PLINA STABLINA

GOSPA FATIMSKA
Splitsko-makarska nadbiskupija

Župni ured Baćina i Plina Stablina
Radoševa glavica 3, Ploče
20340 Ploče, p.p. 59
Telefon: 020 / 679-420
Fax: 020 / 679-420

Župnik: Fra Kristijan Perković

http://zupastablina.com


Župa Plina pripada Gradu Pločama u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Donedavna se prostirala brdovitim, neprohodnim kamenjarom odakle se narod nakon Drugoga svjetskog rata raselio. Većina stanovnika sišla je prema Neretvi i po naselju Stablina župa se danas zove: Stablina – Plina. Na području župe nalazi se veliki broj pretpovijesnih gomila i više nekropola srednjovjekovnih stećaka. Da je kršćanstvo na tom prostoru već u prvim stoljećima bilo rašireno, potvrđuju ostaci starokršćanske bazilike u Sladincu. Plina se prvi put u dokumentima spominje 1571. godine, dakle za vrijeme turske okupacije. Župa je pripadala Podjezerju koju su još od kraja XIV. st. pastorizirali franjevci, najprije iz Ljubuškog, a od 1563. god. iz Zaostroga. God. 1733. makarski biskup Stjepan Blašković pokušao je stvoriti samostalnu župu od sela Pline, Grnčenika i Vidonja. Kako je u ta sva tri sela bilo samo 25 obitelji, franjevci u početku nisu prihvatili tu odluku nego su stavili kapelana koji je služio Vidonje, Plinu, Vrbicu, Struge i Otriće. God. 1747. biskup je odredio da Struge pripadnu Plini a Otrići Dusini, ali se ne zna je li se to ostvarilo. God. 1760. osamostalila se župa Plina bez Struge i Otrića.

Od starih župnih matica sačuvale su se od g. 1825. do 1857. u HAZ-u (R. k. 810, V. k. 811). Neke starije matice čuvaju se u Zaostrogu u kojima su podaci i iz Pasičine.

Nova župna crkva Gospe Fatimske počela se gradit u Stablini 1971. godine. God. 1973. dovršena je blagoslovljena kripta koja je do g. 1998. služila kao župna kapela. Iznad kripte crkva je dovršena g. 1999., prema nacrtu arh. Vinka Galića iz Mostara. Crkva, projektirana u obliku ptice u letu, i zvonik uz nju, s dva zvona, obloženi su bračkim kamenom. Posvetio ju je g. 2000. nadbiskup Ante Jurić. Velika ulazna vrata od bijelog hrasta i oraha s brončanim rukohvatima u obliku ribe kao i hrastove klupe u lađi i koru izrađeni su prema nacrtu ing. arh. Joze Vidovića, koji je, uz suradnju liturgičara fra Marka Babića, osmislio i unutrašnjost crkve. U crkvi je betonski kor i podignuto svetište s oltarom prema puku. Do oltara je kip Gospe Fatimske i sv. Ante Padovanskoga. Vitraje na pjevalištu i prozorima te mozaik kod krstionice izradio je ak. slikar Jeronim Tišljar iz Zagreba. U crkvi je reljefni Križni put, rad Antonia Constantinija iz Rima. God. 2002. nabavljene su u Italiji orgulje Prestige II s tri manuala. Prigodom proglašenja kardinala Stepinca blaženim, Zdravko Žderić je darovao župi vrijednu sliku Blaženika, ulje na platnu, rad Smiljana Popovića iz Stoca. U crkvi je, iza oltara, križ, rad Branka Ivankovića, umjetnika iz Bile kod Livna, koji je 2005. god. od bijelog javora izradio i kip. Bl. Marije od Propetog Isusa Petković.