DRNIŠ

Gospa od ružarija
Šibenska biskupija

Župni ured
Kard. Utišinovića 14
22320 Drniš

Župnik: Fra Damir Čikara
Župni vikar: Fra Ante Prološčić


Naselje Drniš, u istoimenom Gradu Šibensko-kninske županije na rijeci Čikoli, spominje se još u predtursko doba. Sjedište župe bilo je u Badnju kod crkve sv. Ivana. Kad je kraj došao pod tursku vlast (1522.), franjevci s Visovca su prihvatili pastorizaciju župe pod imenom Petrovo polje koja je obuhvaćala sva okolna sela. Oslobođenjem od turske vlasti (1683.), počinje bolja organizacija župe, koja je obuhvaćala i sela Gradac i Kljake, koji su se odcijepili oko 1700. godine. God. 1969. od župe su se odcijepili sela Siverić i Kadina Glavica, koja su postala samostalne župe.

Župa Drniš danas obuhvaća sela: Badanj, Kričke, Trbounje, Lišnjak, Velušić, Žitnić, Sedramić te grad Drniš.

Stare matice čuvaju se od god. 1705. u DAZ-u (R. k. 213-223, V. k. 224-228, M,k. 229-239), a od god. 1708. do 1758. u arhivu samostana Visovac (Knj. 94-96).

Uoči i za vrijeme raspada Jugoslavije Drniš je postao žarište etničkih napetosti, a potom i oružanih sukoba između hrvatske većine i srpske manjine. 16. rujna 1991. srpski agresor je napao Drniš, a stanovništvo je bilo primorano četiri godine provesti u progonstvu.

Župna crkva Gospe od Ružarija, usred grada, izgrađena je 1871.-1886. god. u neoromaničkom stilu kao trobrodna građevina s polukružnom apsidom, prema nacrtu ing. Emilisa. Za vrijeme Domovinskog rata crkva je devastirana. Pored vidljivih rana na fasadi, slijepim arkadama, te rozeti iznad prezbiterija, u unutrašnjosti najviše su stradale vrijedne orgulje. Pomoću Ministarstva kulture RH i grada Drniša na crkvu je postavljen novi krov. Unutrašnjost crkve još čeka obnovu. God. 2006. obnovljene su vrijedne orgulje, rad braće Zupan.

Crkva sv. Ante Padovanskog u Drnišu kod župske kuće izvorno je bila džamija s kupolom na trompama, pokrivena kamenim pločama. God. 1670. visovački franjevci pretvorili su je u crkvu Gospe od Rožarija, malo kasnije u crkvu sv. Ante, gdje je centralni prostor produžen prema istoku i zapadu, na način da su lučni otvori objedinili prostor, a građevina dobila jedinstven dvostrešni krov. U unutrašnjosti, pod trompama, vidljiva je tursko-maurska ornamentika. Jugozapadno od crkve podignut je zvonik. Crkva je pod državnom zaštitom (Reg. br. 146). U vremenu Domovinskog rata granatiran je i pogođen zvonik, koji je pao po prednjem dijelu crkve te je urušio. Crkva je devastirana, inventar uništen. Budući da je crkva spomenik kulture, obnovljena je zajedno sa zvonikom uz državnu pomoć.

Crkva sv. Roka u Drnišu izgrađena je u godini kuge, 1731. godine. To je kamena crkva s prostranom četverokutnom apsidom, bočnim polulučnim prozorima i kamenom preslicom na pročelju.

Crkva sv. Ivana Krstitelja u Badnju izgrađena je 1868./1869. god. na mjestu starije, koja je bila sve do 1886. god. župnom crkvom petropoljske, odnosno drniške župe. Na pročelju je bio zvonik na preslicu s tri zvona. Početkom Domovinskog rata, srpski agresor je crkvu sravnio sa zemljom. Nakon rata podignuta je 1996.-1998. god. u istom stilu i na istim temeljima nova crkva i novi kameni zvonik. Oko crkve je gradsko groblje.

Crkva Presvetog Trojstva na Sedramiću jednobrodna je građevina podignuta 1876. godine. Pravokutna apsida ostatak je ranije barokne kapele. God. 1967.-1968. podignut je na pročelju zvonik. Za vrijeme Domovinskog rata crkva je oštećena granatiranjem. Zvonik je saniran a unutrašnjost crkve je obnovljena.

 Crkva sv. Ilije proroka u Lišnjaku seže u predtursko doba što je vidljivo po ostacima apside. Produžena je 1800. godine. Na pročelju je zvonik na preslicu s dva zvona. U Domovinskom ratu crkva je devastirana, a zvona odnesena. Nakon rata je obnovljena. Oko crkve je groblje. Kapela sv. Jure u Žitniću je jednobrodna građevina s četverokutnom apsidom, presvođena šiljastim svodom. Nad pročeljem je betonska preslica sa zvonom. Devastirana je za vrijeme Domovinskog rata. Sanirana jer nakon rata. Oko crkve je groblje.

Crkva Kraljice Mira u Kričkama je izgrađena 1989.-1990. i uz nju 17 m visok zvonik. U Domovinskom ratu, god. 1992., crkva je minirana zajedno sa zvonikom. God. 1998.-1999. izgrađena je nova s 28 m visokim zvonikom.

Župna kuća izgrađena je s vjeronaučnim dvoranama 1975.-1978. godine. Devastirana je u Domovinskom ratu. Obnovljena je uz pomoć Provincije. U župi je kuća časnih sestara Franjevki od Bezgrješne (Šibenik), koje pomažu u pastoralu i vode kućanstvo. Za vrijeme Domovinskog rata kuća je opljačkana i zapaljena. Obnovljena je sredstvima Ministarstva za obnovu i razvoj RH.

U Drnišu djeluju jedna osnovna, jedna srednja i jedna osnovna glazbena škola.

Iz župe su tri svećenika franjevca i jedna redovnica.

FRAMA ima 28, a FSR 19 članova.

Župa od god. 2000. povremeno izdaje župski list Drniško vrilo.

Drniški župnici ujedno su i dekani Drniškog dekanata.

U ŽUPI: 1160 obitelji, 5780 vjernika (g. 1939.: 10.057 + 103 vjernika, g. 1965.: 1140 obitelji, 2985 vjernika, g. 1979.: 1160 obitelji, 5780 vjernika). vjernika).

Literatura: K. KOSOR, Drniška krajina za turskog vladanja, Kačić, XI/1979., 125- 182, ISTI, Drniš pod Venecijom, Kačič, VII/1975., 20—25.