Vuk Buljan: Misli iz razgovorā
Vuk Buljan: Misli iz razgovorā, Vrlika 2026.
Urednikova riječ
Ovdje sabrane misli, razvrstane u čak sto devetnaest različitih tema, nalaze svoj izvor i nadahnuće u ljubavi prema Isusu Kristu i primjenu u konkretnom izrazu ljubavi prema bratu čovjeku, svom narodu i Domovini. Originalne i snažne misli nastaju iz suočavanja sa životom, a snagu i britkost im daje mjera autentičnog života njihova mislotvorca, kojeg se po srcu otvorenu za ljudske potrebe i nenavezanosti na materijalno, može ubrojiti među najfranjolikije i najoriginalnije sljedbenike sv. Franje među hrvatskim franjevcima. Kao takav, autor se nije bojao sagledati brojne vrlo osjetljive teme u svjetlu Božje riječi te raskrinkavati pritom uskogrudne i perfidne ljudske koncepte i zakone koji se nerijetko žele predstaviti uzvišenijima čak i od Božjeg zakona. Ove misli mogu biti od koristi svakomu tko u poniznosti traži Istinu, ustaje u obranu nepravdom i protubožjim djelovanjem potlačenih te promovira pravednost i mir. Jer su proizišle iz života, s pravom ih možemo nazvati i mislima za osmišljen život.
Vrlo je moguće da je neku od ovih misli netko drugi izrekao na sličan način, što nikako ne oduzima na vrijednosti istih. Pače, kao što i dobar slikar uči od velikih majstora, tako je i autor ovih misli ono što živi, što je studirao, negdje pročitao ili čuo učinio svojom mišlju proživjevši ju i davši joj vlastiti originalni potez duše i uma. One su kroz protekle tri godine suživota od strane urednika, tijekom spontanih razgovora, redovito bilježene te su prepoznate vrijednima da ostanu kao trajan zapis u vremenu i putokaz na važnim životnim raskrižjima mnogima. Osim što su sažete i sadržajno bogate, posjeduju nevjerojatnu snagu i svježinu, proizišle su iz dubokog životnog uvjerenja, lišene su patetičnosti, uljepšavanja i podilaženja. Zadivljuje autorova vještina da sintetizira bit stvari te da u malo riječi izrekne mnogo. Uz teologa, ove misli otkrivaju jednog snažnog filozofa, neustrašivog proroka slobode i osvjedočenog domoljuba Starčevićeva i Grabovčeva kova, ali i poetu u poeziji vidljivoj u autorovoj posveti knjige. Jednom izgovorena misao nije više samo naša, ona postaje svojinom onih koji ju s iskrenošću primaju u svoj život. Upravo to želim svakom dobronamjernom štiocu, da se ove misli utjelove u njihovu konkretnom životu i trajno ih potiču na rast u ljubavi prema Bogu i bratu čovjeku te u zauzimanju za Istinu, mir i dobro!
dr. fra Ivan Režić
MUDRE MISLI IZ DUBINE UMA I SRCA, DUHA I ŽIVOTA
(Pogovor knjizi fra Vuka Buljana Misli iz razgovorā)
Prijateljski sam zamoljen da s jezičnoga gledišta pregledam rukopis fra Vuka Buljana Misli iz razgovorā i napišem ukratko svoje dojmove. S ljubavlju i radošću prihvatio sam jedno i drugo iz puno razloga. Spomenut ću samo da me uz Köln, osobito uz HKM u Kölnu veže puno nezaboravnih uspomena. Oduševljen sam što fra Vuk i fra Ivan s jednakim žarom nastavljaju svestranu pastoralnu djelatnost u Misiji poput svojih prethodnika. Sa svim tim dragim fratrima povezuje me Provincija Presvetog Otkupitelja, kojoj dugujem veliku zahvalnost za svoj odgoj, obrazovanje, svoje kršćanske temelje, ljubav prema trojstvenom Bogu, Mariji, hrvatskom domu, rodu i jeziku, i za pravi put u svom hodočasničkom životu.
