TUČEPI

Župa sv. Ante Padovanskog
Splitsko-makarska nadbiskupija

Župni ured
Podgradac 2
21325 Tučepi
tel. 021-623 251

Župnik: fra Stipe Bešlić

Župa Tučepi nalazi se u istoimenoj općini Splitsko-dalmatinske županije. Do potresa 1962. god. i izgradnje Jadranske magistrale većina Tučepljana je stanovala pod planinom u zaseocima Podpeć, Čovići, Srida sela, Šimići i Podstup na plodnim biokovskim padinama baveći  se poljoprivredom, ponajviše maslinarstvom i vinogradarstvom.  Nakon potresa nastalo je novo i moderno naselje, Kraj, uz pitomu, šljunkovitu obalu, koje svoj prosperitet zasniva na turističkoj djelatnosti. Područje je bilo  naseljeno u ilirsko doba, kao i u ranom srednjem vijeku o čemu svjedoči starokršćanska crkva iz V. ili VI. stoljeća. Oko nje su srednjovjekovne nadgrobne ploče – stećci (državna zaštita 24/71-66, reg. br. 9). Na istočnom kraju sela, na južnim obroncima brda Sutvid, postoje ostaci hrvatske srednjovjekovne crkve. Početkom XX. st. na tom lokalitetu su otkrivene stele s natpisima, skeletni grobovi, različiti grobni inventar i nekoliko primjeraka rimskog novca (!!.-IV. st.). Visoko pod Biokovom, na lokalitetu zvanom Grebište, iznad Gornjih Tučepa pronađeni su  ostaci starohrvatske crkvice sv. Martina s nekropolom iz XI. ili XII. st. (državna zaštita, reg. br. 12).  Bila je popločana od domaćih kamenih ploča. Oblik apside je izvana četverokutan, a iznutra polukružan, što se može povezati sa sličnim oblicima dalmatinskih crkvica XI.-XII. stoljeća. Iz nje je moguća tranzena sa šest polukružnih otvora, danas u zidu crkve sv. Kate. Oko crkve su bili grobovi. Selo se inače prvi put spominje 1434. god. u Kreševskoj povelji. Od XV. do XVII. st. tim prostorima vladaju Turci, no i poslije, za vrijeme uspostavljanja mletačke vlasti, tijekom XVIII. st., zbog specifičnosti položaja na granici s turskim carstvom, lokalno stanovništvo je sudjelovalo u mletačko-turskim sukobima. Iz tog razdoblja, na širem području Gornjih Tučepa, sačuvalo se nekoliko fortifikacijski i fortifikacijsko-stambenih objekata – kula s obilježjima narodnog graditeljstva: Šarića kula, Bušelića kula, Lalića kula, u istoimenim naseljima koje su služile za obranu od turskih napada. Sve od dolaska franjevaca u Makarsku 1502. god. do danas župom upravljaju franjevci iz makarskog samostana. Župa je pripadala  Makarskoj biskupiji, a od 1830. god. Splitsko-makarskoj biskupiji, danas nadbiskupiji.

Župna crkva sv. Ante Padovanskog izgrađena je u Sridi sela g. 1898.-1901. od klesanog kamena u neoromanici, prema nacrtu ing. Parišića. Crkva je podignuta na uzvišenom dvorištu na koje se penje stepeništem. Iznad profiliranih vrata je polukružni veliki prozor, a pročelje završava timpanom u kojem je okrugli prozorčić. Na vrhu pročelja je kip Presvetog Otkupitelja. Uz prezbiterij crkva ima dvije pokrajnje kapele tako da je tlocrt u obliku rimskog križa. Uz crkvu je bio zvonik koji je zbog slabog kamena, ali i  potresa g. 1923. i 1962., propao. God. 1962.-65., zbog trošnosti, srušena je piramida i jedan kat ispod piramide, gdje su bila zvona. Obnova je izvedena  prema nacrtu arh. Ante Barača.

Mramorne oltare u crkvi postavio je splitski altarist Josip Barišković. Potpuno je preuredio glavni oltar na kojem su kipovi sv. Franje i sv. Ante. Prenio je Gospin oltar iz stare crkve u pobočnu kapelu a popravio i nadogradio oltar sv. Ante. Svijećnjake je posrebrio splitski zlatar Vicko Čulić. Unutrašnjost crkve je dekorirao Applinaro Soldati iz Miecagalia nedaleko od Milana. U crkvi su orgulje zagrebačkog majstora M. Heferera iz g. 1912., op. 215.

Crkva je svečano posvećena g. 1901.

Iako je narod preselio na Kraj, ta je crkva i danas župna crkva. U dnu lađe u novije je vrijeme postavljeno poprsje fra Ante Gilića, graditelja crkve. Na stropu su slike Gospina uznesenja i sv. Ante Padovanskog. Na svim prozorima su vitraji s likovima svetaca koji se štuju u župi.

