München: Predavanje o Armeniji

U utorak, 28. siječnja 2020. u organizaciji Akademskog kruga koji djeluje pri Hrvatskoj katoličkoj župi u Münchenu, prof. Stjepan Bergovec održao je predavanje o Armeniji i njezinom utjecaju na Hrvatsku. Kroz dva tjedna obišao je Armeniju uzduž i poprijeko, zemlju koja se nalazi na granici između Europe i Azije, ali ipak geografski spada u Europu. Obilazeći Armeniju i družeći se s poznavateljima povijesti te zemlje otkrio je da Armenci imaju svoj vlastiti jezik (armensko pismo), svoju vlastitu kršćansku religiju (istočnog obreda ali drukčiju od pravoslavnih naroda jer su od postojanja na čelu imali “katolikosa” – crkvenog poglavara svih Armenaca po kojemu je prvobitno ta Crkva nosila naziv “katolička”), svoje vlastito sakralno graditeljstvo, ornamentiku.
Danas je Armenija samostalna i suverena država nakon raspada Sovjetskog saveza 1990. Profesor Bergovec ustvrdio je da mi Hrvati imamo duboke veze s Armencima a one se ogledaju u sakralnoj kulturi, umjetnosti, religiji i vlastitom pismu, jer smo po doseljavanju došli na prostor kojeg su tijekom duge i bogate povijesti nastavali Armenci. Spomenuo je: Dubrovnik, Korčulu, Nin, Knin i Plitvička jezera gdje su Armenci ostavili svoje tragove. Istaknuo je tri stvari koje nas povezuju s Armencima i po kojima smo slični: po gradnji crkvica, po pismu glagoljici i po pleteru. Zatim, stoljećima su Armenci dijelili istu sudbinu kao i Hrvati kad je u pitanju njihovo proganjanje i mučeništvo. Do dana današnjega Turska ne priznaje da je nad Armencima učinjen genocid od Osmanskog carstva. Zamjerio je Austrougarskoj i mladoj državi Hrvatskoj koji su prešutjeli taj genocid. Profesor se pozvao na Grgura “Prosvjetitelja” armenskog vizionara koji je koncem trećega stoljeća uspio potaknuti tadašnjega armenskog vladara Trdata III. (Velikog) da prihvati vjeru i tako se s njime zagrijalo za kršćanstvo i niže plemstvo i sav narod, pa će Armenija 301. godine biti proglašena prvom kršćanskom (katoličkom) zemljom na svijetu, a kršćanstvo obaveznom državnom religijom. To se dogodilo 12 godina prije čuvenog Milanskog edikta iz 313. godine kojim se u Rimskom carstvu dozvoljava pored štovanja državnih božanstava ispovijedati i druge religije pa tako i kršćanstvo.
U ime okupljenih u velikoj dvorani Hrvatske katoličke župe u Münchenu, profesoru je zahvalio gosp. Ante Moro, predsjednik Akademskog kruga.

Fra Jozo Župić