OFS „Blagovijest“, Split – Trstenik: Obljetnica Pravila
Mjesno bratstvo Franjevačkoga svjetovnog reda (OFS) „Blagovijest“, Split – Trstenik obilježilo je, u sklopu programa „trajne formacije“, Obljetnicu Pravila Franjevačkoga svjetovnog reda odobrenog od pape Pavla VI. 24. lipnja 1978. na svetkovinu sv. Petra i Pavla, apostola, u ponedjeljak, 29. lipnja 2020. u dvorani „Dr. fra Karlo Balić“, u Splitu na Trsteniku s početkom u 19 sati.
Na početku obilježavanja „Obljetnice Pravila“ Mira Maslov, OFS, ministra pozdravila je sve prisutne i zahvalila Bogu za ovu važnu obljetnicu te naglasila da je datum 24. lipnja 1978. vrlo važan za svjetovne franjevke i franjevce. Mladen Knezović, OFS, povjerenik za formaciju pročitao je Apostolsko pismo odobrenja Pravila Franjevačkoga svjetovnog reda sv. pape Pavla VI. dano u Rimu 24. lipnja 1978.
Potom je fra Stipe Nimac, OFM, duhovni asistent održao predavanje „Prikaz povijesnog puta koji je doveo do novog Pravila Franjevačkoga svjetovnog reda odobrenog od pape Pavla VI. 24. lipnja 1978.“
Nota bene:
Benedetto Lino, OFS, poznati i uvaženi talijanski svjetovni franjevac održao je vrlo sadržajno i aktualno predavanje prigodom 40. obljetnice odobrenja Pravila OFS-a, u Rimu, 24. ožujka 2019. Predavanje je naslovio: La Regola Paolina dell’ Ordine dei Penitenti Francescani. Sintesi del percorso storico che ha condotto alla nuova Regola dell’Ordine Francescano Secolare approvata da San Paolo VI il 24 giugno 1978. Donosimo zaključke predavanja na koje se fra Stipe referirao u svojem izlaganju i koji će, držimo, koristiti svjetovnim franjevkama i franjevcima na hrvatskom govornom području i šire:
„Franjevački red svjetovnih pokornika tijekom stoljećâ imao je život jednako složen kao i ostatak obitelji, uz otežavajuću okolnost što se Red tijekom pet stoljeća nije imao priliku izraziti kao takav uslijed podređenosti redovnicima Prvog reda i TOR-a i trpio je posljedice podjele redovnikâ Prvog reda i nikada ublaženog osjećaja superiornosti nad laicima.
Od 1471. godine, nakon razdoblja velikog vrenja i početne radišnosti, koje je trajalo više od dva i pol stoljeća nakon njegova nastanka, Red je bio podređen redovnicima franjevcima Prvog reda, a kasnije i redovnicima Trećega samostanskog reda, od strane pape Siksta IV. bulom Romani Pontificis Providentia. To je razlog zbog kojeg je Red doživio razdoblje značajnog usporenja s mnogim usponima i padovima. Nepriznavanje njegove autonomije i strukturalnog jedinstva koji su nužni da bi preuzeo i u potpunosti vršio svoju ulogu, odigralo je presudnu ulogu u nesposobnosti Reda da se osjeća takvim i da značajan doprinos poslanju obitelji.
Nakon Prvog oblika života koji je sveti Franjo napisao za svoje pokornike (Prvo pismo vjernicima (pokornicima), 1215. – 1221.) intervenirao je Memoriale propositi (1221. – 1228.), opći okvirni zakon za sve pokornike koji Sveta Stolica nije posebno odobrila jer je sadržavao norme već kodificirane Gracijanovim dekretom iz 1140. godine.
Nakon ovoga normativnog teksta slijedilo je Prvo potvrđeno pravilo posebno za franjevačke pokornike, Supra Montem, pape Nikole IV. iz 1289. godine.
Godine 1883., bez poništavanja Supra montem, na snagu je stupilo drugo potvrđeno Pravilo Leona XIII., Misericors Dei Filius.
Počevši od kraja 19. stoljeća, nakon završetka ukinuća redovničkih redova i providnosne intervencije Svete Stolice, nekolicine prosvijećenih svjetovnih franjevaca i franjevačkih redovnika, započelo je plodno razdoblje promišljanja i novog buđenja svijesti svjetovnih franjevaca, što je pripremilo tlo za reviziju prethodnih Pravila u svjetlu učenjâ Drugoga vatikanskog koncila i prvotne duhovnosti početaka.
Proces sastavljanja Pavlovskog pravila trajao je 12 godina i u njemu su sudjelovali svjetovni franjevci iz cijelog svijeta i mnogi prosvijećeni franjevački redovnici koji su na složan i konstruktivan način pridonijeli izradi ovoga sjajnog i nadahnutog teksta.
Sveta Stolica dala je poseban doprinos postizanju ovog cilja, a sveti papa Pavao VI. učinio je to dragocjenim darom Franjevačkom svjetovnom redu i čitavoj franjevačkoj obitelji. U tome se Pravilu, uz istaknuto evanđeoske i franjevačke sadržaje, ističu četiri elementa od izuzetne važnosti: jedinstvo Reda, njegov centralizirani režim upravljanja, njegova autonomija i afirmacija uzajamnog vitalnog zajedništva koje mora postojati između triju franjevačkih redova.
Važno je, sada, za nas svjetovne franjevce, uz pomoć novog Pravila, u potpunosti obnoviti smisao našeg postojanja i specifičnog poziva da vjerno služimo izvornom projektu upravljenom obnovi Crkve koji treba ostvarivati sa svim njegovim sastavnicama, prema planu koji je Bog povjerio Franji. Dugo je ta zadaća bila samo na plećima Prvog i Drugog reda; nedostajala je stabilnost koju bi mu trebala pružiti treća „noga“, odraslog i zrelog OFS-a, sposobnog da izvrši svoj dio poslanja. Jednostruki ili dvostruki konop nije uvijek mogao izdržati težinu tereta koja mu je povjerena. ‘Funiculus triplex difficile rumpitu’
(Prop 4, 12) upozorava nas Sveto pismo: trostruko se uže teško kida! Moramo zato, u ponovno stečenom jedinstvu i autonomiji, pridonijeti vraćanju čvrstoće tom trostrukom franjevačkom „užetu“, kako bi moglo u potpunosti izvršiti svoju ulogu u Crkvi. (A. Boni, Tres Ordines hic ordinat, Ed. Porziuncula, Collecti Assiensis 26, Assisi 1999. str. 169.-180.)
Svjetovni franjevci čine veliku većinu franjevaca; oni žive uronjeni u stvari svijeta i bez njihovog doprinosa nije moguće obratiti i obnoviti svijet u Kristu, u njegovim najintimnijim i najvitalnijim naborima.
Laici i laikinje, dakle, bitni su.
Zbog toga, Prvi, Drugi i Treći red sv. Franje moraju ponovno otkriti smisao zajedničkog poslanja, svaki pojedini od njih u koordinaciji s druga dva franjevačka reda. To je bitno poslanje u Božjem franjevačkom planu.“
U sklopu proslave „Obljetnice Pravila“ bio je i agape koji su pripremili članovi Mjesnoga bratstva OFS-a „Blagovijest“, Split – Trstenik.
Fra Stipe Nimac
