinović, rodom iz župe Plina-Stablina;
• Frano Bosnić, rodom iz župe Blato na Korčuči;
• Petar Đonlić, rodom iz župe Kamen;
• Duje Jukić, rodom iz Otoka;
• Jure Papić, rodom iz Solina;
• Jurica Rodić, rodom iz Trnbusa.

* * * * * * * * * *

Oblačenje novaka - 17. srpnja 2010.

Pohod o. Provincijala braći i novacima

Visovac: Homilija o. Provincijala u prigodi sastanka provincijskih odgojnih zavoda

_______________

Živjeti jednim specifičnim načinom života kojega je živio sveti Franjo Asiški i danas je izazovno i veoma aktualno. Mnogi se i danas propitkuju kakav i koji je to način života?

U vlastiti program svoga života sveti Franjo stavlja na prvo mjesto Evanđelje. On u svojem Pravilu piše: »Pravilo i život Manje braće jest ovo: održavati sveto Evanđelje Gospodina našega Isusa Krista živeći u poslušnosti, bez vlasništva i u čistoći» (Ppr1,2). Sv. Franjo nastavlja :»Ako bi koji htjeli prihvatiti ovaj život te došli k našoj braći, neka ih pošalju svojim provincijalima kojima je jedino, a ne drugima, dano dopuštenje primati braću. Provincijali, pak, neka ih pomno ispitaju o katoličkoj vjeri i o crkvenim sakramentima! I ako sve to vjeruju i hoće vjerno priznavati…

Neka im daju odjeću kušnje, tj. dvije tunike bez kapuca, pojas, hlače i ogrtač do pasa, osim ako bi se istim provincijalima, po Bogu, drukčije učinilo. Kad završe godinu kušnje, neka ih primi u posluh, neka obećaju da ce ovaj život i Pravilo uvijek održavati» (Ppr 2, 2-3.11-12.). Godina kušnje o kojoj govori Sv. Franjo jest novicijat, svojstven svim redovničkim zajednicama.

Novicijat je, prema važećem Zakoniku kanonskog prava, početno razdoblje života u redovničkoj zajednici od pripuštanja u ustanovu do prvih zavjeta, gdje novaci bolje upoznavaju Božji poziv vlastit ustanovi, i to u kući koja je za to propisno odredena, s trajanjem najmanje dvanaest mjeseci a najviše dvije godine pod vodstvom učitelja, te ako potrebe zahtijevaju i suradnika. (usp. Kan. 646.-653.).

Novicijat je u Franjevački Red službeno uveden 1220. godine. Osnivanjem franjevačkih zajednica diljem svijeta, tj. provincija ili vikarija, osnivali su se i vlastite kuće novicijata, te ako su prilike zahtijevale (teritorijalna rasprostranjenost, slaba komunikacija, politika i sl.), pojedine su zajednice imale po nekoliko kuća novicijata.

U XVI. st. Franjevačka provincija Bosna Srebrena, zbog gore navedenih razloga imala je nekoliko novicijata. Medu njima bio je i novicijat u samostanu na otočiću Visovcu na rijeci Krki. O franjevačkom novicijatu na Visovcu službeno se govori od 1568. godine, a franjevci su došli na otočić još 1445. godine.

Po svom prirodnom smještaju Visovac je bio idealno mjesto za kuću novicijata. To je mjesto čovjekova susreta s otajstvom stvaranja i ljepotom stvorenoga, spoznaja Stvoritelja i bratimljenja sa stvorenim, mjesto tjelesne ugode i duhovnog raspoloženja, mjesto molitve i mira. Sve ovo upućuje na pretpostavke da je na Visovcu i prije gore spomenute godine postojala franjevačka kuća odgoja. Tim više što je to vrijeme odmah nakon Tridenstinskog koncila (1545.-1563.) koji donosi preciznije i strože propise o ustroju i osnivanju odgojnih zavoda bilo svećeničkih bilo redovničkih. Mnoge već postojeće kuće odgoja po crkvenim pokrajinama i redovničkim zajednicama prihvaćajući koncilske propise dobivaju i službene potvrde o svom postojanju.

O većem broju novicijata u Franjevačkoj provinciji Bosne Srebrene po dalmatinskim samostanima bilježimo po oslobadanju ovih krajeva od turskih vlasti, tj. 1699. godine postoje novicijati u samostanima na Visovcu, te u Kninu, Makarskoj i Zaostrogu.

Političke prilike i teritorijalna rasprostranjenost donijeli su godine 1735. podjelu Provincije na tri provincije: Provincija Bosna Srebrena, teritoriju koji je i dalje ostao pod turskom vlašću tj. današnja Bosna i Hercegovina, Provincija sv. Ivana Kapistrana, teritorij pod ugarskom vlašću, tj. današnja Slavonija, i Provincija sv. Kaja, teritorij pod mletačkom vlašcu, tj. na teritoriju današnje Dalmacije.

Odmah po ustanovljenju uprava Provincije sv. Kaja 1735. godine (od 1743. god. mijenja ime u provinciju Presvetog Otkupitelja) dobiva dozvolu iz Rima i osniva samostane Visovac, Zaostrog i Živogošće kao kuće novicijata. Krajem XIX. stoljeća u Provinciji ostaje kuća novicijata samo Visovac, te se tako zadržalo sve do naših dana.

Visovački novaci tijekom svog jednogodišnjeg boravka u novicijatu upoznaju i uče o redovničkom zvanju, životu i Pravilu sv. Franje Asiškog, povijesti monaštva i redovništva, povijesti Franjevačkog Reda, povijesti Provincije Presvetog Otkupitelja.

Osim navedenih djelatnosti, koje se odvijaju u ustanovi, valja spomenuti razne sportske aktivnosti (nogomet, stolni tenis, košarka…), posjet starijoj braći po Provinciji osobito u samostanu u Omišu, posjet okolnim župnicima franjevcima, uređenje zelenih površina na Visovcu, šetnje u slobodno vrijeme…

Visovac je i Gospino svetište. Tijekom cijele godine dolaze hodočasnici, osobito u proljetnim i ljetnim mjesecima. U sezoni je otvoren i Nacionalni Park Krka, u čijem je okrilju i sam Visovac, te otok posjećuju mnogobrojni posjetitelji koji uživajući u prirodnim ljepotama Nacionalnog Parka pronalaze na Visovcu toliko željeni mir i tako dobrodošlu duhovnu okrepu. Za njih ce on biti uz mnoge lijepe pridjeve zapisane u knjizi dojmova, jednostavno raj na zemlji.