Vrlo je zanimljiv nastanak ove knjige. Fra Vuk je u razgovoru s fra Ivanom izgovorio toliko lijepih i mudrih misli da je njegov sugovornik bio zadivljen njihovom jezgrovitošću, kratkoćom, jasnoćom misli, životnošću, svestranošću i hrabrošću, s odlučnim i čvrstim stavom. Odmah mu se učinilo da bi to bilo dobro zapisati kako bi to mogli pročitati i oni koji nisu imali sreće poput njega čuti to uživo izravno od njihova autora. Te mudre misli kao dragocjeno blago je bez fra Vukova znanja i pristanka potajno tri godine zapisivao. Kad se toga nakupilo dosta, otkrio je to bratu Vuku. Zanimljivo je istaknuti da skromni fratri ove Misli iz razgovorā ne kite epitetom „mudre“. Oni ne žele to isticati. Sasvim je sigurno da je u tim mislima fra Ivan vidio pravu mudrost i blago. Zato je to pomno zapisivao. Izrečene i zapisane fra Vukove misli najprije su našle odjeka u fra Ivanovu umu i srcu. On se kao zapisivač i urednik zdušno pobrinuo da one odjeknu i u umu i srcima drugih. Po svojem nastanku ova je knjiga jedinstvena u hrvatskoj kulturi: Ona je plod bratske ljubavi, pomnog slušanja, divljenja bratu sugovorniku, brižnog zapisivanja, otkrivanja dobronamjerne potajne „rabote“ i, napokon, zajedničkog truda da te Misli postanu knjigom.
Mudre misli, izreke, poslovice, zagonetke, pitalice, epigrami, pouke, poruke, aforizmi, vicevi i slično kratki su umjetnički ostvaraji, najčešće u prozi, ali mogu biti i u stihovima. Imaju dugu tradiciju u kulturnoj povijesti čovječanstva od najstarijih naroda do danas. Judeokršćanskom krugu poznatiji su takvi ostvaraji u Bibliji, zatim u klasičnoj starini grčkoj i rimskoj, latinskoj.
Mudrost je Božje obilježje. Ona je i osobit Božji dar čovjeku. Mudro i pronicavo srce u radu s ljudima, u služenju Bogu i narodu, poželjni su i vrlo moćni Božji darovi učitelju, odgojitelju, liječniku, svećeniku, vladaru i svakom čovjeku koji je na poseban način postavljen da služi Bogu i narodu i vodi druge u pravom smjeru. U takvoj je službi tvorac ovih Misli iz razgovorā fra Vuk Buljan i njihov zapisivač i urednik knjige dr. fra Ivan Režić.
Cijelo je Sveto pismo nadahnuto Božjim Duhom i prožeto Božjom mudrosti, milosti i ljubavi prema čovjeku. Osobito su pune Božje mudrosti Knjiga Mudrosti, Knjiga Mudrih izreka i Knjiga Sirahova. Bog je sama Mudrost i izvor mudrosti. Božja mudrost prožima tisućljećima ljudski um i srce, duh i život, o čemu svjedoči mnoštvo biblijskih poslovica u Hrvata. Bog svoju mudrost, sadržanu u objavljenoj i utjelovljenoj Riječi, poput zrnaca sjemena sije u ljudski um i srce, a milost i ljubav Božja poput vode i rose blago natapa posijano sjeme kako bi ono nabubrilo, niklo, naraslo i donijelo stostruki rod.
Piscu znamenite knjige Laus stultitiae (Pohvala ludosti), istaknutom humanistu Erazmu Roterdamskom krivo se pripisivalo da je on prvi sakupljač poslovica. On je, doduše, prikupio na tisuće grčkih i latinskih poslovica i mudrih izreka i objavio 1500. godine u znamenitoj zbirci Adagia (Poslovice), što je znatno pridonijelo popularizaciji humanističke misli u tadašnjoj Europi. Prije njega poslovice je skupljao istaknuti naš humanist, latinist, čovjek svjetskoga glasa Juraj Šižgorić, koji je bio toliko oduševljen ljepotom hrvatskih poslovica da je mnoge preveo i na latinski. Hvale je vrijedno što Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić“ u Šibeniku tradicionalno organizira zanimljiv natječaj u kojem sudjeluju učenici. Zadatak im je pronaći i napisati narodnu poslovicu, u čemu im pomažu njihovi djedovi i bake, pa i roditelji i drugi. Najbolji dobivaju nagrade.
Nadahnuti Božjom mudrošću i nadareni su ljudi stvarali mudre izreke, misli, poslovice, zagonetke, pitalice i sl. Danas su to najčešće aforizmi. Mnoštvo je istaknutih ljudi napisalo knjigu aforizama, npr. fra Rajmund Kupareo, Milan Ivkošić, haški uznik i vrsni književnik Valentin Ćorić i brojni drugi. Njima se ovom knjigom i nehotice pridružio i naš fra Vuk Buljan.