Stara crkva sv. Ante bila je iznad stare župne kuće, gdje je danas kapelica sv. Roka. Ona je bila mala, svodova građevina. Prema predaji, izgrađena je 1602. godine. Uza nju je g. 1747. podignut n zvonik,  ali ga je već g. 1748. srušila bura. Nadograđen je tek 1868. godine. Crkva je stradala u požaru 1891. godine.  Potom se počela graditi današnja župna crkca sv Ante u Sridi sela 1898. godine. 

Crkva sv. Nikole Tavelića poviše Jadranske magistrale na Kraju počela se graditi 1974. prema nacrtu arh. Ante Rožića. Njezin donji dio, predviđen za vjeronaučnu dvoranu, dovršen i blagoslovljen 19. II. 1978., do izgradnje crkve koristio se kao crkveni prostor. Iznad dvorane 1984. god. počela je gradnja crkve, koja je završena i posvećena 18. XI. 1989. God. 1991. uz crkvu je podignut  i zvonik prema nacrtu ing. Ante Rožića. Crkva je moderna betonska građevina u obliku šatora.  Na južnom zidu je reljef sv. Nikole Tavelića, a uz njega su kipovi Bezgrješne, sv. Ante i sv. Josipa. U crkvenom dvorištu je poprsje fra Ante Šimića, rodoljuba i narodnog prosvjetitelja. God. 1999. crkva i  dvorane  su klimatizirane. U sjevernom dijelu dvorane izgrađene su dvije manje dvorane i sanitarni čvor. U jednoj se nalazi čitaonica a u drugoj župna zbirka.

Crkva sv. Mihovila je ispod  zaselka Grubišić u Potpeći a podigao ju je u XVIII. st. M. Grubišić. Ona je jednostavna građevina s gotičkim prelomljenim svodom. Do vrata su dva mala prozorčića a po sredini kamena rozeta. Pročelje završava malim zvonikom na preslicu. U crkvi je kameni oltar s drvenim antependijem. U niši je kip sv. Mihovila. Iz crkve kipići sv. Sebastijana, sv. Petra i sv. Ivana Nepomuka kao i Kristovo tijelo na križu čuvaju se u zbirci župnog ureda. Crkva je pod državnom zaštitom (Reg. br. 2). Obnovljena je 2002. godine.

Crkva sv. Kate nalazi se u selu poviše Šarića kuća. Prvi put se spominje g. 1541. u imovinskom popisu stanja župe. Na vrhu pročelja je zvonik na preslicu za jedno zvono,  a  uz vrata na zapadnom pročelju uzidana je romanička kamena tranzena sa šest polukružnih otvora. U crkvi je kip sv. Kate.

Crkva Gospina rođenja na groblju iz temelja je podignuta nakon potresa klesanim kamenom g. 1963.-1965. na mjestu starije  crkve iz XVIII. stoljeća koja se spominje 1703. godine. Prigodom gradnje pronađeni su ostaci  iz starokršćanskog doba, čuvaju se u muzejskoj zbirci župnog ureda. Crkva je jednostavna pačetvorina s apsidom. Na pročelju, uz vrata su dva prozorčića a iznad je 4-latična rozeta i na vrhu zvonik na preslicu s dva zvona. U crkvi je Gospin kip, nabavljen g. 1907. Crkva je temeljito obnovljena 2003. godine. Crkva je pod državnom zaštitom (Reg. br. 104). Pred zapadnim pročeljem nalaze se četiri srednjovjekovne ploče s karakterističnim reljefnim ukrasima iz onoga doba: prikaz mača i štita s ružom ili polumjesecom, te križem preko cijele ploče.

Crkva sv. Jure iz kraja XIII. i početkom XIV. stoljeća nalazi  na krajnjem jugozapade naselja, nedaleko od morske obale, u blizini hotela Neptun. Prvi put se spominje 1311. god. u imovniku župne crkve i do danas se sačuvala kao romaničko-gotička jednobrodna  građevina s polukružnom apsidom. Godine 1966. stavljena je pod državnu zaštitu spomenika kulture (24/71-66, reg. br. 9). Iz temelja je obnovljena g. 1992./93. nakon arheoloških i konzervatorskih istraživanja. Tijekom obnove otkriveni su rimski ostaci (villa rustica) iz II. st. poslije Krista. Ujedno je pronađen i zid apside starokršćanske crkve (bazilike), možda iz IV. ili V. st.

Crkvica sv. Roka poviše stare župne kuće izgrađena je g. 1924. na temeljima zvonika. Na pročelju ima mali zvonik na preslicu. U crkvici je oltar sv. Roka.

U Selu je bila stara župna kuća podignuta 1730. god., u kojoj su župnici stanovali  sve do 1978. god., kada je podignuta nova župna kuća u Kraju kod crkve sv. Nikole Tavelića. Ona je izgrađena ne samo zato što je stara dotrajala nego još više zbog vjernika koji su  većinom sišli prema morskoj obali. 

Literatura: Dr. o. Milan Šetka, Tučepska spomenica, prigodom 300. godišnjice matičnih knjiga, Tučepi,  1968.; ISTI, Tučepska spomenica: Prilog prvi i drugi, Tučepi, 1971.