Hodočašće hrvatskih vjernika u svetište Marienthal

Oko tisuću i tristo vjernika iz hrvatskih katoličkih misija i zajednica iz Frankfurta, Mainza, Wiesbadena, Offenbacha, Darmstadta, Eppsteina, Rüsselsheima, Kelkheima, Ludwigshafena, Würzburga i drugih mjesta rajnsko-majnskoga pastoralnog područja okupilo se na tradicionalnom hodočašću u Franjevačko svetište Majke Božje u Marienthalu na Duhovski ponedjeljak i blagdan Marije Majke Crkve, 20. svibnja. Vjernici su sudjelovali u pobožnosti križnog puta i euharistijskog klanjanja te na svečanoj svetoj misi koju je predvodio fra Ante Akrap, profesor Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, u koncelebraciji desetak svećenika, voditelja hrvatskih katoličkih misija i zajednica.

Uoči početka euharistijskog slavlja okupljene vjernike pozdravio je gvardijan Franjevačkog samostana u Marienthalu fra Paul Waldmüller. Zaželio je blagoslovljeno hodočašće svim hrvatskim vjernicima i svećenicima koji su došli častiti Gospu na njezin blagdan.

Uvodeći u misno slavlje, fra Ante Akrap istaknuo je kako je kršćanska vjera, vjera uzorâ, napomenuvši da „ne možemo ponekad razumjeti ni sami sebe, ako se u životu ne oslonimo na druge, a najčešće dolazimo upravo Majci Mariji koja je svojim životom i postupcima pokazala privrženost Bogu u svakom trenutku svog života kao službenica Božja“. Pozvao je vjernike da otvore svoja srca Gospodinu i Majci Mariji te iznesu svoje nakane zbog kojih su došli u svetište Marienthal.

Predvoditelj misnog slavlja fra Ante Akrap u propovijedi je potaknuo vjernike da se prepuste Gospodinu da ih vodi jer je „Božja želja da se svi ljudi spase te da dođu do spoznanja istine. Nije li ovo dokaz da se Bog od samog početka brine za čovjeka?! Bog u najtežim trenucima svoga zemaljskog života moli da svaki čovjek pronađe svoj osobni poziv i poslanje od Boga. Isus od svoga Oca traži: ‘Oče, ako je volja tvoja, neka me mimoiđe ovaj kalež, ali ne moja volja, nego tvoja volja’. A kada moli za svoje učenike, traži da i oni budu tamo gdje je on. Isus, kada moli za sebe, kaže ‘ako hoćeš,’ a kada moli za nas, kaže ‘hoću.’ To je taj sinovski imperativ. Isus želi da čovjek pronađe samog sebe, da se ostvari i spasi. Zato nam daje podršku i potporu i u Mariji, posebno danas kada slavimo blagdan Marije Majke Crkve.“

Govoreći o uzoru, propovjednik je naglasio da bismo kao vjernici trebali slijediti primjer Blažene Djevice Marije: „… u vjerovanju i načinu na koji je ona Bogu posvetila cijeli svoj život, svesrdno se žrtvujući od samog početka“. Upozorio je na društvene probleme i opasnosti današnjeg vremena, u kojem je ljubav često svedena samo na osjećaje, dok se dimenzija žrtve zanemaruje. „Danas u svijetu nema mjesta za ljubav. Društvene mreže zamijenile su ljubav, a ljudi se sve manje gledaju u oči, udaljavajući se jedni od drugih. To je velika tragedija društva, Crkve i vremena u kojem živimo. Zato današnji dan šalje poruku da se čovjek ponovno poveže s Gospodinom Isusom Kristom, da pronađe vjeru koju često zakopava i zaboravlja pronaći. Trebamo shvatiti da vjera nije samo sredstvo postizanja nutarnjeg mira, nego je poziv i poslanje. Kao što je Blažena Djevica Marija živjela, tako i mi moramo živjeti i svjedočiti svoju vjeru. To je značajan izazov za svakog pojedinca: svakodnevno svjedočiti svoju vjeru.“

Fra Ante je istaknuo potrebu da svatko traži od Boga milost da razumije što je Božja volja za svakog pojedinca. Pritom je istaknuo da je Božja volja „da živimo po uzoru na Blaženu Djevicu Mariju, da svoju vjeru ne shvaćamo uvijek kao naslijeđenu vjeru, kao nešto zamotano u običaje, nego da tražimo od Boga da nas izbavi iz zarobljenosti naših navika, uhodanosti i rutine.“

Zaključujući svoju propovijed, fra Ante se još jednom osvrnuo na Blaženu Djevicu Mariju, istaknuvši je kao „primjer vjerovanja, primjer služenja“. Spomenuo je kako je Marija, čuvši da je njezina rodica Elizabeta trudna, odmah požurila k njoj. Fra Ante je naglasio da Marija nije nosila Elizabeti materijalnu pomoć, već joj je donijela Isusa Krista, Boga, i s njom je podijelila radost. Potom je dodao: „I na nama je da ljudima donesemo Isusa Krista, jer kad donesemo Krista, donijeli smo sve. Tko ima Isusa, ima sve.“

Na kraju mise voditelj HKŽ Frankfurt fra Petar Komljenović zahvalio je propovjedniku fra Anti Akrapu, svećenicima, časnim sestrama, pastoralnim djelatnicima, ministrantima, zboru, redarima i svima koji su sudjelovali u organizaciji tradicionalnog hodočašća hrvatskih vjernika u Marienthal.

Dio vjernika iz Mainza, Offenbacha, Eppsteina i Wiesbadena hodočastio je pješice do svetišta Marienthal, dok je nekolicina vjernika iz Kelkheima stigla do Marienthala biciklima. Ovogodišnja kolekta prikupljena je za obnovu Franjevačkog samostana Gospe od Zdravlja u Splitu. Misno slavlje animirao je zbor Hrvatske katoličke župe Frankfurt pod ravnanjem sestre Pavlimire Šimunović.


Svetište Marienthal

Marienthal je jedno od najstarijih njemačkih marijanskih svetišta. Samostan i hodočasnička crkva nalaze se na rubu parka prirode Rhein-Taunus u pokrajini Hessen.

Povijest svetišta Marienthal započinje 1309. godine kada je lokalni lovac oslijepio u nesreći. Budući da mu nijedan liječnik nije mogao pomoći, otišao je do obližnje šume u dolini gdje je na jednom stablu bila pričvršćena slika Majke Božje koja u svom krilu drži mrtvo Isusovo tijelo (Pietà ili na njemačkom Vesperbild).  Nakon što je kleknuo i s pouzdanjem se pomolio Majci Božjoj, dogodilo se čudo i ponovno je progledao! Od tada rijeke hodočasnika dolaze u ovo marijansko svetište, među kojima su i hrvatski vjernici iz rajnsko-majnskog područja koji redovito hodočaste na Duhovski ponedjeljak.

Kroz povijest o hodočasničkom mjestu brinule su se različite zajednice. Od 1873. godine pa sve do današnjih dana o hodočasničkom mjestu Marienthal brinu franjevci.