Pitanje autorstva pjesama Do nebesa i Zdravo, Djevo
U hrvatskim liturgijskim slavljima značajno mjesto zauzimaju dvije hrvatske popijevke Do nebesa i Zdravo, Djevo koje puk tradicionalno pjeva nakon otpusta na završetku mise. Te su se pjesme pojavile u našim crkvenim slavljima početkom 20. stoljeća: prva 1900., a druga 1904. godine. U gotovo svim izviješćima i napisima u kojima se spominju te pjesme redovito se kao autora navodi svećenika i mučenika o. Petra Pericu. No to nije u potpunosti točno. Koliko je poznato, o. P. Perica nije bio glazbenik i nije skladao navedene pjesme. On je osoba koja je za te popijevke napisala stihove. U glazbenoj publicistici, u pravilu, autorstvo skladbe pripisuje se skladatelju, dok se autor teksta navodi zasebno. U protivnom dolazi do izvjesnog nesporazuma, kao i u ovom slučaju. Takvo promišljanje ponukalo me da pokušam ukazati na određenu nepravilnost s ciljem ispravka netočnog navoda. Tragajući za glazbenim autorstvom tih skladbi, došao sam do potrebnih podataka koji će pomoći rasvijetliti i ispraviti ovu nepravilnost.
Pjesma Do nebesa nek se ori nastala je 1900. godine u prigodi posvete hrvatske katoličke mladeži Srcu Isusovu.[1] Nakon što je spjevao stihove, o. P. Perica ponudio ih je svom učitelju i glazbeniku u Travniku, isusovcu Milanu Smolki. Ovaj ih je uglazbio i tako je nastala lijepa i vrlo uspjela crkvena pjesma koja se u našim liturgijskim slavljima do danas neizostavno i rado pjeva. Isusovac Josip Antolović, pišući članak o Perici, navodi sljedeće: „Perica je kao petoškolac ispjevao vatrenu davoriju Do nebesa nek se ori! Ispjevao ju je za posvetu hrvatske mladeži Srcu Isusovu, a uglazbio ju je magistar Milan Smolka, učitelj glazbe u sjemeništu.[2] Za nagradu je Perica poslan na hodočašće u Rim. U hodočašću je sudjelovalo 50 mladih Hrvata i Hrvatica. Pericu je s jednim zagrebačkim gimnazijalcem zapala čast da je 3. srpnja 1900. u audijenciji predao papi Leonu XIII. krasan album s više od 160 tisuća potpisa mladih iz Hrvatske.“[3]
Pjesma je ubrzo prešla granice Bosne i Hercegovine te se proširila i u susjedne zemlje. Smolka je, međutim, ponio svoju pjesmu sa sobom u Češku gdje ju je 1907. godine, zajedno s isusovcem Vladimirom Št’astnyjem[4], preveo na češki pod naslovom K nebesům se orla vzletem. Tako je nastala češka varijanta te lijepe hrvatske crkvene popijevke. Št’astny je za pjesmu sročio osam kitica. Nakon Češke istu pjesmu susrećemo i u susjednoj Sloveniji. Tamo je dobila naslov Pojte, hribi in doline.[5]
Pjesma Do nebesa objavljena je u svim hrvatskim i slovenskim crkvenim pjesmaricama, kako u onima u razdoblju između dvaju svjetskih ratova, tako i u najnovijima. U pjesmaricama i kantualima iz međuratnog razdoblja ni u jednom izdanju nije navedeno ni autor teksta ni skladatelj. Ni sami naslovi pjesme nisu ujednačeni: u nekim je izdanjima naslovljena kao Do nebesa, a u drugima kao Pjesma posvetnica. S tehničkog aspekta, u novijim izdanjima upisano je samo prezime skladatelja Smolke, a u nekima samo inicijal „S“. Zanimljivo je da je u slovenskoj crkvenoj pjesmarici Hvalimo Gospoda te u napisu Marka Stanušića Pjevanje i sviranje u Nadbiskupskoj gimnaziji i sjemeništu u Travniku,[6] kao i u najnovijem kantualu Pjevajte Gospodinu pjesmu novu (PGPN)[7] umjesto Milan Smolka upisano ime Anton Smolka. Nije poznato otkud potječe ta verzija. Iz svega navedenog vidljivo je da je tekstopisac P. Perica valjano istaknut i hvaljen kao autor stihova, dok je skladatelj Milan Smolka nepravedno ostao u sjeni.
