
Fra Ante Crnica
Treći svezak biblioteke Umnici Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja bavi se likom i djelom fra Ante Crnice. Knjigu je napisao prof. dr. sc. fra Jure Brkan. Knjigu su recenzirali doc. dr. sc. Daniel Patafta te doc. dr. sc. Zdenko Ilić. Knjiga sadrži 328 stranica, a uredio ju je dr. sc. fra Ivan Macut.
Iz predgovora urednika Biblioteke: Treći svezak naše Biblioteke posvećujemo fra Anti Crnici, franjevcu i svećeniku, istaknutom i marljivom znanstveniku, crkvenom pravniku i povijesnom piscu. Ova 2019. godina ujedno je i pedeseta obljetnica od smrti ovog velikana uma i pera, a što je sasvim dovoljan vremenski odmak da se sa znanstvene strane prosudi život i djelovanje ovog iznimnoga franjevačkog lika i neumornoga pisca. Uz ovu obljetnicu, iznimno je važna i pedeseta obljetnica od proglašenja blaženoga Nikole Tavelića svetim iduće 2020. godine, a u procesu kanonizacije iznimno važnu, i rekli bismo odlučujuću ulogu, imao je upravo fra Ante Crnica. Naime, u službi vice-postulatora neumorno je radio kako bi Sveta Stolica blaženoga Nikolu Tavelića proglasila svetim. Nažalost, taj dan Crnica nije doživio. Preminuo je godinu dana ranije. Ipak, sigurni smo, u nebeskoj se slavi zajedno sa svetim Nikolom Tavelićem tom proglašenju itekako radovao.
Sadržaj
Posveta!
Kratice
Predgovor
I. dio – fra Ante Crnica (1892. – 1969.)
Uvod
Stanje istraženosti života i djela fra Ante Crnice
Put našeg istraživanja
Podjela rada
Kratka zahvala
1. Velikan duha i pera
1.1. Neki osobni podatci
1.2. Niže škole i novicijat
1.2.1. Osnovno i gimnazijsko školovanje
1.2.2. Franjevački novak
1.3. Visoke škole
1.3.1. Student filozofije u Šibeniku i Zaostrogu
1.3.2. Student bogoslovije u Makarskoj
1.3.3. Svečano zavjetovanje i primanje svetih redova u Makarskoj
1.3.4. Student dvaju fakulteta: Teološki fakultet i Pravni fakultet Sveučilišta u Fribourgu
1.4. Profesor na Franjevačkoj bogosloviji u Makarskoj i crkveno-pravni pisac
1.4.1. Profesor na Bogosloviji u Makarsko ji političke okolnosti u društvu
1.4.2. Crnica je spojio profesorski rad s pisanjem, posebno iz povijesti i kanonskoga prava i pravnim načinom proglašenja nekoga svetim u Katoličkoj Crkvi
2. Zatvor u Staroj Gradiški i svećenička staleškaudruženja
Uvod
2.1. Svećenička staleška udruženja
2.2. „Nonexpedit“ i „nonlicet“ Jugoslavenske biskupske konferencije
2.3. Obavijest svećenicima dr. Franje Salisa
2.4. Zabrana mons. Frane Franića upućena svim svećenicima splitske i makarske biskupije
2.5. Pismo fra Ante Crnice provincijalu fra Jerku Lovriću
2.6. Pismo – upozorenje fra Karla Karina fra Anti Crnici
2.7. Zbog tumačenja kanonskoga prava – Crnica je kažnjen zatvorom
Dodatak – Nismo pronašli da je Crnica nešto posebno pisao o crkveno-pravnim temama nakon 1965. godine
3. Pisac zapaženih knjiga i članaka iz kanonskoga prava
3.1. Samostalne knjige iz kanonskoga prava
3.1.1. Samostalne crkveno-pravne knjige na hrvatskom jeziku
3.2. Samostalne crkveno-pravne knjige i zakonskoga prava na latinskom jeziku
3.3. Pokušaj traženja hrvatskog pravnog nazivlja
3.4. Obradba pravnih tema, posebno u časopisu Nova revija
3.4.1. Sveta Stolica i konkordati te Lateranski sporazum
3.4.2. Pravni položaj Katoličke Crkveu Jugoslaviji
3.4.3. Nacrt interkonfesionalnog zakona
3.4.4. Pravno stanje franjevačkih župa u Jugoslaviji
3.4.5. Pravni kriterij za prosuđivanju jedinstva Crkve
3.4.6. Autentično tumačenje crkvenih zakona
3.4.7. Fra Ante Crnica prevoditelj na hrvatski jezik Protokola sionskih mudraca, kojise pripisuje Juriju Butmiju s uvodom i podnožnim bilješkama
