10. Sukob krvne i duhovne obitelji
‘Dok on još govoraše mnoštvu, eto majke i braće njegove. Stajahu vani tražeći da s njime govore. Reče mu netko: ‘Evo majke tvoje i braće tvoje, vani stoje i traže da s tobom govore.’ Tomu koji mu to javi on odgovori: ‘Tko je majka moja, tko li braća moja?’ I pruži ruku prema učenicima: ‘Evo, reče, majke moje i braće moje!’ Doista, tko god vrši volju Oca mojega, koji je na nebesima, taj mi je i brat i sestra i majka.’ (Mt 12, 46-59).
Ovaj odlomak nas podsjeća na dramatični prizor izvan biskupskog dvora u Asizu početkom 1207. kada je konačno riješen sukob između Franje i njegovog oca. Franjin otac, Pietro Bernadone, optužio je Franju da je protraćio obiteljski novac i veoma se razljutio. Namjeravao je predati Franju svjetovnoj vlasti Asiza, da mu oni sude i da ga protjeraju iz tog kraja i odvoje od svih ljudi. Franjo je izbjegao toj sudbini ustvrdivši s pravom da svjetovni moćnici nemaju nad njim nikakvu vlast, jer je on brat laik i podložan je samo biskupu. Tako je Franjin otac bio prisiljen izvesti Franju pred biskupa.
Franjo i njegov otac pojavili su se pred biskupom Guidom radi suđenja, na trgu, pred crkvom Santa Maria Maggiore. Pietro Bernadone je govorio prvi, optužujući Franju pred biskupom. Biskup Guido zatražio je od Franje da vrati ocu njegov novac. Franjo je odmah predao novac biskupu. Zatim mu je rekao: ‘Gospodine biskupe, dat ću mu ne samo njegov novac što ga još imam u sebe, nego i odijelo.’ Zatim je izašao i ubrzo se vratio gol golcat s odjećom u rukama. Tako je presjekao sve veze sa svojom obitelji. ‘Tko ljubi oca ili majku više nego mene, nije mene dostojan. Tko ljubi sina ili kćer više nego mene, nije mene dostojan. Tko ne uzme svoga križa i ne pođe za mnom, nije mene dostojan. Tko nađe svoj život, izgubit će ga, a tko izgubi svoj život poradi mene, naći će ga.’ (Mt 10, 37-39) Franjo je našao svoj život.
Biskup Guido bio je izuzetno imućan, pa ipak i on i svi prisutni bili su izuzetno dirnuti Franjinim postupkom. Zaključio je suđenje skinuvši svoj skupocjen plašt i ogrnuvši Franju njime. Bogat, moćan i svjetovan biskup djelovao je poput Krista. ‘Doista, tko god vrši volju Oca mojega, koji je na nebesima, taj mi je i brat i sestra i majka.’ (Mt 12, 50).
Postupivši tako, Franjo je nasljedovao Krista. ‘Tko ljubi oca ili majku više nego mene, nije mene dostojan’ (Mt 10, 37) Neki međutim zaključuju da je Isus naučavao kršenje Božje zapovijedi: ‘Poštuj oca svoga i majku svoju da imadneš dug život na zemlji koju ti da Jahve, Bog tvoj.’ (Izl 20, 12) Je li Franjo kršio četvrtu Božju zapovijed napustivši svog oca i obitelj? Nije, Gospodin zasigurno nije ukinuo Franjine (i naše) dužnosti prema roditeljima i obitelji. Međutim, uvidio je da će njegove tvrdnje o potpunom učeništvu biti kamen smutnje. ‘Ne mislite da sam došao mir donijeti na zemlju. Ne, nisam došao donijeti mir, nego mač. Ta došao sam rastaviti čovjeka od oca njegova i kćer od majke njezine i snahu od svekrve njezine; i neprijatelji će čovjeku biti ukućani njegovi’ (Mt 10, 34-36).
Zaogrnuvši Franju svojim plaštem, biskup Guido je potvrdio Franjino članstvo u novoj Kristovoj obitelji, Kristovu novom Izraelu, Crkvi. Prava je sreća kada se krvna obitelj i Kristova poklope. Na nesreću, u slučaju Franje, a često i u našim situacijama, to se ne događa uvijek. Gospodin nas međutim naučava da Njegova obitelj ima prednost.