Novicijat

Živjeti jednim specifičnim načinom života kojega je živio sveti Franjo Asiški i danas je izazovno i veoma aktualno. Mnogi se i danas propitkuju kakav i koji je to način života?

U vlastiti program svoga života sveti Franjo stavlja na prvo mjesto Evanđelje. On u svojem Pravilu piše: »Pravilo i život Manje braće jest ovo: održavati sveto Evanđelje Gospodina našega Isusa Krista živeći u poslušnosti, bez vlasništva i u čistoći» (Ppr1,2). Sv. Franjo nastavlja :»Ako bi koji htjeli prihvatiti ovaj život te došli k našoj braći, neka ih pošalju svojim provincijalima kojima je jedino, a ne drugima, dano dopuštenje primati braću. Provincijali, pak, neka ih pomno ispitaju o katoličkoj vjeri i o crkvenim sakramentima! I ako sve to vjeruju i hoće vjerno priznavati…

Neka im daju odjeću kušnje, tj. dvije tunike bez kapuca, pojas, hlače i ogrtač do pasa, osim ako bi se istim provincijalima, po Bogu, drukčije učinilo. Kad završe godinu kušnje, neka ih primi u posluh, neka obećaju da ce ovaj život i Pravilo uvijek održavati» (Ppr 2, 2-3.11-12.). Godina kušnje o kojoj govori Sv. Franjo jest novicijat, svojstven svim redovničkim zajednicama.

Novicijat je, prema važećem Zakoniku kanonskog prava, početno razdoblje života u redovničkoj zajednici od pripuštanja u ustanovu do prvih zavjeta, gdje novaci bolje upoznavaju Božji poziv vlastit ustanovi, i to u kući koja je za to propisno odredena, s trajanjem najmanje dvanaest mjeseci a najviše dvije godine pod vodstvom učitelja, te ako potrebe zahtijevaju i suradnika. (usp. Kan. 646.-653.).

Novicijat je u Franjevački Red službeno uveden 1220. godine. Osnivanjem franjevačkih zajednica diljem svijeta, tj. provincija ili vikarija, osnivali su se i vlastite kuće novicijata, te ako su prilike zahtijevale (teritorijalna rasprostranjenost, slaba komunikacija, politika i sl.), pojedine su zajednice imale po nekoliko kuća novicijata.

U XVI. st. Franjevačka provincija Bosna Srebrena, zbog gore navedenih razloga imala je nekoliko novicijata. Medu njima bio je i novicijat u samostanu na otočiću Visovcu na rijeci Krki. O franjevačkom novicijatu na Visovcu službeno se govori od 1568. godine, a franjevci su došli na otočić još 1445. godine.

Po svom prirodnom smještaju Visovac je bio idealno mjesto za kuću novicijata. To je mjesto čovjekova susreta s otajstvom stvaranja i ljepotom stvorenoga, spoznaja Stvoritelja i bratimljenja sa stvorenim, mjesto tjelesne ugode i duhovnog raspoloženja, mjesto molitve i mira. Sve ovo upućuje na pretpostavke da je na Visovcu i prije gore spomenute godine postojala franjevačka kuća odgoja. Tim više što je to vrijeme odmah nakon Tridenstinskog koncila (1545.-1563.) koji donosi preciznije i strože propise o ustroju i osnivanju odgojnih zavoda bilo svećeničkih bilo redovničkih. Mnoge već postojeće kuće odgoja po crkvenim pokrajinama i redovničkim zajednicama prihvaćajući koncilske propise dobivaju i službene potvrde o svom postojanju.

O većem broju novicijata u Franjevačkoj provinciji Bosne Srebrene po dalmatinskim samostanima bilježimo po oslobadanju ovih krajeva od turskih vlasti, tj. 1699. godine postoje novicijati u samostanima na Visovcu, te u Kninu, Makarskoj i Zaostrogu.

Političke prilike i teritorijalna rasprostranjenost donijeli su godine 1735. podjelu Provincije na tri provincije: Provincija Bosna Srebrena, teritoriju koji je i dalje ostao pod turskom vlašću tj. današnja Bosna i Hercegovina, Provincija sv. Ivana Kapistrana, teritorij pod ugarskom vlašću, tj. današnja Slavonija, i Provincija sv. Kaja, teritorij pod mletačkom vlašcu, tj. na teritoriju današnje Dalmacije.

Odmah po ustanovljenju uprava Provincije sv. Kaja 1735. godine (od 1743. god. mijenja ime u provinciju Presvetog Otkupitelja) dobiva dozvolu iz Rima i osniva samostane Visovac, Zaostrog i Živogošće kao kuće novicijata. Krajem XIX. stoljeća u Provinciji ostaje kuća novicijata samo Visovac, te se tako zadržalo sve do naših dana.

Visovački novaci tijekom svog jednogodišnjeg boravka u novicijatu upoznaju i uče o redovničkom zvanju, životu i Pravilu sv. Franje Asiškog, povijesti monaštva i redovništva, povijesti Franjevačkog Reda, povijesti Provincije Presvetog Otkupitelja.

Osim navedenih djelatnosti, koje se odvijaju u ustanovi, valja spomenuti razne sportske aktivnosti (nogomet, stolni tenis, košarka…), posjet starijoj braći po Provinciji osobito u samostanu u Omišu, posjet okolnim župnicima franjevcima, uređenje zelenih površina na Visovcu, šetnje u slobodno vrijeme…

Visovac je i Gospino svetište. Tijekom cijele godine dolaze hodočasnici, osobito u proljetnim i ljetnim mjesecima. U sezoni je otvoren i Nacionalni Park Krka, u čijem je okrilju i sam Visovac, te otok posjećuju mnogobrojni posjetitelji koji uživajući u prirodnim ljepotama Nacionalnog Parka pronalaze na Visovcu toliko željeni mir i tako dobrodošlu duhovnu okrepu. Za njih ce on biti uz mnoge lijepe pridjeve zapisane u knjizi dojmova, jednostavno raj na zemlji.

Kontakt

Franjevački novicijat
22324 DRINOVCI
Tel. 022/775-755
Fax: 022/775-732

Meštar: fra Mijo Šabić – mijosabic@yahoo.com
Domeštar: fra Stojan Damjanović – frastojandamjanovic@gmail.com

Samostan Gospe od Milosti – Visovac
22 324 Drinovci

www.facebook.com/Visovac