Kršćanska objava: Fundamentalno-teološka studija

Prof. dr. sc. fra Anđelko Domazet, profesor na KBF-u Sveučilišta u Splitu i magistar franjevačkih bogoslova, objavio je knjigu „Kršćanska objava. Fundamentalno-teološka studija“ u izdanju ‘Službe Božje’. Knjigu su recenzirali prof. dr. sc. Nediljko Ante Ančić, izv. prof. dr. sc. Željko Tanjić, izv. prof. dr. sc. Dušan Moro i dr. sc. Tomislav Kovač. O sadržaju knjige, koja je napisana na 300 stranica, piše autor u Predgovoru.

PREDGOVOR

Ovoj su knjizi polazište moja predavanja na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Uvidjevši da nedostaje na hrvatskom jeziku teoloških tekstova koji se izričito i sustavno bave problematikom kršćanske objave, odlučio sam u ovoj studiji produbiti metodološke i sadržajne aspekte teologije objave uzimajući u obzir recentnu teološku refleksiju.

Prva je zadaća ove knjige pružiti jednu zaokruženu i cjelovitu viziju teoloških sadržaja i problema vezanih uz teologiju objave. Zbog toga je struktura knjige podijeljena tako da čitatelju pruži jasan pregled svih ključnih tema vezanih uz ovaj središnji traktat temeljnog bogoslovlja. Imajući u vidu svu složenost postavljene teme, studija predstavlja pokušaj doprinosa njezinu rasvjetljivanju u petnaest poglavlja, razvrstanih u tri zasebna dijela.

U prvom dijelu knjige, Temeljno bogoslovlje kao teologija objave, nastoji se kroz četiri poglavlja definirati pojam i zadaća teologije od antike preko srednjeg vijeka pa do današnjih dana, zatim opisati povijesni nastanak, razvoj i ciljeve temeljnog bogoslovlja kao teološke discipline, te posebno istaknuti značenje „objave“ kao temeljne kategorije kršćanskog samorazumijevanja. S tim u svezi razmatraju se neke srodne i nezaobilazne teme za temeljno bogoslovlje kao što su odnos vjere i razuma, teologije i filozofije, istine i uma.

U drugom se dijelu, Božji tragovi: biblijsko svjedočanstvo objave, također kroz četiri poglavlja osvjetljuju temeljne odrednice i značajke Božje objave u Svetom pismu, počevši od Starog zavjeta pa sve do radikalne novosti božanske objave očitovane u povijesnoj osobi Isusa Krista, koja svoj vrhunac dostiže u pashalnom otajstvu križa, smrti i uskrsnuća Kristova.

Treći i glavni dio knjige, Sustavno-teološko razmišljanje o jedinstvenosti i specifičnosti kršćanske objave, kroz sedam poglavlja daje uvid u razumijevanje Božje objave u kršćanskoj teologiji i nauku Crkve. Najprije se donosi povijesni pregled teološkog i doktrinarnog shvaćanja kršćanske objave: od patrističkog doba i srednjeg vijeka, preko tridentskog razdoblja i prosvjetiteljstva, sve do koncilske obnove, u kojemu je moguće razabrati epifanijsko, teoretsko-instruktivno i komunikacijsko shvaćanje objave. Zatim se jasno ističe promjena paradigme koju je Drugi vatikanski koncil donio u razumijevanju objave, analizirajući prvo poglavlje dogmatske konstitucije o božanskoj objavi Dei Verbum. U tom kontekstu izdvajaju se bitne odrednice koncilskog shvaćanja objave kao što su relacijsko, povijesno, sakramentalno i osobno poimanje kršćanske objave.

U ovom trećem dijelu također se obrađuju neke nezaobilazne teme vezane uz teologiju objave poput ontološkoga, epistemološkog i teološkog statuta objave, teoloških modela posredovanja istine objave (na temelju trojice relevantnih teologa: Karla Rahnera, Hansa Ursa von Balthasara i Johanna Baptista Metza), zatim odnosa Kristove objave, religijskog pluralizma i međureligijskog dijaloga, pitanja Božjeg djelovanja u svijetu, uključujući odnos prirodnih znanosti i nadnaravnosti Božjih čina, te naposljetku odnosa objave i ljudskog iskustva, to jest pokazivanja smisla Božje objave za čovjeka, međuljudske odnose i shvaćanje svijeta i povijesti.

U obrađivanju ovih brojnih, raznolikih i zahtjevnih tema, nastojao sam povezati teologiju objave s konkretnom egzistencijom današnjeg čovjeka suočena s mnoštvom novih pitanja i izazova, poglavito onih koji dolaze iz suvremenih znanstvenih spoznaja (dinamičko-evolutivne vizije stvarnosti) i pluralističkih svjetonazora.

Cjelina je knjige koncipirana više propedeutički nego sustavno, svjesno je mnogo toga tek nagoviješteno, tako da ova studija ne može biti više od svojevrsnog uvoda u teološki traktat o kršćanskoj objavi. Nadam se da će čitatelji u ovoj knjizi prepoznati i neka svoja pitanja te naći poticaje za daljnje samostalno istraživanje i spoznavanje. Dok od srca zahvaljujem recenzentima knjige na njihovim savjetima i sugestijama, želim da ova fundamentalno-teološka studija o kršćanskoj objavi bude od znanstvene i duhovne koristi studentima teologije, svećenicima i vjernicima laicima.