4. Povjesničar Gospinih svetišta u Hrvatskoj i na poseban način djela o Bogorodici
4.1. Dvije knjige o Franjevačkom samostanu i svetištu Gospi od Zdravlja u Splitu na Dobrom
4.1.1. Glavni događaji iz povijesti preslavne Gospe od Zdravlja
4.1.2. Naša Gospa od Zdravlja i njezina slava
4.2. Pokretač i glavni urednik lista Gospa od Zdravlja
4.3. Vjenčić molitava, širenje slave Gospi od Zdravlja i druga pisanja o Bogorodici
4.4. Pisanje o Bogorodici na latinskom jeziku
4.5. Hrvati i Marija
5. Vršenje različitih službi u Provinciji i izvan nje
5.1. Profesor povijesti Crkve (1917.) i kanonskoga prava na Franjevačkoj bogosloviji u Makarskoj od 1918.
5.2. Gvardijan Franjevačkoga samostana Gospe od Zdravlja u Splitu – Dobri (1928. – 1934.)te osnivač i upravitelj Franjevačkoga trećeg reda
5.3. Prvi direktor tiskare „Kačić“ u Šibeniku(1928.)
5.4. Generalni vizitator za Franjevačku provinciju Bosnu Argentinu (1934.)
5.5. Tajnik Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja (1925. – 1928.)
5.6. Definitor Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja (1931. – 1934. i 1937. – 1940.)
5.7. Ductor Collationum Mensilium – voditelj mjesečnog rješavanja slučajeva (od 1935.)
5.8. Zamolba za uređivanje Kalendara ili Ordo divini officii za Franjevačku provinciju Presvetoga Otkupitelja
5.9. Prefekt studija, profesor i rektor Franjevačke visoke bogoslovije u Makarskoj (1937. – 1941.),rad na reorganizaciji Bogoslovije, posebno rad oko Statuta Franjevačke visoke bogoslovije u Makarskoj
5.10. Vicepostulator u kauzi blaženoga NikoleTavelića (1957.)
6. Zaslužni graditelj nove crkve Gospe od Zdravlja na Dobrome u Splitu i gvardijan toga samostana
6.1. Gvardijan u Splitu i boravak u Belgiji
6.2. Gradnja novoga svetišta Gospe od Zdravljana Dobrome u Splitu
7. Pisac zapaženih djela o blaženom Nikoli Taveliću i vicepostulator u kauzi za proglašenje blaženoga Nikole Tavelića svetim
7.1. Vicepostulator
7.1.1. Hrvati su stalno željeli imati sveca Katoličke Crkve iz svoga roda
7.1.2. Kapela blaženoga Nikole Tavelića u Jeruzalemu
7.1.3. Molba Jugoslavenske biskupske konferencije
7.1.4. Intenzivnija promidžba od 1958.godine
7.2. Početak Crničina pisanja o blaženom Nikoli Taveliću
7.2.1. Rodno mjesto i prezime blaženogaNikole Tavelića
7.2.2. Blaženi Nikola Tavelić, svećenik i franjevac
7.3. Proglašenje svetim s pomoću ekvipolencije i Historico-iuridicadilucidatio
8. Crničina bibliografija i bibliografija o njemu
8.1. Djela fra Ante Crnice
8.1.1. Samostalne knjige, brošure i posebniotisci
8.1.2. Članci, rasprave i prikazi
8.1.3. Fra Ante Crnica pokrenuo je glasilo Čudotvorne Gospe od Zdravlja i Vjesnik bl. Nikole Tavelića kojima je bio glavni i odgovorni urednik
8.2. Drugi o Crnici
8.2.1. Polemike, kritike, osvrti (prikazi)na pisanje Ante Crnice za njegova života
8.2.2. Pisanje o fra Anti Crnici nakon njegove smrti
Zaključak
Arhivi
II.Tri Crničina do sada u tisku neobjavljena teksta
Tko je kriv, da Bl. Nikola Tavelić još nije proglašen svecem?
1. Mi ne znamo za naše svete ljude raditi
2. Mi ne znamo za naše velike ljude moliti
3. Mi ne znamo žrtvovati se za svoje ljude
4. Zaključak
Znanstvena rasprava ili obični pamflet? Osvrt na brošuru „Prikaz života i štovanja bl. Nikole Tavilića“
1. Uvod
2. Rodno mjesto Bl. Nikole Tavelića
2. (sic!) Gdje je Bl. Nikola stupio u franjev. Red?
3. Knjige i predaja šibenskog samostana o pripadnosti Bl. Nikole Bribiru
4. Kako je glasilo prezime Bl. Nikole?
5. Kako je Sv. Jakov Mahijski pisao Blaženikovo prezime?
6. Je li Bl. Nikola bio Konventualac?
7. Školovanje Bl. Nikole u stranom svijetu
8. Kad je Bl. Nikola pošao u Bosnu i Sv. Zemlju?
9. Je li Bl. Nikola bio štovan samo u Šibeniku i nigdje drugdje?
10. Je li Bl. Nikola bio štovan u Sv. Zemlji?
11. Je li beatifikacija Bl. Nikole dobivena isključivo na temelju isprava iz šibenskog samostana?
14. (Sic!) Je li zanos, da se što prije dobije beatifikacija, skrivio, da biskupski sudu Šibeniku nije bio dovoljno kritičan?
