Sinj: Velika Gospa

Misom bdijenja Sinjani i brojni hodočasnici iz svih dijelova Hrvatske i Bosne i Hercegovine dočekali su svetkovinu Velike Gospe. Tijekom cijele noći i ranih jutarnjih sati u sinjsku crkvu slijevale su se rijeke hodočasnika koji su došli ispuniti zavjet, ispovjediti se i pomoliti pred likom Gospe Sinjske. Prva sveta misa bila je na rasporedu u 4 sata. Predsjedao je sinjski župnik fra Antonio Mravak uz koncelebraciju don Ivana Terze, povjerenika za mlade Splitsko-makarske nadbiskupije. Nakon toga je uslijedilo još 9 misa, od čega su dvije slavljene na vanjskom oltaru na Trgu dr. Franje Tuđmana.

Središnje misno slavlje započelo je u 9:30 kada su se oglasile fanfare, crkvena zvona i mačkule s tvrđave te javile vjernom puku da se slika Gospe Sinjske skida s oltara kako bi u procesiji ulicama grada stigla do Trga dr. Franje Tuđmana. Euharistijskim slavljem predsjedao je splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Dražen Kutleša uz koncelebraciju provincijala Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Marka Mrše, gvardijana i upravitelja Svetišta Gospe Sinjske fra Marinka Vukmana, sinjskog župnika fra Antonia Mravka, dekana Cetinskog dekanata don Stipe Ljubasa i brojnih svećenika. Liturgijsko pjevanje animirao je mješoviti župni zbor pod vodstvom fra Jure Župića i s. Jelene Mijić, a u asistenciji su bili bogoslovi. 

Nadbiskup Kutleša u homiliji je naglasio da materijalistički pogled na svijet i čovjeka koji tvrdi da je apsurdno držati se Božjih zapovijedi nikako ne može opstati. „Lažna je svaka misao i ideja o čovjeku koji zanemaruje Boga. Današnji čovjek živi u grčevitom strahu od bolesti, smrti i prolaznosti te bespoštedno teži za uspjehom i blagostanjem u kojem se ne čuje plač siromaha, najmanjih i nezaštićenih.“ Slavlje Marijina uznesenja nadbiskup vidi kao mogućnost da čitavim svojim bićem uvidimo da je moguć cjelovit, otkupljen život kojemu vjera i poštivanje Božjih zapovijedi otvaraju perspektivu vječne ali i vremenite sreće.

Nadbiskup se osvrnuo i na sve veće razlike između bogataša i siromaha koju stvara konzumerizam, bjesomučni potrošački mentalitet. Sebičnost i egoizam pretvorili su nas u ljude ekstrema, ljude bez unutarnje ravnoteže. Neravnoteža je to koja se širi među nama te stvara suparništva, zahvaća cijeli ljudski rod i kao rezultat ima gubitak Boga. Naime, naš život se ne iscrpljuje i nije nam darovan samo zbog jela i odijela. Naš život ima cilj, a to su Bog i vječna slava te sreća s Marijom i svim svetima. U tom je svjetlu nadbiskup potakao sve nazočne na molitvu.

Marija, „žena zaogrnuta suncem“ (Otk 12,1), znak je pobjede ljubavi nad mržnjom, znak pobjede Boga, znak velike utjehe svakom čovjeku. „U ‘ženi zaogrnutoj suncem’“, nastavio je nadbiskup Kutleša, „bez ikakve sumnje na prvom mjestu vidimo Mariju koja je okružena i prožeta Bogom. Pod nogama joj je mjesec (usp. Otk 12,1), simbol smrti i smrtnosti, ali svojim životom ‘ponizne službenice’ Marija je zadobila život pa je tijelom i dušom uzeta u nebesku slavu. Ova slika trebala bi nas potaknuti na suradnju s Bogom i predanje u Božji plan s nama. Ne bismo se zato trebali bojati kad Bog ulazi u naš život sa svojim zahtjevima. Marijin pristanak kod Navještenja pridonio je Životu, ali Marija ni nakon toga nije pošteđena patnji i križeva“, nastavlja nadbiskup.

„Stoga, draga braćo i sestre, ne bojte se reći ‘DA’ životu i kada to uključuje križeve i muku. Ne bojte se reći ‘Da’ početku života u majčinoj utrobi, ‘Da’ Njegovoj zaštiti u okrilju pravedna društva i obitelji, ‘Da’ u starosti kad malakšu snage. Čineći tako dopuštamo Gospodinu da nam do kraja otkrije tajnu svog bića, da nam otkrije snagu koju nosimo po Njegovoj milosti, a koja nadilazi sva naša predviđanja i strahove“, rekao je nadbiskup Kutleša.

Crkvu koja neumorno svijetu naviješta Krista nadbiskup je usporedio sa ženom koja pati i viče u porođajnim mukama. Crkva je to koja se morala skrivati i bježati, trpjeti i podnositi progonstvo. „Nije lako biti Božji, ali je blagoslovljeno. Marija je ta koja nam ponavlja: ‘Blizu je Gospodin onima koji su skršena srca, a klonule duše spašava’ (Ps 34,19). Upravo zbog toga trebamo biti hrabri i svoje pouzdanje staviti u Boga. Svaka kušnja i progonstvo imaju svoje trajanje. Bog ima odgovore, ima rješenja, ali ne na način na koji mi to tražimo i u vrijeme kojega mi namećemo“, istaknuo je nadbiskup.

Nadbiskup je govorio i o različitim sljepoćama koje muče suvremenog čovjeka. „Ljudi su to koji ne znaju da su zahtjevi ovog vremena drugačiji od onih koji su bili prije, koji govore samo o intelektualnom, o razumu bez vjere. To su oni koji svoj pogled zaustavljaju na ljudskim dostignućima, bez nade u vječnost. Istina je da imamo više udobnosti, ali manje kulture i poštenja. Više imamo diploma, a manje znanja. Imamo veće i ljepše kuće, a sve malobrojnije obitelji, dugovječniji smo, ali ne i kreposniji. Imamo viši stupanj medicine, a manje zdravlja. Znamo doći do Mjeseca, ali ne znamo posjetiti bolesnog susjeda“, rekao je nadbiskup.

Na kraju svoje propovijedi pozvao je vjernike da s jednakim pouzdanjem koje su imali naši očevi i majke, djedovi i bake donesemo Mariji naše radosti i žalosti, nade i tjeskobe, jer Ona sluša i čuje, jer je Ona putokaz nade i znak utjehe.

Prije kraja misnog slavlja okupljenima se obratio fra Marinko Vukman, gvardijan i upravitelj Svetišta. Fra Marinko se zahvalio nadbiskupu Kutleši i svima koji su na bilo koji način sudjelovali u ovoj svečanosti. Posebne pozdrave uputio je hrvatskim braniteljima i njihovim obiteljima, kao i vojsci, policiji, čistačima ulica i volonterima koji neprestano daruju svoje živote i vrijeme za dobrobit drugih.

Nadbiskup Kutleša potom je udijelio završni blagoslov nakon čega su svirači Gradske glazbe Sinj fanfarama označili povratak Gospine slike u crkvu. Bogoslovi koji su nosili Gospinu sliku prvo su udijelili blagoslov na četiri strane Gradu i Cetinskoj krajini te su potom u procesiji preko samostanskog dvorišta vratili sliku na njezin oltar.