Marija – Majka Isusova i naša

15. rujna 2012. /

Fra Petar Lubina, urednik lista „Marija“, napisao je knjigu „Marija – majka Isusova i naša. Što Crkva vjeruje i uči o Gospi“. Autor je nadopunio i doradio gradivo koje je pripremio za državno natjecanje iz vjeronauka u školskoj godini 2010./2011. godini. Knjiga dolazi na svjetlo dana u Godini vjere i o 50. obljetnici izlaženja časopisa „Marija“. Knjiga, napisana na 152 stranice, podijeljena je na šest poglavlja.

Predgovor

postolskim pismom Vrata vjere papa Benedikt XVI. proglasio je 11. listopada 2011. Godinu vjere, koja će započeti 11. listopada 2012., a završiti 24. studenoga 2013. To milosno vrijeme posebna je prigoda da shvatimo kako je vjera od presudne važnosti za naš život i da se u njoj treba obnoviti, kako bi Gospodin svakome od nas udijelio ”da živimo ljepotu i radost svoje pripadnosti Kristu” (Benedikt XVI.), jer bez Boga život nema smisla ni budućnosti.

Godina vjere započinje zapravo na 50. obljetnicu otvorenja II. vatikanskog sabora i na 20. obljetnicu objavljivanja Katekizma Katoličke Crkve. I Sabor i Katekizam donose ono što Crkva vjeruje i uči o bl. Djevici Mariji. Od početka svoje papinske službe i Benedikt XVI. zalaže se za ispravno shvaćanje Sabora i njegovih odluka. I Katekizam Katoličke Crkve plod je Sabora, koji želi pomoći njegovo prihvaćanje i provedbu u djelo. I Godina vjere hoće doprinijeti ponovnom otkrivanju vjere, kako bismo kao članovi Crkve bili vjerodostojni i radosni svjedoci uskrsnuloga Gospodina u današnjem svijetu.

Kongregacija za nauk vjere pružila je neke prijedloge za Godinu vjere, koji žele pomoći susret s Kristom preko istinskih svjedokâ vjere i veće poznavanje njezinih sadržaja. Među ostalim, predloženo je da se pozovu vjernici da se s posebnom pobožnošću obraćaju Mariji, slici Crkve, koja “u sebi ujedinjuje i odražava najveće istine vjere” (Svjetlo narodâ, 65). Trebat će zato ohrabriti svaki pothvat koji pomaže vjernicima prepoznati Marijinu posebnu ulogu u otajstvu spasenja, sinovski je ljubiti i nasljedovati njezinu vjeru i kreposti. U tu svrhu bit će korisno organizirati hodočašća, proslave i susrete u marijanskim svetištima, ali i znanstvene skupove i veća okupljanja, koji će pomoći susret s istinskim svjedočenjima vjere i upoznavanje sadržaja katoličkog nauka. Bit će to zgoda i za produbljivanje poznavanja dokumenata II. vatikanskog sabora, Katekizma Katoličke Crkve i njegova Kompendija, kako bismo se što više približili Isusu Kristu da bismo ga što bolje mogli nasljedovati. Jer, što se voli, to se želi i upoznati. Vjera se može zavoljeti jedino poznajući je, da bi vjerujući rasla i jačala!

Za osnovne i srednje škole u Hrvatskoj održano je školske godine 2010/11. državno natjecanje iz vjeronauka na temu Marija – Isusova i naša majka. Zapalo me za to prirediti gradivo, koje je bilo dostupno na mrežnim stranicama Glasa Koncila. Budući da sam pri radu bio i vremenski i prostorno ograničen, Godina vjere potaknula me da ponovno posegnem za tim gradivom, nadopunim ga i doradim, kako bih donio što cjelovitiji nauk Crkve o Majci Gospodinovoj. Tako je nastala ova knjižica. U njoj pružam  hrvatskim katolicima iscrpnu sliku bl. Djevice Marije i njezine uloge u povijesti spasenja, u kršćanskoj predaji i pučkoj pobožnosti, sa željom da je što bolje upoznaju na temelju svetopisamskih izvješća, dogmatskih pravorijeka, bogoslovskih prouka te liturgijskoga i pučkog štovanja. Krug zatvara pogled na marijanska svetišta u svijetu i u nas te Marijina slika koja je u hrvatskom narodu nastala tijekom povijesti.

