Marija – 1. 2016.

3. siječnja 2016. /

Objavljen je broj mjesečnog lista za Marijine štovatelje – MARIJA za siječanj 2016. “Vrata milosrđa” naslov je uvodnika koji potpisuje urednik fra Petar Lubina, a Ivan Bodrožić “Milosrdna Bogorodica”.

VRATA MILOSRĐA

Talijanska glumica Klaudija Koll prije 15 godina napravila je neobičan životni zaokret. Od rođenja je ostala bez majke pa ju je odgajala baka, a izostanak majčinske ljubavi, zgode i nezgode u doba odrastanja i školova­nja učinile su da se izgubila u svijetu filma u kojem je igrala i neke negativ­ne uloge. U povodu Velikoga kršćan­skog jubileja prati g. 2000. prijateljicu kroz Sveta vrata vatikanske bazilike sv. Petra, nakon čega osjeća da više nije ista. Dotadašnji joj se život ruši:

’Došla sam do točke kad moj život nije više imao smisla. Imala sam uspjeh, ljepotu i novac, ali sam bila zatvorena u svoju sebičnost… ”Nema više nekadašnje odlučnosti i hrabro­sti, srce ne slijedi razum. Počinje raz­mišljati o Isusu, obraća se i započinje novi život po vjeri. „Mnoge pogrješke voljela bih da nisam učinila”, prizna­je, ”ali sam se pokajala, inače nikad ne bih promijenila života. ” Put obra­ćenja vodi je k onima koje trpe, među bolesnike od side, k djeci koja boluju od leukemije i konačno u Afriku: ”Već 15 godina obilazim svijet da bih navješćivala milosrđe Božje i njegovu milost. Imam i konkretnu obvezu, udrugu Djela Očeva’, koja djeluje u Africi, posebno u Burundiju. ” Ondje se brine za uzdržavanje siročadi pomaže djeci, upućuje ih u život. Sebe je pronašla u djelima milosrđa: ’Puno sam veselija nego prije, osjećam radost u srcu jer imam puninu živo­ta, izobilje, i zahvaljujem Gospodinu za to, jer da ga nisam susrela, moj život ne bi imao ukusa!”

Svečanošću otvaranja Svetih vrata na vatikanskoj bazilici na blagdan Bezgrješnog začeća, papa Franjo označio je početak Izvanredne svete godine milosrđa. Treće nedjelje došašća otvorena su Vrata milosrđa na svim prvostolnicama i važnijim crkvama diljem katoličkog svijeta, koja će ostati otvorena do 20. stude­noga 2016. Njihovo otvaranje simboli­čan je čin, a Sveta godina velik dar Božje milosti. Sveta vrata zapravo su vrata Božjeg milosrđa i dobrote, širom otvorena svim ljudima. ”Svaki onaj koji kroz njih uđe, moći će isku­siti ljubav Boga koji tješi, koji oprašta i daje nadu” (Lice milosrđa, 3)- Majka Isusova „potvrđuje da milosrđe Sina Božjega ne poznaje granica i da dostiže sve, bez iznimke. Obratimo joj se starom i uvijek novom molitvom Zdravo, Kraljice, da se nikada ne umori svrnuti svoje milostive oči na nas i učini nas dostojnima promatra­ti lice milosrđa, njezina Sina Isusa (Lice milosrđa, 24)

UREDNIK

MILOSRDNA BOGORODICA

Stvarajući ga, Bog je čovjeka odredio za život, pri čemu je trebao prihvatiti ne samo Božji stvaralački nego i otkupiteljski plan. U tom duhu i svaki novo- pridošli pripadnik njegova roda uživao bi dar kojim je bio obdaren on sam. No čovjek je grijehom doveo u pitanje plan rađanja za ljepši i puniji život. Umjesto da prva žena bude majka živo­ta, ona je postala majka smrti. Umjesto da rađa život, postala je začetnicom smrti svome potomstvu, što je tragedija od koje nema veće u ljudskim razmjeri­ma. Od tog trenutka rađanje se ne gleda više kao blagoslov i radost, nego kao bol, briga i neizvjesnost. A pripad­nici istoga roda nisu više braća i bližnji, nego suparnici i protivnici. Isto tako nad stvorenjima i prirodom čovjek ne vrši odgovorno gospodstvo, nego vlada sirovom i krutom tiranijom.

OBEĆANJE MILOSRĐA

Lošim životom čovječanstvo se udalji­lo od Božjeg blagoslova koji je odjeki­vao kad je Bog stvorio čovjeka i povje­rio mu zemlju, kao i kad je obnovio savez s Noom i njegovim sinovima. I u prvom i u drugom slučaju blagoslov je bio sadržan u životu koji su primili i po potomstvu kojem su se otvorili. U tom je blagoslovu bio izrečen i poziv da se plode i množe te napuče zemlju (usp. Post 1,28; 9,1-7). Ali samo dok su bili u zajedništvu sa Stvoriteljem taj glas je mogao biti artikuliran, kao i provođenje njegove volje bez nasilja nad stvorenim svijetom. U trenutku kad se udaljuju od Boga, postaje nemoguć plan Božji i povjerena im zadaća. Prvi par je imao zadaću rađati djecu za božanski život kao djecu Božjeg blagoslova. Kako nije ispunio zadaću, Eva je prestala biti majkom svim živima. Zbog toga je Bog odlučio pronaći drugu Ženu koja će svijetu priskrbiti blagoslov.

