Fra Ivan Macut objavio novu knjigu iz povijesti hrvatske filozofije

18. ožujka 2021. /

Ivan Macut, član Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja i docent na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu, objavio je i četvrtu knjigu iz povijesti hrvatske filozofije pod naslovom Hrvatska filozofija u 19. stoljeću. Knjiga sadrži 236 stranica, a recenzenti su: izv. prof. dr. sc. Dario Škarica te doc. dr. sc. Daniel Patafta. Knjigu je izdala Služba Božja iz Splita.

Iz recenzija:

U cjelini, rukopis je pisan jasnim i preglednim stilom. Koncipiran je na primjeren način, obuhvatno, uzimajući u obzir ne samo pojedine filozofe i njihova djela nego i ustanove u okviru kojih se odvijao filozofski život u Hrvatskoj XIX. stoljeća, pa i šire povijesne okolnosti i kulturne prilike koje su na taj život utjecale. Raspored građe i izbor tema dobro je promišljen. Razrada pojedine teme temelji se koliko na studiju izvornih filozofskih djela, toliko i na konzultiranju relevantne literature o dotičnim filozofima i njihovim djelima. Autorov je stav uvijek jasan i otvoren, kako kad je u skladu s u literaturi već ponuđenim sudom o dotičnom filozofu ili djelu, tako i kad je tom sudu suprotstavljen.

izv. prof. dr. sc. Dario Škarica

Rukopis je jedna zaokružena i pregledna cjelina koja predstavlja prvi sustavni temelj za daljnje istraživanje hrvatske filozofske baštine 19. stoljeća ostavljajući dovoljno prostora za nove istraživačke radove i daljnje usustavljenje ovog djelomično istraženog razdoblja iz povijesti hrvatske filozofije. Kroz izbor građe i tema, promišljenu i kvalitetnu razradu postavljene problematike te otvorenost novim istraživačkim poticajima, autor je napisao kvalitetno znanstveno djelo, koje će svakako biti jedno od ključnih znanstvenih ishodišta za proučavanje povijesti hrvatske filozofije. Pritom se služi analitičkom i sistematičkom metodom stvarajući kvalitetnu cjelinu i pregledno razrađeno problematiku koja predstavlja određeni izazov svim filozofima koji se bave poviješću hrvatske i opće filozofije. Njegov tekst nije strogo zatvorena cjelina, nego zaokruženi misaoni tijek, koji otvara prostor novim spoznajama, a da pritom potiče interdisciplinarni pristup i zdravu polemiku.

doc. dr. sc. Daniel Patafta

KAZALO

PREDGOVOR

I. PREGLED POLITIČKE I KULTURNE SITUACIJE NA PODRUČJU HRVATSKE U 19. STOLJEĆU

Uvod

1. Od 1790. do 1850. – Razdoblje protomodernizacije do Bachova apsolutizma
1.1. Hrvatski narodni preporod i Ilirski pokret
1.2. Školstvo, naobrazba, kulturne i znanstvene institucije
1.3. Katolička Crkva i Hrvatski narodni preporod
1.4. Zahtijevanje naroda
1.5. Vrhunac i gašenje Hrvatskog narodnog pokreta
1.6. Oktroirani ustav

2. Od 1850. do 1860. – Bachov apsolutizam
2.1. Ukidanje oktroiranog ustava i Bachov apsolutizam
2.2. Listopadska diploma
2.3. Ujedinjenje grada Zagreba i uzdignuće Zagrebačke biskupije u nadbiskupiju

3. Od 1860. do 1870. – Nastanak Hrvatsko-ugarske nagodbe
3.1. Proces nastanka Hrvatsko-ugarske nagodbe
3.2. Riječka krpica

4. Od 1870. do 1914. – nagodbeno razdoblje i kraj Monarhije
4.1. Rujanski manifest i raspuštanje Hrvatskog sabora
4.2. Ban Ivan Mažuranić
4.3. Ban Ladislav Pejačević
4.4. Ban Karlo Khuen-Héderváry
4.5. Hrvatska u razdoblju od 1903. do 1918. godine

Zaključak

II. HRVATSKA FILOZOFIJA U 19. STOLJEĆU KAO ISTRAŽIVAČKA TEMA

Uvod

1. Pregledi povijesti hrvatske filozofske baštine
1.1. Krstićev i Harapinov povijesni pregled hrvatske filozofije
1.2. Zimmermannov prikaz filozofskog stvaralaštva u Hrvatskoj

