Fra Metod Vezilić

U izdanju ‘Službe Božje’ izašla je knjiga O. fra Metod Vezilić. Odgojitelj mladeži i mučenik (1883.-1944.) koju je napisao fra Stjepan Čovo.  Knjigu su recenzirali dr. fra Luka Tomašević i dr. fra Božo Norac Kljajo, a naslovnu stranicu je uredio Ante Branko Periša, ak. slikar. Na 144 stranice knjige fra Stjepan Čovo donosi život i rad, služe i pastoralni rad te tragični završetak fra Metoda Vezilića.

PREDGOVOR

»Izbacit će zemlja svu krv
što je na njoj prolivena
i neće više kriti onih
koji su na njoj poklani«. (Iz 26,21)

Mučenička smrt o. fra Metoda Vezilića, franjevca člana Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja iz Splita poticaj je da ga se sjetimo i bolje upoznamo. Bio je vrijedni i cijenjeni redovnik i svećenik franje­vac, a na koncu je postao žrtva tragične ljudske sudbine. Pokušat ćemo ga povratiti u javnost iz koje je bio prisilno izbačen. Evociranje detalja njegova života pomoći će nam da se na njemu ne ispuni svetopisamska jadikovka: »Ne pamti ga više ni mjesto njegovo« (Ps 103,16), dok nas je drugi poticaj iz Izaije proroka još više hrabrio da ga predstavimo našoj javnosti te time ostane u našoj trajnoj uspomeni: »Ded napiši na ploču i zapisi u knjigu, da vremenima budućim svjedočanstvo ostane« (Iz 30,8). Dok budemo iznosili njegove ljudske i duhovne crte pokazat će nam se i sve one nevidljive niti neželjenih pothvata kojima su ga njegovi nepri­jatelji htjeli ocrniti te mu tako pripremili neočekivanu i najgoru kaznu – smrt strijeljanjem.

Ovaj će rad vrednovati njegov život i tužnu sudbinu koja nije mogla biti gora ni drastičnija, jer je bez ikakve samilosti i dostojanstva ubijen i bačen u mračnu i duboku jamu da potpuno postane zaboravljen. Njegova je nasilna smrt navijestila ono što će se ubrzo dogoditi i drugim sveće­nicima »narodnim neprijateljima« kada partizanski »osloboditelji« dođu na vlast. Od fra Metodove smrti prošlo je mnogo godina, brojni su doku­menti nestali ili uništeni, a vrijeme neumoljivo prolazi. Iako imamo svje­dočanstvo fra Metodove smrtne osude, original, nažalost, nismo uspjeli pronaći. Nema ga ni u Državnom arhivu niti u samostanskim arhivima. Sve je manje mogućnosti doći do pravih i izvornih podataka o ljudskim žrtvama i stradanjima iz tog vremena, a tako i o načinu njihova strada­nja. Zato smo još više potaknuti da zapišemo ono što znamo i do čega dođemo istraživanjem. Do sada se o fra Metodu moralo samo šutjeti, jer su zavjeru šutnje nametnuli komunisti »pobjednici« i njihovi sinovi, koji su samo za sebe prisvajali pravo na povijesnu istinu. S tom su namjerom strogo tajili žrtve i skrivali gubilišta, da se ona ne mogu istražiti, urediti i žrtve pokopati na primjeren i čovjeka dostojan način. Istina nije smje­la izići na vidjelo, a ona nam je potrebna da nam zasja snaga nevinosti žrtve, a na drugoj strani da vidimo kakvom su mržnjom i zloćom postu­pali progonitelji kod istrebljivanja »narodnih neprijatelja«. Dosadašnju šutnju treba prekinuti i učiniti da šira javnost bude upoznata s pravom istinom, jer je do sada postojala potpuna kontrola nad svim sustavima društvenog i političkog života toliko da su se u javnost puštale samo in­formacije koje su koristile novom komunističkom poretku. Postojali su različiti načini koji su nastojali izbrisati sve ono zločinačko i gorko što se događalo u komunističkoj prošlosti, da nastupi povijesna amnezija o tamnoj prošlosti komunističke vladavine.

Na temelju prikupljenih podataka pokušali smo vjerno prikazati fra Metodov životni put i svaki, pa i mali, detalj unijeti u veliki sklop nje­gova životnog mozaika i tragično nedovršenoga života. Da to ostvarimo, poslužili smo se arhivskom građom koju smo uspjeli pronaći, ali i usme­nim svjedočanstvima poznavatelja tog vremena ili samih sudionika onih strašnih, sudbonosnih događaja koji pamte te tragične dane.