Autor ove knjige i urednik potječu iz kraja gdje se je to blago hrvatskoga jezika čuvalo, njegovalo, prigodno upotrebljavalo u odgovarajućim prilikama i usmenom predajom prenosilo do danas. Sigurno je i to pridonijelo ljepoti fra Vukovih misli. Njegove Misli pune su humora, ironije, sarkazma, paradoksa i retoričkih pitanja. One su često izraz opravdane pobune protiv nepravde, nelogičnosti, besmisla, duhovne praznine, plitke političke logike moćnika, sramotnog odnosa prema kulturi života, licemjernog širenjem kulture smrti pod krinkom zauzimanja za ljudska prava.
Fra Vuk je čvrst u obrani svih sastavnica hrvatskoga identiteta, utemeljena na bogoljublju, čovjekoljublju i domoljublju. To snažno dolazi do izražaja i u njegovoj uvodnoj pjesmi posvećenoj Vukovaru i Škabrnji, pa i Bleiburgu, kao simbolima hrvatskog stradanja i mučeništva, ponosa i prkosa.
Knjiga s crtežima ima malo više od 80 stranica. Misli su razvrstane po temama. Teme su uglavnom kao imenice navedene u nominativu jednine ili množine i po smislu obuhvaćaju navedene primjere. Ponekad uz imenicu stoji pridjev ili koja druga riječ koja je pobliže označuje. Ponekad ima i više sinonimnih naziva, sveza ili dvije imenice suprotna značenja. Tema ili natuknica ima 119. Uz neke se navodi samo jedna mudra misao, a uz neke znatno više.
Želim ti, vrli štioče, kako bi rekli stariji hrvatski pisci, da s ljubavlju i poštovanjem zagrliš ovu knjigu i prelijepim bogoljubnim, čovjekoljubnim i domoljubnim mislima krijepiš svoj duh, um i srce i u skladu s time oblikuješ svoj hodočasnički život u iskrenoj ljubavi, čvrstoj vjeri i utemeljenoj nadi dok ne uploviš u luku vječnog spasenja, što ti Isus i ja žarko želimo. Da doživiš ljepotu fra Vukove misli (i ne bojiš se Vuka ni vuka), evo najprije jedan izvadak iz uvodne pjesme posvećene Vukovaru i Škabrnji: „Legalitet i legitimitet/za svjedoka pozivaju slijepca/od žrtve stvaraju krivca/Bleiburg, Vukovar i Škabrnja/pa opet ispočetka …“ Za poslasticu evo i nekoliko mudrih misli:
Komu Bog nije Bog, tomu ni čovjek ne može biti čovjek. (BOG)
Pametan čovjek i od budale uči, a glup ne uči ni od Boga (ČOVJEK)
Ne dopusti da te kukavice uče hrabrosti. (HRABROST)
Nažalost, često se i istinom trguje. (ISTINA I LAŽ)
Najopasniji su robovi robova. (ROPSTVO I ROBOVI)
Sloboda bez odgovornosti je nasilje i zločin. (SLOBODA)
Tko ne vjeruje ni u što, zapravo vjeruje u svašta. (VJERA I NEVJERA)
Mi bismo željeli da drugi s nama budu zadovoljni i onda kada ni sami sa sobom nismo
zadovoljni. (ZADOVOLJSTVO)
Evo još nekoliko pod ZAKONI I POLITIKA:
Zakon koji ne proizlazi iz ljubavi je nasilje.
Današnja politika je ozakonila najveće bezakonje (na primjer abortus).
Države imaju pravo ozakoniti bezakonje, a obični ljudi se nemaju pravo usprotiviti
bezakonju i bezakonicima.
Po kojem je zakonu u nacističkoj Njemačkoj jedan sudac mogao osuditi Hitlera?
Po kojem je zakonu u fašističkoj Italiji jedan sudac mogao osuditi Mussolinija?
Po kojem je zakonu u komunističkoj Jugoslaviji jedan sudac mogao osuditi Tita?
Po kojem je zakonu u komunističkom SSSR-u jedan sudac mogao osuditi Staljina?
Evo na kraju, dragi čitatelju, i dvije životno važne mudre pouke:
Koliko god bio zarobljen, drži se križa i bit ćeš oslobođen. (ZAROBLJENOST)
Hodaj po zemlji ako želiš do neba! (ZDRAVA DUHOVNOST)
dr. Mile Mamić