2. Prikazi filozofije 19. stoljeća
2.1. Filozofija u Hrvatskoj 19. stoljeća. Historiografski pregled – Zlatko Posavac
2.2. Glavne struje hrvatske filozofije u 19. stoljeću – Pavo Barišić

3. Vodeći istraživači tema iz hrvatske filozofije 19. stoljeća kod nas
3.1. Heda Festini i Zlatko Posavec
3.2. Ostali važniji istraživači

Zaključak

III. HRVATSKA FILOZOFIJA U 19. STOLJEĆU

Uvod

1. Kulturne, znanstvene i obrazovne institucije 19. stoljeća
1.1. Kraljevska akademija znanosti
1.2. Matica hrvatska
1.3. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti
1.4. Obnova Zagrebačkog sveučilišta
1.5. Bogoslovni fakultet
1.6. Nekoliko zaključnih misli

2. Važnija imena hrvatske filozofije u 19. stoljeću

Uvod

2.1. Pietro Bottura
2.1.1. Život i stvaralaštvo
2.1.2. La coscienza eccitamento allo studio
2.1.3. Logica
2.1.4. Nekoliko zaključnih misli

2.2. Simeon Čučić-Vučenović
2.2.1. Život i stvaralaštvo
2.2.2. Philosophia critice elaborata
2.2.3. Nekoliko zaključnih misli

2.3. Antun Ferdinand Albely
2.3.1. Život i stvaralaštvo
2.3.2. Philosophiae iuris praecognita
2.3.3. Nekoliko zaključnih misli

2.4. Đuro Pulić
2.4.1. Život i stvaralaštvo
2.4.2. Propedeutica filosofica ad uso dei ginnasi
2.4.3. Nekoliko zaključnih misli

2.5. Ante Starčević
2.5.1. Život i stvaralaštvo
2.5.2. Filozofija slobode
2.5.3. O ćudoređu i politici
2.5.4. Nekoliko zaključnih misli

2.6. Juraj Politeo
2.6.1. Život i stvaralaštvo
2.6.2. Genesi naturale di un’idea
2.6.3. Nekoliko zaključnih misli

2.7. Ante Petrić
2.7.1. Život i stvaralaštvo
2.7.2. La definizione del bello
2.7.3. Riflessioni della retribuzione conseguente le libere azioni
2.7.4. Nekoliko zaključnih misli

2.8. Vinko Pacel
2.8.1. Život i stvaralaštvo
2.8.2. Logika ili misloslovlje (1869.)
2.8.3. Nekoliko zaključnih misli

2.9. Franjo Rački
2.9.1. Život i stvaralaštvo
2.9.2. Dva kraća filozofska priloga
2.9.3. Nekoliko zaključnih misli

2.10. Antun Kržan
2.10.1. Život i stvaralaštvo
2.10.2. O postanku čovjeka
2.10.3. Nekoliko zaključnih misli

2.11. Josip Stadler
2.11.1. Život i stvaralaštvo
2.11.2. Dva kraća filozofska priloga
2.11.3. Nekoliko zaključnih misli

2.12. Franjo Marković
2.12.1. Život i stvaralaštvo
2.12.2. Rektorski govor – Filosofijske struke pisci hrvatskoga roda s onkraj Velebita u stoljećih XV. do XVIII.
2.12.3. Profesor na Sveučilištu u Zagrebu
2.12.4. Nekoliko zaključnih misli

2.13. Antun Mahnić
2.13.1. Život i stvaralaštvo
2.13.2. Mahnićev doprinos kulturi i filozofiji svoga vremena
2.13.3. Nekoliko zaključnih misli

2.14. Gjuro Arnold
2.14.1. Život i stvaralaštvo
2.14.2. Etika i povijest
2.14.3. Filosofija, prirodne nauke i socijologija. Riječ u prilog metafizici
2.14.4. Nekoliko zaključnih misli

2.15. Antun Bauer
2.15.1. Život i stvaralaštvo
2.15.2. Područje materijalizma
2.15.3. Bauer protiv darvinizma
2.15.4. Wundtov metafizički sustav
2.15.5. Naravno bogoslovlje ili koliko može čovjek samim razumom spoznati Boga
2.15.6. Nekoliko zaključnih misli

2.16. Albin Nađ
2.16.1. Život i stvaralaštvo
2.16.2. Fondamenti del calcolo logico
2.16.3. Principi di logica, esposti secondo le dottrine moderne
2.16.4. La filosofia nelle scuole secondarie
2.16.5. Nekoliko zaključnih misli

ZAKLJUČAK

KAZALO IMENA

IZBOR IZ LITERATURE