Ovim pisanjem ne želimo pobuđivati mržnju ili osvetu prema onima koji su fra Metodu oduzeli život nego u duhu vjere i praštanja, poka­zati kako i neprijatelje treba ljubiti u duhu kršćanske ljubavi koja ga je duboko prožimala. Zato ne uzimamo nikakav mač osvete u svoje ruke, nego želimo da on nađe svoj mir i spokoj, a mi priliku da gradimo novi svijet bez tih strahota, svijet utemeljen na istini, ljubavi, nadi i pravdi. Nacionalsocijalizam i fašizam su nakon završetka Drugog svjetskog rata mnogostruko osuđivani i od njih su se ogradile sve demokratske države. Međutim, s komunizmom nije bilo tako. Trebalo je čekati 60 godina da i zločini totalitarnih komunističkih režima i pokreta budu osuđeni i da se otkriju njihovi zločini protiv čovječnosti. Jedan isječak toga dugogodiš­njeg zla otkriva se tek sada, pokazujući da i mit o njegovoj humanosti nije blistav kao što ga se prikazivalo. I danas ima onih koji to zlo oprav­davaju ili ga umanjuju. Boli nas nepravda i kobni završetak svakoga pra­vednika, ali nas je još više pogađa poratna željezna i svaka druga šutnja o tim događajima i nevinim žrtvama kao da one nisu stradale. Ako je netko pokušao spominjati te tragične sudbine, smatrao se narodnim neprijate­ljem. Naš govor nije ništa drugo do li dužno poštovanje prema nevinoj žrtvi, stjecanje svijesti o kalvariji koju je pretrpio naš brat fra Metod, jer ona predstavlja tragediju stradanja nevinog pravednika.

Zahvaljujemo onima koji su nas poticali na ovaj rad. Imena im ne ću spominjati jer im je najbolja zahvalnost činjenica da se ovaj rad objav­ljuje. Posebnu zahvalnost dugujemo Franjevačkoj provinciji Presvetoga Otkupitelja koja je omogućila da se ovaj rad objavi. Zahvaljujemo ured­ništvu Službe Božje, Liturgijsko pastoralnog časopisa u čijem izdanju izlazi ovaj rad na čelu s urednikom dr. Anđelkom Domazetom.

Split, 18. svibnja 2010.

Stjepan Čovo

SADRŽAJ

PREDGOVOR

UVOD

  1. DIO

ŽIVOT I RAD O. FRA METODA VEZILIĆA (1883.-1944.)

  • 1.        Podrijetlo
  • 2.        Život i školovanje
  • 3.        Početak redovničkog života s novicijatom
  • 4.        Studij filozofije i teologije
  • 5.        Nastavnik na Gimnaziji u Sinju
  • 6.        Studij etike i povijesti u Louvainu – Belgija
    • a)  Ozračje studentskoga života
    • b)  Studij i njegovi zahtjevi
  1. DIO

SLUŽBE I PASTORALNI RAD

  • 1.        Završetak studija i dolazak u Sinj
  • 2.        Voditelj glazbe kongregacije »Gospe Sinjske«
  • 3.        Organizacija Malog kazališta
  • 4.        Voditelj Marijine kongregacije »Gospe Sinjske«
  • 5.        Vojni kapelan u I. svjetskom ratu
  • 6.        Gvardijan u Sinju
    • a)  Poteškoće gvardijanske službe
    • b)  Časovito razriješen profesorske službe
    • c)   Zatišje poslije bura i oluja
  • 7.        Župski odsjek života
  • 8.        Gvardijan na otočiću Visovcu, samostanu novicijata
  • 9.        Po drugi put župnik u Bajagiću
  • 10.    Navjestitelj Kristova evanđelja

III. DIO

FRA METODOV TRAGIČNI ZAVRŠETAK

  • 1.   Cetinska krajina i ratne nesigurnosti
    • a)   Pouzdanje u poteškoćama imao je kod starješina
    • b)   Pastirska ljubav prema vjerničkom stadu
  • 2.       Potpuno odan povjerenom stadu
  • 3.       Partizanski pritisci da fra Metoda ode u partizane
    • a)  Nasilno uhićen i odveden u šumu
    • b)  Strah i napetost u nesigurnim vremenima
  • 4.       Pokolj u podkamešničkim selima Cetinske krajine
  • 5.       Gdje je fra Metod ubijen?
  • 6.       Fra Metodovi mučitelji i ubojice?
    • a)   Pohoditelji kao »prijatelji« postali zakleti neprijatelji
    • b)   Sumnja za izdaju mještana za fra Metodovu smrt
  • 7.   Nedovoljne informacije o stradalima
    • a)  Lažna optužnica protiv fra Metoda
    • b)  Vrijednosti pretvorene u zločin
  • 8. Komunisti i »pravedna kazna«
  • 9. Razlog stradavanja fratara
  • 10. Fra Metod u očima drugih

ZAKLJUČAK

PRILOZI

  • PRILOG I: FRA METODO VA IZJAVA NA KONCU NOVICIJATA
  • PRILOG II: DUŠAN ŽANKO, RAZGOVOR DUHOVNI SA SINJSKIM MUČENIKOM FRA METODOM VEZILIĆEM
  • PRILOG III: NEVINOST UMORENIH SVEĆENIKA-FRANJEVACA (o. Grabić)
  • PRILOG IV: PISMO O. GRABIĆA, PROVINICJALA FRA METODU
  • PRILOG V: O. KRSTO KRŽANIĆ JAVLJA FRA MATEJU VOD ANO VIČU U ZAGREB SMRT FRA METODA VEZILIĆA
  • PRILOG VI: FRA METODOVO PISMO IZ LOUVAINA (BELGIJA) DRUŠTVU »GOSPE SINJSKE«

SOMMARIO

ZUSAMMENFASSUNG

VRELA

LITERATURA

KAZALO OSOBNIH IMENA