Hrvatska filozofija od obnove Zagrebačkog sveučilišta 1874. do osnutka Nezavisne Države Hrvatske 1941.

Fra Ivan Macut, profesor na KBF-u u Splitu, napisao je i objavio devetu knjigu pod naslovom Hrvatska filozofija od obnove Zagrebačkog sveučilišta 1874. do osnutka Nezavisne Države Hrvatske 1941.Knjigu je objavila Služba Božja iz Splita. Urednik knjige je izv. prof. dr. sc. Hrvoje Relja. Knjiga sadrži 508 stranica.

Iz recenzije izv. prof. dr. sc. Darija Škarice (Institut za filozofiju – Zagreb):

Zaključno treba istaknuti da je ovo prvi autorski pregled povijesti hrvatske filozofije od 1874. do 1941. godine, sustavan i cjelovit. Odlikuje se jasnom koncepcijom, logičnim rasporedom građe i jasnim stilom, odmjerenim sudom o pojedinom filozofu i njegovoj važnosti u kontekstu hrvatske filozofije dotičnog razdoblja u cjelini, kao i smislom za povijesni i institucionalni okvir njezina razvoja. Temelji se podjednako na studiju izvornih djela i iscrpnu poznavanju literature“.

Ukratko o knjizi:

Knjiga Hrvatska filozofija od obnove Zagrebačkog sveučilišta 1874. doosnutka Nezavisne Države Hrvatske 1941. dio je tematski puno širegistraživanja novije hrvatske filozofske baštine. U njoj se progovara o iznimnovažnim temama kao što su politička i kulturna situacija na područjuHrvatske od 1874. do 1941. godine i hrvatska filozofija u 19. stoljeću doobnove Sveučilišta. Nadalje, prikazan je život, rad i stvaralaštvo hrvatskihfilozofa na Katedri za filozofiju na Zagrebačkom sveučilištu, a takođerje obrađena i filozofija kršćanskog nadahnuća koja obuhvaća i neoskolastičku filozofiju, kao i personalističku filozofiju kršćanskog nadahnuća.Na koncu, knjiga se bavi i prikazom marksističke filozofije između dvajusvjetskih ratova.

Broj spomenutih i obrađenih domaćih filozofa govori itekako u prilogda su imali važnu društvenu, kulturnu i znanstvenu ulogu u naznačenomepovijesnom razdoblju od 1874. do 1941. godine. Hrvatski filozofi svojimdjelima i društvenom zauzetošću postali su važan dio naše domaće kulturei bez poznavanja njihova života i rada ne može se dobiti cjeloviti uvid uovo kulturno razdoblje.

Ova studija želi također potaknuti ostale istraživače na još zauzetijebavljenje hrvatskom filozofskom baštinom kako bi se pred našom domaćomkulturnom javnosti, a onda i pred onom stranom, otkrilo bogatstvonaše domaće filozofijske misli.

Kazalo knjige:

PREDGOVOR

UVOD: UKRATKO O PREGLEDU DOSADAŠNJIH ISTRAŽIVANJA

IZVORI, METODOLOGIJA I STRUKTURA RADA

I. KRATKI PREGLED POLITIČKE I KULTURNE SITUACIJE

NA PODRUČJU HRVATSKE OD 1874. DO 1941. GODINE

II. HRVATSKA FILOZOFIJA U 19. STOLJEĆU DO OBNOVE SVEUČILIŠTA 1874. GODINE

1. 19. stoljeće hrvatske filozofije kao istraživačka tema

2. Hrvatska filozofija prve polovice 19. stoljeća

3. Hrvatska filozofija od polovice 19. stoljećado osnutka Sveučilišta 1874. godine

III. FILOZOFI NA KATEDRI ZA FILOZOFIJU NA OBNOVLJENOME ZAGREBAČKOM SVEUČILIŠTU

1. Filozofija na Sveučilištu u Zagrebu

2. Franjo Marković

2.1. Rektorski govor

2.2. Filosofijske struke pisci hrvatskoga roda s onkraj Velebitau stoljećih XV. do XVIII.

2.3. Profesor na Sveučilištu u Zagrebu

2.4. Ukratko o rukopisima i filozofskoj ostavštini

2.5. Najznačajnije djelo – Razvoj i sustav obćenite estetike (1903. godina)

2.6. Markovićevo značenje za hrvatsku filozofiju

3. GjuroArnold

3.1. Stvaralaštvo

3.2. Arnoldov red predavanja na Zagrebačkom sveučilištu

3.3 Djelo Etika i povijest (1879. godina)

3.4. Arnoldovo značenje za hrvatsku filozofiju

4. Albert Bazala

4.1. Stvaralaštvo

4.2. Prva faza Bazalina stvaralaštva od 1906. do 1912. godine

4.3. Druga faza Bazalina stvaralaštva od 1912. do 1924. godine .

4.4. Metalogički korijen filozofije (1924.)

4.5. Treća faza stvaralaštva od 1925. do 1941.– Rektor, predsjednik Akademije, umirovljenik

4.6. Četvrta faza Bazalina stvaralaštva od 1941. do 1947. godine– totalitarni režimi

