BAST – BAŠKA VODA
Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije
Splitsko-makarska nadbiskupija
Župni ured
Obala sv. Nikole 73
21 320 Baška Voda
tel. 021/ 620-353
Župnik: fra Filip Budić
Župa Bast-Baška Voda prostire se na južnim padinama Biokova u Podbiokovlju u srednjoj Dalmaciji u općini Baška Voda Splitsko-dalmatinske županije. Najstarija su naselja ona udaljenija od mora: Bast i Topići, dok su ona uz more: Baška Voda, Promajna, Bratuš i Krvavica nastala u novije doba. Kraj je bio naseljen još u staro doba. Od kršćanskih ostataka nađen je u Promajni 1912. god. starokršćanski rimski kamen-međaš s križem i zlatni nakit. Bast je u prošlosti bio najveće naselje, a ime je dobio po antičkom gradu Bistonu. Prvi put se spominje g. 1434. u ispravi Jurjević-Vlatkovića. Kod župne crkve nalaze se četiri velike kamene ploče s uklesanim ukrasima (državna zaštita 24/68-66, reg. br. 12) a u Grebištu postoji stećak.
Do 1735. god. župi Bast pripadalo je i Veliko Brdo koje je makarski biskup Stjepan Blašković odijelio i proglasio samostalnom župom. Tada se (1739.) župnik nastanio u kući koju su franjevci podigli još g. 1726. u Bastu, uz crkvu sv. Roka. Kroz XVIII. st. neki su stanovnici Basta sišli prema moru, uz izvor vode. Baška Voda se spominje prvi put. 1725. godine. Od 1804. god. župa se počinje nazivati Bast-Baška Voda. Radi pastoralnih razloga za naselja Promajnu, Bratuš i Krvavicu u Promajni je 1976. god. kupljena kuća u kojoj je bila kapela Svih Svetih.
Župna crkva Uznesenja Marijina u Bastu spominje se prvi put g. 1621. u popisu Osman-age, što znači da je bila izgrađena prije toga vremena, vjerojatno u XV. stoljeću. Ta je crkva srušena i na njezinu je mjestu 1763. god. izgrađena današnja, posvećena 1780. godine. Crkva je 1859. god. produžena, a g. 1903. obnovljena. Nakon Drugoga svjetskog rata više je puta popravljana. Konačno je 1976. god. unutrašnjost uređena prema novim liturgijskim propisima. Na pročelju je zvonik na preslicu. God. 1896. postavljen je na pročelju, povrh kamene rozete, sat firme Solari iz Udina. U crkvi su tri kamena oltara, rad Josipa Bariškovića iz Splita: glavni (1893.), Gospin (1879.) i sv. Josipa (1886.). God. 1998. obnovljena je unutrašnjost crkve. God. 2003., pod vodstvom restauratorskog zavoda, restaurirana je preslica, postavljeni novi nosači zvona koja su elektrificirana. God. 2005. očišćeni su oltari i promijenjena električna instalacija.
Oko crkve je se staro groblje na kojem su najzanimljivije četiri nadgrobne ploče s uklesanim štitovima, mačevima i polumjesecom (XIV. – XV. stoljeće).
Crkva sv. Nikole, biskupa u Baškoj Vodi sagrađena je u neoromaničkom satilu 1889. godine. Na pročelju je zvonik na preslicu s dva zvona a ispod njega je sat. God. 1903. ugrađeno je drveno pjevalište koje je g. 1971. zamijenjeno betonskim. Prigodom popravljanja crkve 1927. god. F. Andreis je na stropu naslikao lik sv. Nikole. Tri kamena oltara s mramornim ulomcima izradio je klesar iz Splita Ante Frank: veliki (1936.), Gospin (1937.), i sv. Nikole. God. 1969. crkva je proglašena spomenikom kulture (24/112-69. reg. br. 384). Od 1976. do 1985. god. na crkvi je obnovljen krov, stavljena je nova elektrifikacija i ozvučenje. Crkva je dobila novih 7 vitraja, rad akad. slikara Josipa Botterija Dinija (1987.) i slikane postaje Križnoga puta od Josipa Bifela (1988.). God. 1998. postavljen je kameni pod na koru i obnovljen crkveni namještaj. God. 2001. u crkvu je postavljena klima i novi kameni ambon. God. 2002. na glavni ulaz u crkvu postavljene su nove kamene stepenice, kao i novi kameni ulaz ispred crkve. God. 2003. u crkvi je postavljena nova strujna izolacija i promijenjena su sva rasvjetna tijela.
