U HKŽ München održano predavanje: “Hrvati Boke kotorske jučer, danas, sutra – kulturološko-politički pregled”

U nedjelju, 22. lipnja 2025., s početkom u 18:30, dvorana u Domu HKŽ München bila je ispunjena do posljednjeg mjesta. Povod velikom zanimanju bilo je predavanje pod naslovom „Hrvati Boke kotorske jučer, danas, sutra – kulturološko-politički pregled“, koje je održano u organizaciji Hrvatske kuće i Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Münchenu.

Predavači su bili istaknuti znanstvenici: prof. dr. Vanda Babić Galić sa Sveučilišta u Zadru i prof. dr. Domagoj Vidović s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu.

Program je započeo pozdravima i uvodnim riječima domaćina. Okupljene je, uz blagoslov, pozdravio župnik fra Petar Klapež. Dr. Tomislav Đurasović, glavni inicijator događaja, izrazio je radost što se ovako značajan susret održava upravo u „blagoslovljenom domu“, kojeg je svojedobno posvetio kardinal Ratzinger, budući papa Benedikt XVI.  Posebno je istaknuo simboliku što se sve odvija u jubilarnoj godini u kojoj obilježavamo 1100 godina Hrvatskog Kraljevstva, kralja Tomislava i crkvenih sabora.

Zahvalio je svima koji su poduprli ovu inicijativu: fra Petru Klapežu, generalnom konzulu  RH Vladimiru Duvnjaku, predsjednici Hrvatske kuće dr. Nedi Caktaš i predsjedniku Akademskog kruga pri HKŽ München Anti Mori.

Predavače su predstavili konzul Vladimir Duvnjak (Vandu Babić Galić) i Neda Caktaš, (Domagoja Vidovića). Program je moderirao Orlando Medo, koji je kroz dijaloški intervju s predavačima otvorio niz zanimljivih tema o povijesti, sadašnjosti i budućnosti Hrvata u Boki kotorskoj i Crnoj Gori.

Razgovor je obilovao povijesnim činjenicama, osobnim dojmovima i kulturnim referencama. Citiran je i blaženi Alojzije Stepinac koji je jednom prilikom rekao: „Svaki kamen u Boki kotorskoj govori hrvatski“.

Spomenute su i riječi Starca Milovana (fra Andrije Kačića Miošića) pred tristo godina: „Ej, Kotore, gnijezdo sokolovo…“

Kotor je, rečeno je, biser hrvatskog juga, a Boka kotorska hrvatska baština svih Hrvata. Govorilo se o dubokoj pobožnosti Hrvata u Boki, što potvrđuju svetišta Gospe od Škrpjela i Gospe od Milosti iz 15. stoljeća.

U povijesnom pregledu istaknuto je da je početkom 19. stoljeća Boka bila sastavni dio Dalmacije, a ideja ilirizma naišla je ondje na plodno tlo. Pokret hrvatskog narodnog preporoda u 19. stoljeću naišao je na snažan odjek u Boki, što potvrđuju i tadašnji časopisi.

Kotor, sa svojih 30 katoličkih crkava, snažno svjedoči o ulozi Katoličke Crkve u očuvanju hrvatskog naroda, osobito tijekom Domovinskog rata. Istaknuto je da se sakralna baština sačuvala ponajprije zahvaljujući hrvatskom narodu i velikodušnim donacijama.

Posebno mjesto u povijesti i identitetu Boke zauzima Bokeljska mornarica, koja je najstarija mornarica na svijetu. Tradicija kola Bokeljske mornarice njeguje se i danas, ne samo u Kotoru, već i u Dubrovniku, Puli, Splitu i Zagrebu, a kroz povijest mornarica je bila usko povezana s Katoličkom Crkvom, koja ju je i vodila.

Uz pozitivne strane života, istaknuti su i problemi vezani uz smanjenje broja Hrvata u pojedinim gradovima Crne Gore. U tom je kontekstu postavljeno ključno pitanje: „Što Hrvatska danas može i treba učiniti za Hrvate u Boki kotorskoj?“

Istaknuto je kako trebamo biti prisutni – bilo riječju, bilo djelima – i davati potporu Hrvatima u Boki, jer je riječ o hrvatskoj baštini koju ne smijemo zanemariti niti je se odreći. Također je naglašeno da treba pomoći Crnoj Gori na njezinu putu prema Europi.

Pozvano je i na molitvenu podršku, osobito upućenu svetom Leopoldu Bogdanu Mandiću, zaštitniku Boke, kao i na molitvu za duhovnike koji djeluju u Boki kotorskoj.

Nakon toga razvila se živa diskusija, a susret je završen druženjem uz domjenak.

fra Jozo Župić