STANKOVCI

Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije
Šibenska biskupija

Župni ured
Stankovci 150
23422 Stankovci
tel: 023/ 380 071

Župnik: fra Dujo Jukić

---

Stankovci, naselje i sjedište istoimene općine u Zadarskoj županiji, u starini su bili pod Velimom gdje se dizao utvrđeni grad koji su Mlečani zapalili g. 1538. da ne padne u turske ruke. Ipak, g. 1546., pao je pod tursku vlast. Narod se razbježao a neke su obitelji Mlečani smjestili oko g. 1597./98. čak u Istru. U Budaku je bila obla kula od koje se vide i danas zidine a i tvrđava u Stankovcima. Oko Velima vodile su se teške borbe za Kandijskog rata (1645.-1669.). Velim su konačno napustili muslimani g. 1684. Nešto prije franjevci su u taj kraj doveli nove stanovnike i od tada su oni bili kapelani Velima i okolnih sela, a stanovali su uz crkvu sv. Ante. Župa Stankovci nastala je g. 1747. diobom župe Velim, a pripo­jeni su joj zapadni dio Velima, Putičanje i Stankovci, a Čisti (Dragišiću) istočni dio sela s crkvom Sv. Ante. God. 1752. župnik je prešao u Stankovce a župna crkva je bila u Podrebači. Kratko vrijeme. od g. 1837. do 1881., župa Stankovci obuhvaćala je i Čistu Veliku.

Danas župu čine sela: Stankovci, Budak, Crljenik, Velim, Bila Vlaku i Putičanje.

Stare župne matice sačuvale su se od g. 1720 (HAZ, R. k. 1152-1162, V. k. 1163-1167, M. k. 1168-1175).

Župna crkva Uznesenja Marijina u Stankovcima izgrađena je uz pomoć Zakladnoga fonda g. 1885. na mjestu stare koja je porušena. Crkva je posvećena g. 1906. Ona je prostrana građevina u obliku latinskog križa. Uz crkvu je s istočne strane zvonik s tri zvona mletačke ljevaonice De Poli (jedno veliko iz g. 1889. a druga dva manja iz 1922.). Unutrašnjost je raščlanjena lukovima, povišenim prezbiterijem u kojem je glavni oltar od bijelo-crnog mramora, izrađen 90-tih godina XX. stoljeća. Na njemu je pala Marijina Uznesenja, rad Lidwine Clays Smeets, akademske slikarice iz Belgije. Slika je kopija Rubensova djela, učinjena 1982. godine. U prezbiteriju je novija kopija slike Gospe, tipa Cranach. Uz trijumfalni luk, u pobočnim lađama su dva nešto starija oltara: Bezgrješnog Začeća i sv. Nikole Putnika, a u lađi dva novija i manja: sv. Ante i sv. Roka. Oko crkve je veliki ograđeni prostor sa stablima a ispred crkve je kameni križ, postavljen g. 1902. u prigodi pučkih misija.

God. 1983. crkva je obnovljena. Tom prigodom postavljen je hrastovi oltar prema puku,  koji prikazuje majku koja kleči i na ramenima nosi menzu, rad ak. kipara Vlade Radasa. U novije vrijeme unutrašnjost crkve je obnovljena, postavljeni su vitraji na prozore i uređen okoliš.

Ispred crkve s desne strane postavljeno je g. 1983. brončano poprsje fra Tome Babića, rad ak. kipara Josipa Poljana iz Zagreba.

Nasuprot tom kipu g. 1989. podignut je brončani kip sv. Nikole Tavelića, rad ak. kipara Mile Grgasa.  

Crkva sv. Katarine je u Budaku je stara presvođena građevina. Podignuta je u dva navrata, starohrvatsko doba i noviji u XVIII. stoljeću. Na pročelju je zvonik na preslicu s jednim zvonom.  Krov na crkvi izmijenjen je g. 1982. U crkvi je noviji mramorni oltar i kip Svetičin. Crkva je više puta obnavljana, posljednji put za fra Julijana Ramljaka 1982. godine.

