Samostan ZAOSTROG

Obala hrvatskih domoljuba 36
21234 Zaostrog
Tel: 021/629 200, tel: 021/629 330

Gvardijan i župnik: fra Miroslav Bustruc

Samostan Blažene Djevice Marije na nebo
uznesene u Zaostrogu

Samostan Blažene Djevice Marije na nebo uzesene u Zaostrogu potječe vjerojatno iz 15. stoljeća što su ga osnovali augustinci koji su ga poslije pada Bosne 1463. godine napustili. U napušteni samostan 1468. g. naselili su se franjevci ondašnje Vikarije Bosne Srebrene i u njemu se održali do danas. Pače, 1640. g. generalni vizitator poslan iz Rima nazvao ga je najljepšim od svih samostana tadašnje Provincije Bosne Srebrene.

Zaostroški je samostan doživio zlatno doba svoje povijesti kroz 18. stoljeće kada je bio jedan od glavnih samostana novoosnovane Provincije Presvetoga Otkupitelja. To je vidljivo ne samo po njegovu arhivskom fondu i značajnim ljudima, koje je u to doba dao, nego i po njegovoj tadašnjoj građevnoj djelatnosti.

Dok je oko 1700. g. tlocrt samostana imao oblik kvadrata s klaustrom u sredini, što su ga stvarala tri samostanska krila s crkvom, dotle je u prvoj polovici 18. st. taj karakteristični oblik starih katoličkih samostana dobio nova dva krila: zapadno (1727.) i južno (1753.), a kasnije i istočno (1874.). Godine 1864. namjesto porušenog zvonika do pročelja crkve sagrađen je novi zvonik na istočnoj strani. Povećavanje prostora bilo je u skladu sa sve većom ulogom samostana na pastoralnom i prosvjetnom polju. U njegov pastoralni djelokrug i danas pripada deset župa: Drvenik, Zaostrog, Podaca, Brist, Gradac (stari Lapčanj), Baćina, Stablina-Plina, Vrgorac, Staševica i Metković na lijevoj obali Neretve (sv. Ilija).

U svakome od pet stoljeća života u samostanu, makar uz česte prekide, držala se škola za odgoj svećeničkog i redovničkog pomlatka. Za vrijeme turske vladavine tu je bila osnovna i humanistička škola, koja je 1640. godine imala 6 klerika, 14 pitomaca. Kasnije su se izmjenjivale škole do filozofije i bogoslovije, a u nekoliko perioda je bio novicijat. U 20. st. u Zaostrogu je bila i teologija (1908. – 1911.), potom studij filozofije (1911. – 1927.), a u prošlom stoljeću i Institut za braću (1968. – 1975.). Posljednjih godina samostan služi za duhovne vježbe, različite seminare i odmor. Samostan ima i svoju muzejsku zbirku koja se dijeli na etnografsku zbirku, sakralnu, knjižničnu, arhiv i Galeriju Mladena Veže. Etnografska zbirka obuhvaća velik broj narodnih nošnji iz gotovo svih dijelova Hrvatske, nakit i različite predmete, oruđe, nekadašnje pokućstvo… Sakralnu zbirku čine slike, skulpture, misno ruho,
crkveni namještaj i drugi predmeti. Najbrojniji su predmeti od srebra. Kao jedan od vrednijih izložaka valja izdvojiti plašt bosanskog kralja Stjepana Tomaša (1444. – 1461.). Samostan Blažene Djevice Marije na nebo uznesene potječe iz 15. st., a sagradili su ga redovnici augustinci gdje je danas sakristija (iza oltara). Gradnja nove velike crkve započeta je 1707., a dovršena 1747. godine (prema uklesanom zapisu na prednjem zidu crkve iznad vrata). Današnja je crkva jednobrodna kasnobarokna građevina s prostranom apsidom, koja je kasnije nadodana. U apsidi je sakristija, a iznad nje pjevalište/svećenički kor iz 1762. g.

Na Gospinu oltaru kip je Gospe od Anđela (1729., drvo). Na ulazu u crkvu grob je fra Andrije Kačića Miošića (1704. – 1764. g.), narodnog pjesnika, književnika i filozofa, rođenog u Bristu.

Zaostroški samostan pruža i svoju knjižnicu koja posjeduje 25.000 knjiga, 24 inkunabule, 500 volumena tiskanih između 1500. i 1600. godine. Knjige tiskane u 17. i 18. st. prelaze broj 5000 iz svih znanstvenih područja: medicine, farmacije, teologije, filozofije, povijesti, agronomije, književnosti, lingvistike, prirodnih znanosti i enciklopedije od onih prvih do najsuvremenijih. U arhivu samostana čuva se 457 turskih dokumenata koji počinju hudžetom iz 1494. g. Mnoge su od tih knjiga značajne kao povijesni korijen obrazovanja u tom samostanu, jer knjižnica sadržava mnoga svjetska izdanja.
Neki vrijedni primjerci:

Arapsko-talijanski rječnik 1582. tiskan u Jeruzalemu, najljepšim arapskim pismom, ali kršćanskom terminologijom
Gramatika španjolskoga jezika, 1616. g.
Totius latinitatis lexicon
rječnik latinskoga jezika u devet volumena (34 IX 25) od Egidija Forcellinija, Prati, 1758. – 1760., ukupni
broj stranica 5372, preteča francuskih enciklopedista,
knjiga Gregonija Tholesana, 1588. g.
Evangelistarium, 1529. i De institutione, 1540.,
Marulić
Pištule i evangelia po svagodišća hrvatskim jezikom
stumačena, 1586.
Vocabulario nuovo – Zvanik novi, 1737. g., jedini
poznati primjerak na svijetu
Pungi Lingua izdana u Veneciji 1562. godine
Rasprava o jeziku o izjednačavanju vrijednosti latinskoga i pučkoga govora
Prva izdanja klasika od Platona i Aristotela.

Danas u jugozapadnom dijelu samostanskog vrta na posebno ograđenom prostoru od oko 2000 m2 1968. godine zasađen je “botanički vrt“, koji danas broji preko 250 različitih biljaka, između kojih se ističu: sedam vrsta mimoza, pet vrsta palmi i javora, četiri vrste eukaliptusa, kinesko bombon-drvo, kineski ribiz i dr.

Izvor: Monografija – Gospodin vam dao mir, Split 2017.