Drago mi je da ovo može biti prinos časopisa ”Marija” Godini vjere, kako bi se narod Božji u Hrvata po Onoj koja se ”materinskom ljubavlju brine za braću svoga Sina koji još putuju i nalaze se u pogiblima i tjeskobama, dok ne budu dovedeni u sretnu domovinu” (Svjetlo narodâ, 62) što više približio i u ovom vremenu brzih promjena njezinu Sinu, Kristu Gospodinu i s njime jak u vjeri, nepokolebljiv u nadi i zagrijan u ljubavi kraj Jadranskih žala i dalje čvrst ostao i opstao. Raduje me da se to događa i o 50. obljetnici izlaženja časopisa ”Marija” i o 30. obljetnici kako ga uređujem. Neka sve bude na veću slavu Božju i hvalu Odvjetnice Hrvatske, najvjernije Majke, a za Početak boljega svijeta!

U Splitu, na Malu Gospu 2012.

 Fra Petar Lubina, urednik ”Marije”

 

 Uvod

 U povijesti ljudskog roda Bog se objavljuje preko Isusa Krista, koji je vrhunac Božje objave (Heb 1, 1). ”On je došao među nas slijedeći put ljudskog rađanja. Htio je imati majku; htio se utjeloviti posredstvom vitalnog otajstva jedne žene, žene blagoslovljene među svima. Kaže Apostol, koji je zacrtao temeljnu bogoslovnu strukturu kršćanstva: ‘Kada dođe punina vremena, odasla Bog Sina svoga: od žene bi rođen…’ (Gal 4, 4)” (Pavao VI.). Od žene, Djevice iz Nazareta, koju svetopisamski tekstovi imenuju Marijom (Lk 1, 27; Mt 1, 16).

Marija se na hebrejskom kaže Mirjam. Vjerojatno to ime dolazi od aramejske riječi mara, što znači kraljevna ili gospođa, gospodarica, ili od egipatske složenice merit amm, što bi značilo ljubljena od Amona (egipatsko božanstvo) ili merit jam, što će reći ljubljena od Boga (Jam, hebr. = Bog). Na ugaritskom mrym odgovara hebrejskom izrazu marom, što znači visina… Budući da u svetopisamskim tekstovima ime predstavlja bitni sastavni dio osobnosti onoga koji ga nosi ili izražava nešto o njegovu biću i svojstvima, Marijino ime moglo bi značiti gospođa, gospodarica i vladarica, od Boga posebno ljubljena, uzvišena, upravo najuzvišenija među svim stvorenjima, željena… Kako bilo da bilo, Mariji lijepo pristaje svako od tih tumačenja. U različitim inačicama, njezino ime jedno je od najraširenijih ženskih imena, i ne samo u kršćanskom svijetu, obično prethodi redovničkom imenu pripadnica većine redovničkih družbi, a i mnogi muškarci rado ga dodaju svome osobnom imenu, osobito redovnici. Njime su označeni brojni zemljopisni nazivi, prozvane tolike biljke, društva i ustanove, časopisi, listovi… Osobito je drago i sveto svakom kršćaninu, uz Isusovo je ime najsvetije i kršćanskom srcu najmilije. Kristovi istinski sljedbenici sa strahopoštovanjem ga i ljubavlju zato izgovaraju, zazivaju i posebno časte.

Ne znamo kad je Marija rođena, ni gdje je rođena, niti gdje je provela svoje djetinjstvo i mladenačke dane, kako je proživjela preostali dio života, pa ni kako je završila svoj ovozemaljski životni put… Na temelju predaje, doznajemo da su se Marijini roditelji zvali Joakim i Ana te da je rođena kao pripadnica židovskog naroda, koji je Bog u svojoj tajanstvenoj ljubavi izabrao između svih naroda da bi svijetu iznjedrio Spasitelja. U Nazaretu je prihvatila Božji poziv da bude majka Sinu Božjemu i stavila mu se u potpunosti na raspolaganje (Lk 1, 38), začela je po Duhu Svetom (Lk 1, 35) i rodila Isusa u Betlehemu (Lk 2, 1-7), prikazala ga je u Hramu u Jeruzalemu (Lk 2, 21-24) i s njime bježala u Egipat (Mt 2, 13-15). Bog joj je povjerio plemenita čovjeka Josipa (Mt 1, 18-25), da preuzme očinsku brigu za malog Isusa i skrb za nju. Vratila se iz Egipta u Nazaret gdje je Isus ”rastao, jačao i napunjao se mudrosti” (Lk 2, 40) grijan ljubavlju njezinom i poočimovom. Pratila ga je dok je kao putujući učitelj palestinskim krajevima svojim sunarodnjacima navješćivao dolazak kraljevstva Božjeg. Uvijek ga slijedi, stupa iza njega, nikad nije u prvom planu. Na Kalvariji je kraj križa Spasiteljeva i u apostolu Ivanu postaje Majkom svih Isusovih sljedbenika za svu budućnost (Iv 19, 26-27). Po uskrsnuću sjedinjuje se u molitvi zajedno s prvom zajednicom Isusovih učenika, koja se okuplja u dvorani Posljednje večere (Dj 1, 14). I danas, tiho i neprimjetno, iz nebeske slave svojom majčinskom ljubavlju prati i zagovara u potrebama sljedbenike svoga Sina na hodočašću vjere i nade prema vječnoj domovini…