Zdravo, Djevo ili Rajska Djevo, kraljice Hrvata hrvatska je crkvena popijevka iznimne ljepote i uzvišenosti. Sasvim je sigurno da pjesma potječe iz Češke, što potvrđuje više argumenata. Primjerice, Franjo Dugan, urednik edicije Virgini Matri (1921.), u podnaslovu je upisao – Češka, što jasno upućuje na njezino češko podrijetlo. Pojava ove pjesme na našim prostorima vezana je, međutim, uz osobu P. Perice. Budući da je Perica, još kao mladi redovnik, po ustroju svoje Družbe (SJ) vrijeme novicijata[8] od 1901. do 1903. godine proveo u marijanskom hodočasničkom mjestu Velehradu u Češkoj, po povratku u Travnik 1904. godine ponio je sa sobom i marijansku pjesmu Tisíckráte pozdravujem tebe. Kako se te godine obilježavala 50. obljetnica proglašenja dogme o Bezgrešnom začeću, on je pod note te pjesme upisao vlastite stihove s naslovom Rajska Djevo, kraljice Hrvata. Od tada do danas ta je pjesma postala najomiljenija hrvatska marijanska popijevka. Pjeva se u svim prigodama i na svim svečanim vjerskim skupovima.[9] U češkoj crkvenoj zbirci navodi se da joj je autor nepoznat.[10] Njezina melodija u Češkoj toliko je popularna da se od davnine (1695.) svakodnevno od 8 do 18 sati mogla čuti preko karijona ili zvonohra (zvona) na Gospinoj crkvi u Gradčanima u Pragu, nazvanoj Praški Loreto.[11]
Prema svemu navedenom, sasvim je jasno da pjesma Zdravo, Djevo nije hrvatskog podrijetla, te da Petar Perica, kako se često pogrešno navodi, nije njezin autor. On je autor stihova, ali ne i glazbe. Zahvaljujući njemu i njegovim stihovima pjesma se brzo proširila među Hrvatima. Osim u Češkoj, ta pjesma i u Slovačkoj ima isti naslov Tisíc ráz pozdravujeme teba. Isti naziv koriste i Poljaci na poljskom jeziku Tysiąckroć pozdrawiamy Ciebie. (Pjesmu je osobito volio i pjevao s hrvatskim hodočasnicima sveti papa Ivan Pavao II. Nezaboravno je njegovo pjevanje te pjesme s mnoštvom mladih u Solinu za njegova posjeta Hrvatskoj 1998. godine.). Na njemačkom govornom području također susrećemo istu pjesmu pod istim naslovom Tausendmal stets wollen wir dich grüßen, a u podnaslovu njemačkog izdanja stoji da skladba potječe iz 18. stoljeća te da joj je autor nepoznat.[12] U susjednoj Sloveniji pjesma je manje poznata, ali postoji pod naslovom Zdrava Mati, milosti vseh polna [13] (Zdravo, Djevo, svih milosti puna).
Nadamo se da će ovaj kratki napis doprinijeti da se ubuduće ne ponavljaju iste pogreške u navođenju autorstva ovih dviju lijepih hrvatskih crkvenih popijevki.
Fra Stipica Grgat
[1] Idejni začetnik i organizator te posvete bio je isusovac i travnički profesor o. Anton Puntigam (1859. – 1926.). Tom prigodom se 160 tisuća hrvatskih mladića i djevojaka potpisalo u posebni album koji je o. Perica uručio papi Leonu XIII. Tada je na Puntigamov poticaj devetnaestogodišnji Perica spjevao pjesmu posvetnicu Do nebesa nek se ori. Usp.: Božidar Nagy, DI, Predgovor pretisku prve biografije o Petru Barbariću, str. VI., 2006., u: Puntigam Anton, Petar Barbarić: hrvatski uzor-mladić, Zagreb, Glas Koncila, 2006. (Biblioteka Uzori vjere; knj. 2).
[2] Milan Smolka, Čeh, rođen je 1875. u Tovačovu kod Přerova. Neko vrijeme djelovao je kao profesor i odgojitelj u Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji i sjemeništu u Travniku. Po povratku u Češku od 1906. godine djelovao je u Brnu, a od 1908. u Olomoucu gdje je i umro 1918. godine. Usp.: M. L., Najpopularnije hrvatske liturgijske pjesme i njihove veze s Češkom, u: Susreti, Glasilo Hrvatsko – Češkog društva Zagreb, svibanj 2015., godina XXIII., broj 33, str. 27
[3] Usp. Josip Antolović, Isusovac Petar Perica žrtva svirepe mržnje, u: Obnovljeni život, Vol. 46. No. 2., 1991., str. 258-266, Hrčak, https://hrcak.srce.hr
[4] Pjesmu je u osam kitica na češkom jeziku spjevao Vladimir Št’astny (1841. – 1910.). Bio je češki svećenik i pjesnik, profesor i odgojitelj u biskupskom sjemeništu u Brnu. Usp.: Wikipedija
[5] Usp.: Hvalimo Gospoda, Izdal in založil Nadškofijski orinariat v LJubljani, LJubljana 1979., br. 99, str. 104-105.
[6] Usp. Marko Stanušić, Pjevanje i sviranje u Nadbiskupskoj gimnaziji i sjemeništu u Travniku, u: https://www.yumpu.com
[7] Usp.: Kantual – Pjevajte Gospodinu pjesmu novu (PGPN), Hrvatska liturgijska pjesmarica II. promijenjeno i dopunjeno izdanje s vlastitostima BK BiH, Hrvatska biskupska konferencija, Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine, Zagreb – Sarajevo, 2022.
[8] Perica je dvije godine novicijata od 7. ožujka 1901. do 1903. proveo u Moravskoj. Vidi: M. L. Najpopularnije hrvatske liturgijske pjesme i njihove veze s Češkom, u: Susreti, Glasilo Hrvatsko – Češkog društva Zagreb, svibanj 2015., godina XXIII., broj 33, str. 27.
[9] Marko Stanušić u svom članku Pjevanje i sviranje u nadbiskupskoj gimnaziji i sjemeništu u Travniku navodi: „Petar Perica je ispjevao pjesmu Zdravo Djevo svih milosti puna, a uglazbio Anton Smolka.“ Usp. Marko Stanušić, Pjevanje i sviranje u Nadbiskupskoj gimnaziji i sjemeništu u Travniku, u: https://www.yumpu.com
[10] U češkoj zbirci crkvenih pučkih popijevki pjesma se nalazi pod brojem 812. https://kancional.cz › …
[11] Usp.: M. L. Najpopularnije hrvatske liturgijske pjesme i njihove veze s Češkom, u: Susreti, Glasilo Hrvatsko – Češkog društva Zagreb, svibanj 2015., godina XXIII., broj 33, str. 27.
[12] Usp.: Tausendmal stets wollen wir dich grüßen, https://musescore.com
[13] Zahvaljujem dr. Francu Križnaru na dostavljenom podatku o pjesmi Zdrava Mati.
