München: Korizma – značenje i pripava za Uskrs
Akademski krug HKŽ München organizirao je 24. ožujka 2026. predavanje o korizmi, njenom značenju i pripravi za Uskrs. Predavanje je u župnoj dvorani održao fra Oliver Marčinković, dušobrižnik.
Vidjevši ispunjenu dvoranu, fra Oliver je istaknuo kako ga raduje velik odaziv, što pokazuje da je korizma i danas zanimljiva i važna tema. Naglasio je da je korizma vrijeme priprave za Uskrs, koji se slavi između 21. ožujka i 25. travnja, dok uskrsni ciklus liturgijske godine traje od Čiste srijede (Pepelnice) do svetkovine Duhova.
Govoreći o simbolici Pepelnice, pojasnio je kako se pepeo dobiva od blagoslovljenih maslinovih grančica te da on označuje pokoru, ali i poziv na poniznost i žrtvu. Ujedno simbolizira i plodnost, odnosno duhovne plodove.
U korizmi se posebno ističu tri temeljna stupa: post, molitva i milostinja, kao sredstva za postizanje oproštenja grijeha. Pokora obuhvaća odnos čovjeka prema sebi, prema Bogu i prema drugima, a korizma se može promatrati kao svojevrsna duhovna obnova.
Trajanje posta bilo je različito. U početku je trajao 40 sati, od Velikog petka do Vazmenog bdijenja, a takav se post najprije prakticirao u Rimu. Od 4. stoljeća ustaljuje se post od 40 dana. Pritom se pozivalo na biblijsku simboliku: potop, Izraelov hod kroz pustinju i Mojsijev boravak na brdu Sinaju.
Teološko značenje posta i molitve istaknuli su i crkveni oci. Sv. Augustin kaže: „Da bi naše molitve dobile zamah i lakše stigle do Boga, valja im pridružiti post.“ Sv. Ivan Zlatousti pak naglašava: „Post je raskošna hrana naše duše. Kao što obilna hrana ugoji tijelo, tako post jača dušu.“
Zanimljiv je razvoj korizme: najprije 40 sati, zatim tjedan priprave, potom tri tjedna, pa šest tjedana, i naposljetku četrdeset dana priprave.
U nastavku je govorio o trogodišnjem ciklusu biblijskih čitanja, istaknuvši da je ove godine na snazi godina A, s naglašenom krsnom tematikom. Ta su čitanja u prvoj Crkvi služila kao priprava odraslih za krštenje, koje se primilo na Vazmenom bdijenju.
Korizmene nedjelje donose određeni duhovni hod: u prvoj se razmatra Isusova kušnja, u drugoj preobraženje, u trećoj susret sa Samarijankom, u četvrtoj ozdravljenje slijepca od rođenja, u petoj Lazarovo uskrsnuće, a zatim slijedi nedjelja Muke Gospodnje – Cvjetnica.
Ova čitanja vjernike pozivaju na dublje promišljanje vlastitog krštenja, identiteta i poslanja. Govoreći o pobožnosti križnog puta, fra Oliver je istaknuo kako ona pomaže uroniti u otajstvo Kristova otkupiteljskog djela, a njezinu su pobožnost osobito širili franjevci.
Posebno se osvrnuo na Veliki tjedan, koji započinje Cvjetnicom – nedjeljom Muke Gospodnje i Isusova ulaska u Jeruzalem. Korizma završava na Veliki četvrtak, kada se slave samo dvije mise: misa posvete ulja i misa Večere Gospodnje.
Na Veliki petak vjernici poste i ne mrse, sluša se navještaj Muke i klanja križu. Na Veliku subotu slavi se Vazmeno bdijenje, „majka svih bdijenja“, koje uključuje službu svjetla, službu riječi, krsnu i euharistijsku službu. Vrhunac svega je proslava Uskrsa.
Na kraju predavanja sudionici su imali priliku postavljati pitanja, a uime Akademskog kruga predavaču je zahvalio predsjednik Ante Moro.
fra Jozo Župić
