18. nedjelja kroz godinu

Demon pohlepe

Lk 12, 13-21

Žudite li stalno stjecati još više i više? Želite li više novaca ili materijalnih dobara? Ukratko, jeste li pohlepni? Kad spomenemo da se naše ponašanje može okarakterizirati kao pohlepno, mnogi od nas teško će priznati da su ipak pretjerali želeći uvijek više no što imamo.

Isus u današnjemu evanđelju kaže: ‘Klonite se i čuvajte svake pohlepe!’ Zašto se pohlepa smatra lošom? Je li pohlepa doista izvor iz kojega izviru svi ostali grijesi? Je li pohlepa sama po sebi uništava vrlinu i dobro?

U duhovnoj tradiciji čovječanstva imamo mnoštvo tekstova koji jednodušno upozoravaju na opasnost pohlepe. Spomenimo samo najpoznatiji primjer, a to je učenje Bude, koji je pohlepu, mržnju i iluziju nazivao ‘trima otrovima’ i glavnim preprekama ispravnom životu. Filozof Nietzsche je rekao da je za osvajanje vlasti potrebno tri stvari: pohlepa, zavist i mržnja, i to tim redoslijedom. U kršćanskoj tradiciji pohlepa se također vidi kao matrica, korijen svih ostalih grijeha. Radix omnium malorum avaritia, (Korijen svega zla je pohlepa) poručio je sv. Pavao ranoj Crkvi (Tim 6, 10). Mi to prevodimo podosta netočno: “Ljubav prema novcu korijen je svega zla”.

“Počivaj, jedi, pij, uživaj!” Tako bogati čovjek kaže sebi. Posljedica takvog stila života i razmišljanja nije samo hedonizam, nego suprotstavljanje između onoga “koji sebi zgrće blago na zemlji” i onoga koji se “bogati u Bogu”. Na jednom drugom mjestu Isus slično kaže: “Ne zgrćite sebi blago na zemlji, gdje ga moljac i rđa nagrizuju i gdje ga kradljivci potkopavaju i kradu. Zgrćite sebi blago na nebu, gdje ga ni moljac ni rđa ne nagrizaju i gdje kradljivci ne potkopavaju niti kradu. Doista, gdje ti je blago, ondje će ti biti i srce”. (Mt 6, 19-21)

Mnogi društveni analitičari u dijagnozi današnjeg društva vide pohlepu kao najveće zlo koje ugrožava budućnost čovječanstva. Plodovi pohlepe su bolesne ambicije, škrtost, neumjerenost u kupovanju i trošenju, nesposobnost da dijelimo, podčinjavanje drugih našim nagonima i željama. Pohlepa na području seksualnosti naziva se bludnost. Na području hrane i pića, to je neumjerenost. Pohlepan um nikada nije miran. Postoji pohlepa za vlašću, za popularnošću, i sl. Pohlepa je temelj većine naših navezanosti i negativnih emocija. Pohlepa je bit životnog stava kojemu je osnovni pojam ‘ja’ i ‘moje’. Pohlepni su ljudi poput jame bez dna. Što više imaju, to više žele, a ipak nisu nikada zadovoljni.

U osnovi je pohlepe velika nesigurnost i pogrešno uvjerenje o tome što je izvor naše sigurnosti. Mnogi sigurnost traže u izvanjskim stvarima. Jedina istinska i trajna sigurnost nalazi se u Bogu, jer jedino on zna što nam je potrebno kako bismo učili i napredovali. Kao i druge negativne emocije ili loše navike (poroci, grijesi) i demon pohlepe treba zamijeniti nečim pozitivnim.

Što je suprotnost pohlepi? Darežljivost, spremnost na dijeljenje, briga za druge. Napetosti koje stvara pohlepa liječi stav koji Isus opisuje kada govori o pticama nebeskim i ljiljanima poljskim (Mt 6, 19-34). Takav nutarnji stav je neophodan za onoga tko teži duhovnim ciljevima. U Govoru na gori Isus jasno kaže: ‘Tražite najprije Kraljevstvo Božje i njegovu pravednost’. Isus jasno kaže što se ovdje misli pod pohlepom: da čovjek smisao svoga života vidi u onome što posjeduje! Kada ljudi postanu žrtve takve zablude – da je smisao života u posjedovanju – razaraju se međuljudski i obiteljski odnosi. Svima nama je bliska ta opasnost da se više brinemo i trudimo oko osiguranja našega života i materijalnih posjeda, nego oko bogatstva vlastitoga srca.

fra Anđelko Domazet