Budući da je Sinu Božjem pristajalo da ima divniju majku negoli ostali ljudi, Bog ju je za tu zadaću posebno pripremio i uresio te obdario različitim povlasticama. Iako je rođena prirodnim načinom od svojih roditelja kao i mi, vjerujemo da je bila lijepa i sva sveta, u duši i u tijelu, da je nikakva ljudska zloća ni grijeh nikad nisu okaljali, zbog uloge koja joj bi povjerena. Na taj način Marija iz Nazareta postaje majka obećanog Mesije i ostvaruje jedinstven, majčinski odnos sa Sinom Božjim te postaje sastavni dio govora o Isusu Kristu. Njezine vrline i odlike odraz su Isusova sjaja, a njezina je zadaća pratiti Isusa na njegovu putu i biti u službi djela spasenja ljudskog roda. Ona je u svemu Kristu podređena. I zato, kad god se hoće ispravno govoriti o Kristu Isusu i njegovu djelu spasenja, ne može se zaobići spomen i značenje njegove majke. Jednako tako, kad se govori o Spasiteljevoj Majci, ne može se zaobići njezina Sina. I Crkva je napredovala u spoznaji Božje Objave i malo-pomalo otkrivala Marijinu ulogu u djelu spasenja.

Iako su svetopisamska svjedočanstva o Mariji i njezinu životu veoma oskudna, crkvena predaja njezin je lik obogatila različitim blagdanima i ukrasila ga raznolikim zazivima. S jedne strane radi se o škrtim povijesnim datostima u kojima novozavjetni pisci govore svaki pod svojim bogoslovnim vidom, a s druge o bogatstvu izraza štovanja i pobožnosti. No ipak je riječ o jednoj te istoj osobi, o svetopisamskoj Djevici (Mt 1, 23; Lk 1, 27) iz Nazareta i Majci koju nam je Gospodin ostavio s križa prije negoli je Ocu predao svoj duh (Iv 19, 26). U dugom povijesnom hodu Crkva je uspjela objediniti trijeznost svetopisamskog poklada i bogatstvo marijanske pučke pobožnosti.

Mariju kršćanska Objava vidi u središtu događanja povijesti ljudskog spasenja, na njegovim ključnim mjestima. No, Objavu ne tvori jedino Bog sa svojim pozivom nego i stvorenje kojemu je poziv upućen, svaki čovjek sa svojim odgovorom. U tom dijalogu spasenja Marija je predstavnica svega stvorenja i uzor vjerničkog odgovora. Zato se mariološke vjerske izreke tiču svakoga istinskog kršćanina jer sudjeluju u oblikovanju njegova stava prema spasenju i prema Bogu spasitelju. Riječ je o marijanskoj pobožnosti, koja ovisi o povijesnim okolnostima, o kulturnoj sredini, o zrelosti i odgoju pojedinca i naroda. Nekome će mariološke istine biti naglašeno, izričito i svjesno prisutne u molitvenom i vjerskom životu, a nekome će biti dovoljno da su uključene u cjelinu vjerovanja.

Budući da je prihvatila biti Majkom Sina Božjega i surađivala u Kristovu djelu spasenja, mi Mariju posebno častimo i, iz poštovanja, nazivamo je bl. Djevicom Marijom, Gospom ili Majkom Božjom, svetom Marijom ili presvetom Bogorodicom, Majkom Isusovom, Majkom Gospodinovom, Majkom Sina Božjega, nebeskom Majkom… Od malih nogu znamo njoj najrašireniju molitvu – Zdravomarijo i često je izgovaramo. Posebno je ljubimo i rado joj se obraćamo za zagovor u svojim nevoljama i potrebama jer je držimo i svojom Majkom… Naš hrvatski narod svoju opstojnost danas zahvaljuje upravo vjeri u Trojedinoga Boga i osobitoj ljubavi prema Majci Gospodinovoj. Što o njoj Crkva vjeruje i uči, vidjet ćemo na sljedećim stranicama.

