Crkvena vlast upravljanja. Porijeklo, sposobnost, suradnja

4. prosinca 2014. /

Crkvena vlast upravljanja. Porijeklo, sposobnost, suradnja“ – naslov je devete samostalne knjige umirovljenog redovnog profesora kanonskoga prava fra Jure Brkana. Knjigu su recenzirali prof. dr. sc. Matija Berljak i prof. dr. sc. Josip Šalković.

PREDGOVOR

Nakon 38 godina predavanja kanonskoga pra­va, odlučio sam hrvatskoj javnosti dati ovu studiju: Crkvena vlast upravljanja. Porijeklo, sposobnost, suradnja. Svrha je ove studije iznijeti svoja zapažanja i protumačiti propise Zakonika kanonskoga prava iz 1983., osobito kan. 129, §1 – 2, kan. 274, § 1 i kan. 228, § 1 – 2. Riječ je o crkvenoj vlasti upravljanja (vladanja!), koja se dijeli na. zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast, a ona je jedinstvena realnost, kao dio svete vlasti (naučavanja, posvećivanja i upravljanja) koju je Krist sakramentalno udijelio svojoj Crkvi. Knjiga govori o vjernicima, koji su za crkvenu vlast upravljanja spo­sobni te u njoj mogu sudjelovati, kao i o onima koji u toj vlasti prema kanonskome pravu mogu surađivati. U citiranim kanonima osjeća se velik pomak Crkve k uključenju svih vjernika u Crkvenom poslanju – u novu evangelizaviju tj. u suradnju svih na izgradnji Kraljevstva Božjega na zemlji, u odnosu na crkveno zakonodavstvo prije II. vatikanskoga sabora. Crkveni Zakonodavac u Zakoniku iz 1983. god. kaže da su oni koji su obilježeni svetim redom, (biskupi, prezbiteri i đakoni), sposobni za vlast upravljanja ili jurisdikciju, prema odredbi pravnih propisa, ne govori više kao u Zakoniku iz 1917., kan. 118. da: „Samo klerici mogu biti nositelji crkvene vlasti…“, već za Kristove vjerni­ke laike, Zakonik iz 1983., kan. 129, § 2., navodi da u vršenju (in exertitio) crkvene vlasti upravljanja mogu surađivati, prema pravnoj odredbi.

Pitamo se mogu li laici samo surađivati u crkvenoj vlasti upravljanja (crkveno vidljivo vodstvo koje vodi vjernički narod) i kakav stav Crkva danas zauz­ima prema crkvenim službama u kojima laici mogu sumo surađivati, jer je propisano da svatko prema svome položaju u Crkvi treba obavljati ono poslan­je, koje je Bog povjerio Crkvi da ga ispuni u svijetu. Osobito nakon II. vatikanskoga sabora svi su vjernici (laici i klerici) pozvani djelovati u Crkvenom poslan­ju, „svatko prema svome položaju“ (kan. 204, §1) i prikladnosti što zahtijeva nova evangelizacija (EG, br. 120). Različit je položaj vjernika u Crkvi: razlikuje se položaj vjernika laika od položaja vjernika klerika. Sto se tiče vjernika koji je član ustanova posvećenoga života i družba apostolskoga života, on djeluje pre­ma propisima Općeg i posebnog prava te može biti iz redova laika i redova klerika. I u Božjem narodu kao posebnoj zajednici – kanoni određuju pravila ponašanja prema ispunjenju pravičnosti i solidarnosti što je drugo ime za Ijubav. Dva su bitna načela u Crkvi: načelo jednakosti u dostojanstvu i načelo različitosti u djelovanju. Bog ljubi pravdu i pravo (Ps 33 (32). Crkvena vlast ontološki je povezana s Crkvenom za­jednicom (societas), koja je nadnaravnoga reda; može se reći: talis societas, talis potestas. Kristova Crkva nalazi se, postoji i jest (subsistit) u Katoličkoj Crkvi. Crkva je Otajstveno Tijelo Kristovo, Sakrament spa­senja, Božji narod koji se na zemlji ,,sabire“ u ime Isusa Krista, koju je Krist sakramentalno obdario posebnom vlašću upravljanja kojom vodi vjernike k vječnom spasenju.

Split, Svi Sveti, 2014.

Jure Brkan

SADRŽAJ

Predgovor

CRKVENA VLAST UPRAVLJANJA

Predgovor

UVOD

Prvo poglavlje

UKLJUČIVANJE SVIH VJERNIKA U CRKVENO POSLANJE

  1. Porijeklo Crkvene vlasti
  2. Sposobnost sudjelovanja u Crkvenoj vlasti upravljanja
  3. Različite Crkvene službe
  4. Crkva je na zemlji složena ustanova
  5. Neka nomotehnička razjašnjenja

Drugo poglavlje

OBAVLJANJE VLASTI UPRAVLJANJA U DUHU SLUŽENJA

Treće poglavlje

CRKVENA VLAST JEST JEDINSTVENA

  1. Pitanje nazivlja?
  2. Potreba crkvene vlasti upravljanja
  3. Potreba zakonodavstva o primjeni vlasti upravljanja
  4. Koji vjernici mogu sudjelovati u vršenju Crkvene vlasti upravljanja?
  5. Tri vrste vjernika u Crkvi
  6. Odnos crkvene vlasti upravljanja i svetoga reda
  7. Područje crkvene vlasti upravljanja
  8. Neke razlike svjetovne i crkvene vlasti
  9. Božansko ustanovljenje crkvene vlasti upravljanja
  10. Povezanost vlasti upravljanja i magisterija
  11. Nadnaravnost crkvene vlasti

Četvrto poglavlje

TKO MOŽE DOBITI CRKVENE SLUŽBE ZA ČIJE SE VRŠENJE TRAŽI CRKVENA VLAST UPRAVLJANJA?

  1. Soli clerici – samo klerici?
  2. Je li propis kan. 274, § 1 dogmatski?
  3. Mogu li laici samo surađivati u vlasti upravljanja?
  4. Autori se razilaze
  5. Zahtjev dubljeg teološkog promišljanja
  6. Vlast upravljanja ima temelje u svetom redu?

Zaključak

Summary