Oko crkve je staro groblje ograđeno zidom u kojem ima ulomak pletera. Crkva i njezin okoliš nisu arheološki ispitani.

Novo groblje sagrađeno je ispod kule Budak.

Crkva sv. Ante  u Velimu u početku je služila kao kućna kapela župnika i kapelana. God. 1894., kako stoji uklesano na kamenoj ploči na pročelju, popravljena je i preuređena u crkvu. Tom prigodom podignut je mramorni oltar s drvenim kipom Sveca. Crkva je mala a na pročelju je okrugli prozorčić i zvonik na preslicu s dva zvona. Oštećena je u Domovinskom ratu. Obnovljena je 2003. godine. Nabavljen je novi kip sv. Ane.

Crkva Gospe od Karmela u Putičanjima  spominje se g. 1770. u popisu crkava u biskupiji. Budući da je crkva sv. Jure, koja se spominje g. 1483., zapadno od današnjeg sela, bila podaleko od naselja, Putučanjci su usred mjesta podigli novu crkvu u čast Gospe od Karmela. Gospa od Karmela. To je mala crkva sa zvonikom na preslicu s dva zvona. U njoj je noviji mramorni oltar na kojem je drveni Marijin kip. Više puta je obnavljana, osobito za fra Julijana Ramljaka kada joj promijenjen krov i kada je obnovljena izvana i iznutra.

Crkva Porođena Marijina na groblju u Podrebaču u starini je bila župna crkva. Najstariji njezin spomen je iz g. 1402. u ispravi cetinskog kneza Ivana Nelipića. To je jednobrodna građevina s pravokutnim zasvođenim arkadama iz XV. stoljeća. Ima zvonik na preslicu s dva zvona (Jakov Cukrov, 1924.), malu kamenu rozetu i dva prozorčića uz vrata. Na južnom dijelu vanjskog zida uzidani su reljefi golubice i janjeta, domaći rad. Crkva je presvođena a u lađi je zid razbijen lukovima. Glavni oltar je mramorni, podignut g. 1925. Crkva je više puta obnavljana, osobito  g. 1989. kada joj je promijenjen krov i uređena unutrašnjost.  U Domovinskom ratu oštetili su je pobunjeni Srbi  granatiranjem. Obnovljena je iznutra i izvana zajedno s okolišem.

Oko crkve je staro groblje. U novije vrijeme u njemu su nađeni ostaci rimske seoske kuće (villa rustica). U blizini groblja, sa sjeverne strane, otkrivena je starohrvatska nekropola. Područje nije arheološki istraženo.

Crkva sv. Josipa u Budaku izgrađena je g. 1982. U njoj se održava liturgija na blagdan sv. Josipa i sprovodne mise.

Kod Klarića kuća je kapelica sv. Nikole Tavelića.

Župna kuća izgrađena je na mjestu starije pomoću Zakladnog fonda g. 1876. Uz nju je bila kapela sv. Nikole. Kuća je više puta popravljana, temeljitije 1981.-1982., za fra Julijana Ramljaka, kada je izvršena adaptacija i rekonstrukcija.

God. 1979. prostorija s istočne strane konobe preuređena je i adaptirana za vjeronaučnu dvoranu. Nad konobom je 1987.-1988. podignut prvi kat i u njemu stan za časne sestre franjevke od Bezgrješne iz Šibenika koje su došle u Stankovce g. 1988. kao pomoćnice u kući I župi.

Iz  župe je 5 svećenika franjevaca i 6 časnih sestara.

Na području župe djeluje jedna osnovna (Stankovci) i jedna područna škola (Crljenik).

Dan općine je ujedno i patron župe (Velika Gospa).

Župa pripada Skradinskom dekanatu Šibenske biskupije.

U ŽUPI: 400 obitelji, 1500 vjernika ( g. 1939.: 2846 + 20 vjernika, g. 1965.: 511 obitelji, 3416 vjernika, g. 1978.: o. 517 obitelji, 3166 obitelji). 

Literatura: FRA STANKO BAČIĆ, Visovački franjevci u skradinskoj biskupiji, Šibenik, 1991., 120-146.