Premda zbog neposluha ljudi izgovara riječi kazne, Bog nije nemilosrdan. Ne prepušta ih ni tada njihovoj sudbini i nevolji, nego im daje milosrdno obeća­nje puno nade. Eva je htjela priskrbiti svome potomstvu novi dar izvan Boga, a dala mu je samo ispraznost umjesto smisla, promašaj umjesto ostvarenja, pustoš umjesto punine, smrt umjesto života. Onoj koja je izgubila milost tre­balo je iskazati milosrđe, jer Bog ostaje vjeran sebi i svome planu, pa je obe­ćao da će doći druga Žena koja će ga ispuniti. Onoga koji je bio stvoren za spasenje nije mogao prepustiti propa­sti. Trebalo je samo pronaći osobu koja je bila dostojna tog plana i voljna surađivati prihvaćajući njegove darove i prosljeđujući ih ljudskome rodu.

A kad izbližega promatramo Božji plan, vidimo da je pretpostavljao i najavljivao rođenje djeteta od žene i, koja će biti u neprijateljstvu sa zmi­jom. On je trebao satrti glavu zmiji, tj. onoj sili koja se podiže protiv Boga, a nanosi štetu čovjeku. Božje milosrđe ljudima je trebalo doći od tog djeteta koji oslobađa ljudski rod sile zmijine. A tko je trebao biti Dječak koji će oslo- ! boditi ljudski rod, malo jasnije nam govori prorok (Iz 9,5-6). Dakle, Žena koja je rađajući Dijete trebala donijeti na svijet milosrđe Božje, trebala je imati čast roditi Boga i darovati ga čovječanstvu.

OSTVARENJE BOŽJEG PLANA

Božji milosni plan ostvaruje se rođe­njem Djeteta od Marije koju novozavjetni pisci zovu Ženom. Za razliku od Eve, Marija je znala da nije u njezinoj vlasti davati ljudskom rodu darove iz ograničene riznice svoga bića, nego sve sposobnosti otvoriti Božjoj punini, tj. da prepozna da je Bog punina daro- ‘ vana čovjeku. Nije se poput Eve zama­rala da samostalno vodi čovjeka prema iskonskom ostvarenju, nego , mu je jednostavno pokazala otvoren put prema ostvarenju koje je htio i predvidio Bog. Njezina zadaća bila je da bude suradnica sa Životvorcem te proslijedi život i svaki drugi primljen dar u njegovoj cjelovitosti.

Kad prva žena nije htjela biti bogomajkom, Bog je izabrao Mariju za uzvišeni- ju Bogomajku, jer joj je dao da rodi njegova Sina na zemlji. Ona je tako na savršeniji način postala bogomajkom nego je to trebala biti Eva. Svojim posluhom omogućila je novi tijek živo­ta ljudskom rodu, tijek prepoznatljiv po ostvarenju novoga sinovstva za Boga. Time je višestruko postala bogomajkom: bilo na povlašten način zato što je rodila Sina Božjega, bilo što je postala bogomajkom i za nas, jer nam je dala Onoga koji nam je omogućio da ponovno budemo djeca Božja. Eva je onemogućila da se djeca čovječja rađaju na zemlji i kao djeca neba, dok je Marija omogućila Sinu Božjemu da se rodi na zemlji, čime su se ljudskoj djeci otvorila vrata neba. Zato je ona s jedne strane Majka Sina Božjega, a s druge i Majka našega bogosinovstva.

A polazeći od čudesnog događaja Marijina bogomajčinstva i nama vjerni­cima upravljen je poziv da se poput nje okrenemo životu u svijetu u kojem čovjek i dalje živi, izokrenutih shvaća­nja i neispravna djelovanja, odbacujući život kao opasnost i prijetnju. Kao što Marija prihvaća svakoga od nas, i nama je prihvatiti dar života kojim nas poha­đa Bog, i to u svjetlu i snazi rođenja njegova Sina kojega je Marija dala svi­jetu. Njezinim majčinskim služenjem Bog je postao Emanuel – Bog s nama, čime je svoj božanski bitak stavio u ljudski život, pokazujući uzvišeno dostojanstvo čovjeka otvorena Bogu i njegovoj snazi. Po njemu i naš život prima besmrtnost, pretvara se u čist život postajući sličan Onome koji jest, sukladno iskonskomu vječnom planu.

Ivan BODROŽIĆ

SADRŽAJ

  • Vrata milosrđa (Urednik)
  • Božja blizina daje pravi mir (Papa Franjo)
  • Milosrdna Bogorodica (I. Bodrožić)
  • Rasti prema dolje (S. Jerčić)
  • Nogometaš Gospi (P. Marin)
  • Marija u otajstvu Božića (M. Parlov)
  • Božična marka iz svjetske radionice (M. Ivanišević)
  • Stvoritelj – Bog ljubavi (M. Sušac)
  • Zvijezda vodilja (D. De Micheli Vitturi)
  • BI. Djevica Marija u Redu Manje braće kapucina (I. Vrbić)
  • Marijina da bi živjela za mlade (P. Lubina)
  • Za Božić (R. T.)
  • Vrijeme žetve (G. Sehlin)
  • Marija (D. Bartulović)
  • Početak nove godine (s. Marija)