Anđelko Domazet

SADRŽAJ

Predgovor

Prvi dio:

TEMELJNO BOGOSLOVLJE KAO TEOLOGIJA OBJAVE

I. ZNAČENJE I ZADAĆA TEOLOGIJE

1. Povijest riječi ‚teologija‘

2. Teologija: razumijevanje objave i vjere

3. Pluralnost teologije

4. Teologija: otvoreni govor o Bogu

II. PREMA DEFINICIJI TEMELJNOG BOGOSLOVLJA

1. Od tradicionalne apologetike do fundamentalne teologije

1.1. Prosvjetiteljska apologetika

1.2. Neoskolastička apologetika

1.3. Koncilska obnova

2. Temeljno bogoslovlje danas

2.1. Stanje, izazovi i zadaća

2.2. Stil i metoda: apologetika – hermeneutika – dijalogika

III. OBJAVA – TEMELJNA KATEGORIJA SAMOSHVAĆANJA KRŠĆANSTVA

1. Kršćanstvo kao religija objave

1.1. Tri značenja pojma objave: estetsko, religijsko, teološko

IV. TEMELJNO BOGOSLOVLJE IZMEĐU VJERE I RAZUMA

1. Teologija i filozofija

1.1. U obzorju pitanja o istini

1.2. Otvoreni um

Drugi dio:

BOŽJI TRAGOVI: BIBLIJSKO SVJEDOČANSTVO OBJAVE

V. BOŽJA OBJAVA U STAROM ZAVJETU

1. Izvjesnost Božje zbilje

2. Epifanijsko shvaćanje objave

3. Starozavjetna terminologija objave

4. Božja inicijativa

5. Biblijska praobjava

VI. BIBLIJSKA POVIJESNA OBJAVA

1. Bog obećanja

2. Bog osloboditelj

3. Objava Božjeg Imena

4. Bog povijesti

5. Bog Zakonodavac

6. Riječ, Mudrost, Duh

7. Skroviti Bog

VII. BOŽJA OBJAVA U ŽIVOTU ISUSA KRISTA

1. Isus Krist između vjere i povijesti

2. Više od proroka: Sin Božji iz Nazareta

VIII. VRHUNAC OBJAVE: PASHALNO OTAJSTVO

1. Križ kao događaj objave

2. Isusovo uskrsnuće: povijest Živoga

Treći dio:

SUSTAVNO-TEOLOŠKO RAZMIŠLJANJE O JEDINSTVENOSTI

I SPECIFIČNOSTI KRŠĆANSKE OBJAVE

IX. POVIJESNI PREGLED TEOLOŠKOG RAZMIŠLJANJA O OBJAVI

1. Teoretsko-instruktivni model: objava kao poučavanje

1.1. Patrističko doba

1.2. Srednji vijek

1.3. Od Tridentskog do Prvoga vatikanskog koncila

2. Prosvjetiteljska kritika objave

2.1. Autonomni razum:

relativiziranje autoriteta, tradicije, povijesti

2.2. Odgojna vrijednost objave

X. DRUGI VATIKANSKI KONCIL: RELACIJSKO POIMANJE OBJAVE

1. Zbiljnost objave

1.1. Proslov (DV 1)

1.2. Narav i predmet objave (DV 2)

1.3. Priprava evanđeoske objave (DV 3)

1.4. Krist dovršuje objavu (DV 4)

1.5. Objava se prihvaća vjerom (DV 5)

1.6. Vjera i razum (DV 6)

2. Bitne odrednice koncilskog shvaćanja objave

2.1. Misterij Boga objavljen u riječi

2.2. Povijesnost objave

2.3. Sakramentalna struktura objave

2.4. Osobno poimanje objave

XI. ONTOLOŠKI, EPISTEMOLOŠKI I TEOLOŠKI STATUT OBJAVE

1. Aporija objave kao odnos između transcendencije i imanencije

1.1. Relacijski monoteizam

2. Posredovanje objave simbolima

2.1. Posebnost simboličke spoznaje

3. Vjera i vjerodostojnost objave

3.1. Raščlamba vjere (analysis fidei)

4. Od znakova vjerodostojnosti do vjerodostojnosti objave

4.1. Svjedoci objave

4.2. Objava kao znakovitost

XII. TEOLOŠKI MODELI POSREDOVANJA ISTINE OBJAVE

1. Karl Rahner: Transcendentalna i kategorijalna objava

2. Hans Urs von Balthasar: Objava kao samoproslavljenje Božje ljubavi

3. Johann Bapitst Metz: Objava iz perspektive teodicejskog pitanja

XIII. OBJAVA I RELIGIJSKI PLURALIZAM

1. Objava Krista i religijska povijest čovječanstva

1.1. Teologija religija: tri modela

2. Trinitarna kristologija: gramatika kršćanske vjere u objavu

2.1. Kršćanski identitet onkraj relativizma i fundamentalizma

2.2. Međureligijski dijalog

XIV. OBJAVA I BOŽJE DJELOVANJE U SVIJETU

1. Čudo i prirodoznanstvena spoznaja

2. Božja aktivnost i ljudska sloboda

3. Objava kao informacijsko događanje

4. Objava i evolucija

XV. ISKUSTVO OBJAVE DANAS

1. Čitati Sveto pismo

1.1. Ljudski odnosi

1.2. Smisao povijesti

1.3. Svijet kao Božje djelo

2. Fenomen posebnih objava i ukazanja

2.1. Teološko mjesto posebnih objava