15. Je li Dr J. Andrić stvorio bazu za ekvipolentnu kanonizaciju Bl. Nikole?
16. Je li O. Crnica stvar Bl. Nikole podigao„od ništa na hiljadu“?
17. Je li istina, da Hist. Sekcija nije usvojila nijedno stanoviše O. Crnice?
18. Novo svjetlo O. Ćuka
19. Dragocjeno priznanje
20. Zaključak
Mp. Starešinstvu Franjevačke prov. Presv. Otkupitelja za predstojeći Definitorijalni sastanak
1. Predstavka
2. Molba
Kazalo imena
Summary
O autoru
Redoviti prof. dr. sc. JURAJ (JURE) BRKAN (rodio se u selu Bristivica, općina Seget Donji, 23. ožujka 1946. godine), katolički svećenik od 1972., franjevac,OFM. Nakon školovanja u Hrvatskoj (Bristivica, Sinj, Makarska), na Fakultetu kanonskog prava na Papinskom sveučilištu Antonianum u Rimu, doktorirao je 1979. godine iz kanonskog prava.
Predavao je kanonsko pravo, najprije od 1976. godine na Franjevačkoj visokoj bogosloviji u Makarskoj, da bi, uz neke manje prekide, od 1999. do umirovljenja 2011. godine predavao kolegije iz kanonskoga prava na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu.
Bio je rektor, vicerektor i tajnik Franjevačke visoke bogoslovije u Makarskoj, te veliki vicekancelar Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu i pročelnik Katedre kanonskoga prava na istom fakultetu. Uz razne crkvene službe posebno spominjemo službu definitora Provincije i provincijala Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja u Hrvatskoj – Split te gvardijana Franjevačkog samostana u Makarskoj. Bio je član Vijeća za vjeru pri Biskupskoj konferenciji Jugoslavije i član Pravne komisije Biskupske konferencije Jugoslavije i kasnije Hrvatske od 1983. do 2017.godine. Bio je i moderator i relator 55. Splitske Sinode i član Zbora Savjetnika. Bio je Prefekt studija i generalni vizitator.
Za vrijeme službe provincijala potpisao je udruženje bogoslovija na paritetnoj osnovi: one u Splitu i Makarskoj te pridonio uspostavi novoga Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Uz to, Franjevačkoj provinciji Presvetog Otkupitelja u Hrvatskoj, pribavio je (kupio) tri nova građevinska zemljišta za koja je od državnih i crkvenih vlasti dobio dozvole te kao provincijal donio odluke (dekrete) o gradnji. Od ta tri samostana, jednom je blagoslovio temeljni kamen i sagradio ga (Gračac – Lika), a druga su dva (Šibenik– Šubićevac, Split – Trstenik) nakon njegova odreknuća od službe provincijala njegovi nasljednici na kupljenim zemljištima sagradili.
Za vrijeme nehumanog i nametnutoga Domovinskog rata u Hrvatskoj (1990. – 1995.), porušena su 122 crkvena objekta (crkve, župne kuće i pomoćni gospodarski objekti), kojim upravlja Franjevačka provincije Presv. Otkupitelja u Hrvatskoj. Za vrijeme provincijalstva fra Jure Brkana mnogi su od tih objekata obnovljeni, a neki su izgrađeni novi. Posebno je vrijedan spomena početak obnove Franjevačkog samostana u Karinu i dovršetak obnove samostanske i župne crkve u Kninu koju je fra Jure Brkan, na zahtjev šibenskog biskupa mons. Ante Ivasa i blagoslovio.
Fra Jure Brkan financijski i moralno pomogao je pri kupnji građevinskog zemljišta u Brnazama na kojem je započeta izgradnja u studenome 2018. filijalne crkve sv. Nikole Tavelića. Fra Jure Brkan, naime, pomogao je kupiti građevinsko zemljište i veliko parkiralište (50%) te je od početka naglašavao i upozoravao da se beskorisno ne traži neka nova lokacija radi slobodnijeg i praktičnijeg prilaza novoj crkvi. Fra Jure se zalaže da se 50. godišnjica proslave svečanog proglašenja svetim Nikole Tavelića 2020. godine proslavi baš u novoizgrađenoj crkvi i to na razini Splitsko-makarske nadbiskupije i Franjevačke provincije Presv. Otkupitelja koja bi obilježavanje toga dana proglasila također i danom Provincije za 2020.
Posebno se bavi proučavanjem kanonskoga prava i povijesti franjevačkoga školstva u Dalmaciji. Pisac je više knjiga(ovo je deseta samostalna knjiga) i mnoštva članaka. Držao je razne seminare, predavanja, duhovne vježbe, i u Hrvatskoj i izvan Hrvatske. Sada je, crkveni sudac II. stupnja Interdijecezanskog suda u Splitu te predavač na postdiplomskom studiju na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu, te je također i promicatelj pravde u kauzi sluge Božjega fra Ivana Perana i profesor na Studiju Teologija posvećenoga života.