Uz crkvu je 1991. god podignut novi betonski zvonik, prema projektu ing. arh. Ante Rožica, g. 1994. obložen kamenom. Zvonik ima piramidalni završetak i četiri zvona. Iste godine u crkvenom dvorištu podignut je i blagoslovljen oltar na spomen poginulim hrvatskim braniteljima. Na ulazu u baškovošku luku postavljen je brončani kip sv. Nikole (Mladen Mikulin, 1999.), te moderni spomenik Hrvatska jedra (Marko Gugić, 2005.) na Puntinu.
Crkva sv. Roka u Bastu s prelomljenim gotičkim svodom sagrađena je vjerojatno u XV. stoljeću. Na pročelju je zvonik na preslicu s jednim zvonom iz 1722. godine. Na glavnom oltaru se nalazi kip sv. Roka, mletački rad XVII. stoljeće. Crkva je bila više puta obnavljana, osobito 1783. godine. Požar ju je g. 1880. oštetio ali je ponovno popravljena. Crkva je temeljitije obnovljena izvana i iznutra 1976.-85. God. 1997. crkva je dobila novi armirani betonski krov i novu ciglu.
Crkvica sv. Lovre, u starom groblju u Baškoj Vodi, nastala je najvjerojatnije na antičkom lokalitetu. Sagradili su je malobrojni stanovnici toga novog naselja 1750. godine. Jure Jurišić Akčić dao je 1766. god. naslikati Svečevu sliku i barokni antipedij. U razdoblju od 1976. do 1985. god. crkvica i Svečeva slika su obnovljeni. Postavljeno je i novo zvono, dar župe Gospe Lurdske iz Zagreba.
Crkve Svih Svetih u Promajni je jednostavna građevina u neoromaničkom stilu. Izgrađena je i blagoslovljena 2000. godine po nacrtu ing. arh. Ante Kuzmanića. Crkva je nasljednica nekadašnje kapelice Svih Svetih koja je bila u sklopu bivše kuće. Sa strane lađe na postoljima nalaze se kipovi sv. Ante i sv. Josipa. Oltar je kamena menza na dva postolja. S desne strane pročelja je zvonik s dva zvona. God. 2001. u crkvu su postavljene 52 klupe, uređena je sakristija, dvije dvorane i dva sanitarna čvora. God. 2004. u crkvu je postavljeno ozvučenje. Uz crkvu je kuća u čijem je prizemlju vjeronaučna dvorana, a na katu stan za svećenika.
Župna kuća izgrađena je u Bastu 1726. godine uz crkvu sv. Roka. Nešto je produžena1860. godine. God. 1885. i župnik se preselio u Bašku Vodu. Župnici su u početku stanovali u privatnoj kući, dok nije bila kupljena kuća na samoj obali u središtu mjesta. Od 1991. do 1994. uz crkvu sv. Nikole izgrađena je nova župska kuća u kojoj je vrijedna zbirka etnografskih i sakralnih predmeta.
God. 1974. u Baškoj Vodi otvorile su kuću Školske sestre franjevke hercegovačke provincije is Mostara.
Za vrijeme Domovinskog rata, 1992. god., u Bašku Vodu privremeno se preselila Franjevačka bogoslovija is Sarajeva.
Literatura: FRA KARLO JURIŠIĆ, Baška Voda kroz stoljeća i tisućljeća, Baška Voda, 1994.; FRA BERISLAV I FRA ANDRIJA NIKIĆ, Sažeci dokumenata župe Bast-Baška Voda (1743.-1950.)”, Ružići-Baška Voda, 2004.