4.7. Bazalino značenje za hrvatsku filozofiju

5. Vladimir Dvorniković

5.1. Profesor na Mudroslovnom fakultetu:

5.2. Savremena filozofija I. i II. (1919. – 1920)

5.3. Dvornikovićevo značenje za hrvatsku filozofiju

6. Pavao Vuk-Pavlović

6.1. Djelo

6.2. Problem spoznaje i spoznajna teorija

6.3. Filozofija kulture I života

6.4. Vuk-Pavlovićevo shvaćanje religije

6.5. Vuk-Pavlovićevo značenje za hrvatsku filozofiju

7. Vladimir Filipović

7.1. Stvaralaštvo

7.1.1. Osnovne tendencije u suvremenoj filozofiji (1935.)

7.1.2. Logika (1941.)

7.2. Filipovićevo značenje za hrvatsku filozofiju

8. Albert Haler

8.1. Stvaralaštvo

8.1.1. Nemogućnost pozitivističke estetike (1940.)

8.1.2. Proturječnost pozitivističke estetike

8.2. Halerovo značenje za hrvatsku filozofiju

9. Julije Makanec

9.1. Djela

9.1.1. Marksistička filozofija prirode

9.1.2. O podrijetlu i smislu države

9.1.3. O liberalizmu i demokraciji 1939. godine

9.1.4. O marksizmu i državi 1939. godine

9.1.5. O državi kao organizmu, vođi i totalitarizmu 1939. godine

9.2. Makančevo značenje za hrvatsku filozofiju

10. Kruno Krstić

10.1. Stvaralaštvo do 1941. godine

10.2. Krstićevo značenje za hrvatsku filozofiju

11. Aleksandar Mužinić

11.1. Mužinićeva polemika s dijalektičkim materijalizmom

11.2. Civilizacija, kultura i obrazovanje (1937.)

11.3. Filozofija u Hrvata od 1918. do 1938. godine

11.4. Mužinićevoxnsčenje za hrvatsku filozofiju

IV. FILOZOFIJA KRŠĆANSKOG NADAHNUĆA

1. Leonovo društvo za njegovanje kršćanske filozofije i znanosti

2. Hrvatska bogoslovna akademija 1922. – 1945.

3. Integralna (neo)skolastika – (neo)skotizam

3.1. Vinko Pacel

3.1.1. Logika ili misloslovlje (1869.)

3.1.2. Pacelovo značenje za hrvatsku filozofiju

3.2. Antun Kržan

3.2.1. O postanku čovjeka

3.2.2. Kržanovo značenje za hrvatsku filozofiju

3.3. Josip Stadler

3.3.1. Rimska etapa

3.3.2. Zagrebačka etapa

3.3.3. Sarajevska etapa

3.3.4. Opća matafisika ili ontologija (1907.)

3.3.5. Stadlerovo značenje za hrvatsku filozofiju

3.4. Antun Bauer

3.4.1. Stvaralaštvo

3.4.2. Područje materijalizma

3.4.3. Bauer protiv darvinizma

3.4.4. Stjepan Zimmermann o Antunu Baueru

3.4.5. Bauerovo značenje za hrvatsku filozofiju

3.5. Antun Mahnić

3.5.1. Stvaralaštvo

3.5.2. Mahnić i kršćanski personalizam

3.5.3. Mahnićevo značenje za hrvatsku filozofiju

3.6. Ante Alfirević

3.6.1. Filozofski članci

3.6.2. Prikaz filozofskog stvaralaštva

3.6.3. Alfirevićevo značenje za hrvatsku filozofiju

3.7. Franjo Šanc

3.7.1. Filozofska djela do 1941. godine

3.7.1.1. Pozitivizam – izvor modernih zabluda (1928.)

3.7.1.2. Temelj uspjeha i neuspjeha u filozofiji (1928.)

3.7.1.3. Filozofija borbenog ateizma

3.7.2. Šancovo značenje za hrvatsku filozofiju

3.8. Karlo Grimm

3.8.1. Grimmovo stvaralaštvo do 1941. godine

3.8.1.1. Marksizam – boljševizam – kršćanstvo

3.8.1.2. Problem indukcije

3.8.2. Grimmovo značenje za hrvatsku filozofiju

3.9. Vilim Keilbach

3.9.1. Keilbachovo nastupno predavanje

3.9.2. Stvaralaštvo do 1941. godine

3.9.2.1. Boljševizam, komunizam i fašizam

3.9.2.2. Religija i filozofija