SADRŽAJ

 Predgovor

 Uvod

I. MARIJA U SVETOM PISMU

 Apostol Pavao

 Evanđelje po Marku

Evanđelje po Mateju

 Evanđelje po Luki

 Evanđelje po Ivanu

 Djela apostolska

 Otkrivenje

 II. MARIJA U OTAČKOJ PREDAJI

 Marija u poslijeapostolsko doba

 Usporedba Marije s Evom

 Marija pralik Crkve

 Djevica i Majka

 Marija u otajstvu utjelovljenja

 Roditeljica Kristove ljudske naravi

 Marija i Kristovo uskrsnuće 

III. VJERSKE ISTINE O MAJCI ISUSOVOJ

 1. Marija je Bogorodica

2. Marija je djevica

3. Marija je Bezgrešna

4. Marija je na nebo uznesena

5. Ostali Marijini naslovi

a) Suotkupiteljica

b) Posrednica

c) Majka Crkve 

IV. ŠTOVANJE BL. DJEVICE MARIJE

 1. Liturgijsko štovanje

 a) S v e t k o v i n e :

Svetkovina Svete Bogorodice Marije

Navještenje Gospodinovo ili Blagovijest

Uznesenje bl. Djevice Marije ili Velika Gospa

Bezgrešno začeće bl. Djevice Marije

b) B l a g d a n i :

Prikazanje Gospodinovo ili Svijećnica

Pohođenje bl. Djevice Marije

Rođenje bl. Djevice Marije ili Mala Gospa

c) S p o m e n d a n i :

1. Obvezatni spomendani:

Bezgrešno Srce Marijino

Bl. Djevica Marija Kraljica

Bl. Djevica Marija Žalosna

Gospa od svete Krunice

Prikazanje bl. Djevice Marije u Hramu

2. Neobvezatni spomendani:

Bl. Djevica Marija Lurdska

Gospa Fatimska

Gospa Karmelska

Posveta bazilike sv. Marije Velike

Ime Marijino

Gospa Guadalupska

3. Blagdani Crkve u Hrvata:

Marija, Majka Crkve

Majka Božja Bistrička

Gospa Velikoga hrvatskog Zavjeta

2. Marijanska pučka pobožnost

 Zašto je nastala?

Kako se razvijala?

Kakvo treba biti?

1. Zdravomarija

2. Anđeo Gospodnji

3. Kraljice neba

4. Krunica ili ružarij

5. Zdravo Kraljice

6. Gospine litanije

7. Marijanski mjeseci

a) Svibanj

b) Listopad

c) Došašće

8. Gospine subote

9. Najstarija molitva Gospi

10. Hodočašće

11. Zavjetni darovi

12. Pjesmice i pripovijesti

13. Usputne kapelice

14. Bratovštine i udruge

V. MARIJANSKA SVETIŠTA

Zašto marijanska svetišta?

Kada i kako nastaju?

Gospina svetišta u Europi

Novija Gospina svetišta

Hrvatska Gospina svetišta

VI. DUŠA DUŠE HRVATSKE

1. Marija u raspravama hrvatskih bogoslovaca

Prvi istaknutiji hrvatski mariolog

Dah novijeg doba

2. Marija u hrvatskom pjesništvu

Počeci hrvatskog pjesništva

Umjetničko pjesništvo

Izvor nadahnuća

Pučko pjesništvo

3. Marija u hrvatskoj likovnoj umjetnosti

Prvorazredna djela domaćih majstora

Nova kretanja novog doba

4. Marija u hrvatskoj glazbi

Od jednoglasja prema višeglasju

Prve sačuvane skladbe

Prema zbirkama skladbi

Novije doba

5. Marija u hrvatskim običajima

Od brojenja godina preko blagdana

Izrazi štovanja

Čudesni čar krunice

ZAGLAVAK

LITERATURA

__________________

Narudžba:

  • Fra Petar Lubina
  • Trg G. Bulata 3
  • 21 000 Split
  • Tel.: 021/348-184