Samostan SPLIT – DOBRI

Trg G. Bulata 3
21000 Split
Samostan: Tel. 021/340-190
Župni ured: 021/344-988

Gvardijan: Fra Mate Matić
Župnik: Fra Ante Udovičić

www.gospa-od-zdravlja.com


Samostan Gospe od Zdravlja na Dobromu u Splitu

I ovaj, danas centralni samostan Provincije Presvetoga Otkupitelja, nastao je u vrijeme teških ratova između turskog carstva i Mletačke Republike. Kako je osmanlijsko carstvo zatiralo hrvatske zemlje u Bosni zbog poraza pod Bečom, 1687. godine, franjevci su iz Rame prešli u Cetinu na nagovor mletačke diplomacije. Manja skupina prešla je preko Klisa i nastanila se uz zidine Dioklecijanova grada. Smjestili su se u jednoj kući kod crkve sv. Filipa. Kako su ti prostori bili neprikladni, brzo su najmili kuću u predgrađu Dobri i u njoj se nastanili. Godine 1717. prešli su u hospicij uz crkvicu Gospe od Pojišana i tu 1718. godine počeli graditi samostan. Kako im Kaptol nije bio sklon, imali su s njim i parnicu, odustali su od gradnje samostana na Pojišanu i vratili se u Sinj, dok su na Dobrome ostala samo trojica fratara.

Osnovali su redovničku obitelj 10. studenoga 1723. koja je na kapitulu Provincije u Požegi bila proglašena hospicijem Marijina Navještenja ili Svete Marije. Franjevci su 1729. kupili dvije kuće i vrt kod općinskog bunara dobre vode i na Dobrom (Pozzobuon) te 16. svibnja 1730. podigli samostan i crkvu. Samostan je bio posvećen titularu provincije i nazvao se od 1723. do 1745. Marijinog navještenja, od 1745. do 1757. Presvetoga Otkupitelja i od 1757. do danas Gospa od Zdravlja. Ubrzo je samostan postao žarište pobožnost prema Gospi od Milosti. Naime, u Splitu se pojavila kuga 1731., a ostalo je pošteđeno samo stanovništvo na Dobromu. Neobična pojava ponovila se 1763. i 1784. godine. Vjernici su osjetili da u svom okruženju imaju moćnu zagovornicu u slici Majke Božje, Gospe od Zdravlja. Tako je započelo štovanje Majke Božje u Splitu na Dobromu pod imenom Gospe od Zdravlja. Poslije toga franjevci su odlučili sagraditi novu crkvu. Temeljni kamen za novu crkvu postavili su 29. IX. 1759. godine. Novo zavjetno svetište Gospe od Zdravlja blagoslovio je 21. XI. 1771. splitski nadbiskup Ivan Luka Garanjin.

Budući da je samostan bio mali, krajem 18. stoljeća podignuta je zgrada, s druge strane crkve, za tkaonicu redovničke robe. U vrijeme francuske vladavine Dalmacijom 1806. godine započela je izgradnja dvaju lukova do crkve s pomoću kojih se samostan spojio s crkvom. Godine 1862. izgrađena je zgrada na lukovima uz crkvu, a kako je 1888. godine provincijski ured iz Šibenika premješten u Split, a samostan postao tijesan, 1896. godine podignut je još jedan kat samostana.

Nakon dugih i mučnih priprava još od 1969. godine, 1984. godine započela je, za vrijeme provincijala fra Šimuna Šipića, izgradnja novoga samostana prema projektu arh. Slavena Rožića. Samostan je bio dovršen i useljen 1986. godine. Ispred njega je 1990. godine postavljen brončani spomenik fra Filipu Grabovcu, rad ak. Kipara Stipe Sikirice, koji kažiprstom pokazuje prema crkvi u kojoj se štuje sveta prilika što ju je on donio iz Venecije.

U prigodi proslave 200. obljetnice prve Gospine pomoći gradu Splitu, franjevci su, zaslugom gvardijana fra Ante Crnice, pokrenuli gradnju i treće crkve. Temeljni kamen za novu crkvu blagoslovio je 21. XI. 1931. beogradski nadbiskup fra Rafael Rodić. Prema nacrtu arhitekta Lavoslava Horvata tako je sagrađena današnja crkva Gospe od Zdravlja u Splitu na Dobromu, koju je 25. IV. 1937. posvetio splitsko-makarski biskup Kvirin Klement Bonefačić. Danas je to samostanska i župna crkva, pravokutnoga oblika, podignuta na 18 stupova, dvoranskoga je stila u kojemu se prezbiterij i tri lađe spajaju u zajedničku cjelinu. Oltar Gospe od Zdravlja izradio je splitski kipar Josip Barišković. U nekadašnju crkvu postavljen je 12. V. 1900. godine. Isti je oltar, uz dekorativne nadopune, prigodom posvete današnje crkve, 25. IV. 1937., prebačen u zapadnu pobočnu lađu.

U toj je crkvi i poznati Krist Kralj, fresko-slika Ive Dulčića (19,34 x 8,75 m) 1959. godine. Likovni motiv: Krist Kralj na hrvatskom tlu, okružen vjernicima u narodnoj nošnji, u pratnji hrvatskih svetaca (Nikola Tavelić i Marko Križevčanin) i slavenskih apostola (braća Ćiril i Metod), sa zoomorfnim simbolima četiriju evanđelista.

Splitsko-makarski nadbiskup Frane Franić osnovao je 7. V. 1946. novu Župu Krista Kralja na Dobromu, ali je 21. XI. 1976., na molbu franjevaca, naziv promijenio u Župu Gospe od Zdravlja. Vrijedno je spomenuti da je oltar sv. Josipa izradio splitski klesar Antun Frank koristeći se dijelovima glavnoga oltara iz stare crkve. Uza zid istočne pobočne lađe postavljen je 31. III. 1937. godine. Na oltar je, 6. VIII. 1938., postavljen i kip Presvetoga Srca Isusova.

Iznad glavnog ulaza na crkvenom pjevalištu postavljene su 1961. orgulje tvrtke Kaufmann iz Beča. Između samostana i crkve podignut je 1846. zvonik Gospe od Zdravlja u kasnorenesansnom stilu koji je projektirao splitski arhitekt i konzervator Vicko Andrić. U samostanu postoji knjižnica od oko 3000 primjeraka. Nakon izgradnje novoga samostana osnovana je pinakoteka koja služi za organiziranje izložbi i predavanja.

Provincijski arhiv sređen je 1972. godine i danas je
pod državnom zaštitom.

Izvor: Monografija – Gospodin vam dao mir, Split 2017.