3.9.3. Keilbachovo značenje za hrvatsku filozofiju

3.10. Josip Lach

3.10.1. Stvaralaštvo do 1941. godine

3.10.1.1. Spoznaja realnog svijeta i spoznajni problemi

3.10.1.2. Polemika Lach – Zimmermann

3.10.2. Lachovo značenje za hrvatsku filozofiju

3.11. Stjepan Zimmermann

3.11.1. Zimmermann i Kant

3.11.2. Zimmermannove polemike

3.11.3. Opća noetika

3.11.4. Ostale polemike

3.11.5. Bogoslovni fakultet

3.11.6. Od Filozofije i religije prekoReligije i života do Filozofije života

3.11.7. Zimmermannovo značenje za hrvatsku filozofiju

3.12. Hijacint Bošković

3.12.1. Filozofsko stvaralaštvo do 1941. godine

3.12.1.1. Knjiga Problem spoznaje i polemika saStjepanom Zimmermannom

3.12.1.2. Problem spoznaje (1931.)

3.12.1.3. Polemika sa Zimmermannom

3.12.1.4. Nove struje u modernoj filozofiji (1934.)

3.12.1.5. Filozofski izvori fašizma i nacionalnoga socijalizma

3.12.1.6. Predgovor hrvatskom prijevodu knjige Anđeoski naučitelj

3.12.2. Boškovićevo značenje za hrvatsku filozofiju

3.13. Karlo Balić

3.13.1. Stvaralaštvo

3.13.2. Balićev poziv na proučavanje skolastike kod nas

3.13.3. Neoskolastički pokret u Hrvatskoj– polemika Balić – Bošković

3.13.4. Boškovićev odgovor na Balićeve prigovore

3.13.5. Balićev ponovni odgovor

3.13.6. Balićevo značenje za hrvatsku filozofiju

3.14. Petar Grabić

3.14.1. Filozofski rad

3.14.1.1. Polemika sa znanstvenim materijalizmom

3.14.1.2. Promicatelj DunsScotove filozofije

3.14.1.3. Obrana tradicionalne kulture

3.14.2. Grabićevo značenje za hrvatsku filozofiju

3.15. TeofilHarapin

3.15.1. Razum i vjera (1918.)

3.15.2. Opstoji li Bog? (1919.)

3.15.3. Harapinovo značenje za hrvatsku filozofiju

4. Kršćanski personalizam

4.1. Stjepan Tomislav Poglajen

4.1.1. Kršćanskim personalizmom protiv ideologije

4.1.1.1. Boljševizam / dijalektički materijalizam

4.1.1.2. Talijanski fašizam i njemački nacionalsocijalizam

4.1.2. Poglajenovo značenje za hrvatsku filozofiju

4.2. Drago Ćepulić

4.2.1. Stvaralaštvo

4.2.1.1. Valcer, saksofoni i avioni

4.2.1.2. Descartesova kriza i rođenje novovjeke filozofije

4.2.2. Ćepulićevo značenje za hrvatsku filozofiju

4.3. Milan Ivšić

4.3.1. Biološko-sociološki solidarizam (1932.)

4.3.2. Ivšićevo značenje za hrvatsku filozofiju

4.4. BonifacijePerović

4.4.1. Stvaralaštvo

4.4.2. Perovićevo značenje za hrvatsku filozofiju

4.5. Juraj Šćetinec

4.5.1. Stvaralaštvo i misao

4.3.2. Šćetiničevo značenje za hrvatsku filozofiju

4.6. Filozofija kršćanskog personalizma u okviru hrvatske filozofije

V. KRATKI PRIKAZ MARKSISTIČKE FILOZOFIJEIZMEĐU DVAJU SVJETSKIH RATOVA

5.1. Časopisi i izdavačke kuće marksističke provenijencije

5.1.1. Univerzum: revija za filozofiju, prirodne i socijalne znanosti

5.1.2. Veljko Ribar – Principi materijalističke dijalektike

5.1.3. Ivan Brichta, Rikard Podhorsky: Nauka, život i tehnika(1933.)

5.1.4. Polemika Ognjena Price sa Zvonimirom Richtmanom i Rikardom Podhorskym

5.2. Dijalektički materijalizam u Kraljevini Jugoslaviji

ZAKLJUČAK

KAZALO IMENA

KAZALO POJMOVA

KAZALO ČASOPISA, TJEDNIKA I NOVINA

IZBOR IZ LITERATURE

O AUTORU