LIŠANE

Župa sv. Mihovila
Šibenska biskupija

Župni ured
Lišane Ostrovičke 227
23303 Lišane Ostrovičke
tel: 023/ 661-015

Župnik: fra Božo Mandarić


Župa Lišane prostire se u istoimenoj općini u Zadarskoj županiji. Za vrijeme Osmanlija pripadala je Kožulovu Polju, zatim Velimu, Krkoviću i Polači do g.1735., kada je  pripojenjem Polače Krkoviću stvorena nova župa Vukšić-Lišane, a obuhvaćala je sljedeća sela: Lišane, Vukšić, Bulić, Prović i Ostrovicu.

Vukšić se spominje još u srednjem vijeku. Tu se dizala velika okrugla kula i ispod nje varoš gdje se g. 1392. sastao “na misti navadnom u Vukšiću” rotni sud Lučke županije da riješi spor oko zemalja između Kašićana i Milote Nešustovića. Na zapadnom kraju sela iznad Nimčevih kuća nalazio se kaštel Mišljen, koji su mještani koncem XIX. stoljeća sravnili sa zemljom i kamenje upotrijebili za gradnju kuća. Na istočnom dijelu župe poznata je tvrđava Ostrovica, koja se prvi put spominje g. 1198., a pripadala je bribirskim knezovima koji su je 1347 izručili Ludvigu I. za grad Zrin. Iza toga mijenjala je kroz stoljeća razne gospodare. Nakon njenog pada g. 1523. pod tursku vlast, pala su i okolna mjesta. Franjevci su tada uz one s kojima su došli u ove krajeve prihvatili i pastorizaciju preostalog stanovništva koje nije pobjeglo pred Turcima. Nakon oslobođenja od turske vlasti polovicom 17. st. župu uz postojeće, naseljava opet novo stanovništvo. Kako su je kroz povijest tako i danas pastoralizirali franjevci visovačkog samostana tako je i pripadala okružju tog samostana. Župa je teritorijalno bila  pod Skradinskom biskupijom, a od ujedinjenja biskupija potpada pod jurisdikciju šibenskog biskupa.

Župne matice prije Drugoga svjetskog rata nisu se sačuvale. Na Visovcu su djelomično sačuvane matice mjesta Vukšića, Polače i Krkovića iz g. 1715. do 1718. (Arhiv franjevačkog samostana Visovac, Knj. 119-124).

Dana 17. srpnja 1991. god. Lišane su napali pobunjeni Srbi minobacačkim granatama, od posljedica ranjavanja preminuo je fra Mile Mamić, član Provincije Presvetog Otkupitelja. Srpske snage su u je 28. rujna 1991. god. župu okupirale i potpuno razorile. Župnik je prethodno zajedno s narodom morao u progonstvo, u hotelsko naselje Solaris kod Šibenika. U župi je ostalo 15, uglavnom starijih osoba. Svi su poubijani. Osim njih iz župe u ratu je izgubilo život još 12 ljudi.

Župna crkva sv. Nikole Tavelića podignuta je. g. 1975.-77. prema nacrtu arh. Vinka Galića kao zavjetno svetište, a posvećena je 1978. godine. To je bila betonska građevina obložena kamenom u obliku oktogona. Crkvu je, uz pomoć naroda, podigla Provincija.

U Domovinskom je ratu srpski agresor ju je miniranjem potpuno srušio. Na njezinim temeljima položen je 17. srpnja 1996. god. temeljac za novu crkvu. Crkve je izgrađena sa zvonikom zahvaljujući pomoći Provincije i Rottenburške nadbiskupije. Crkva je s okolišem dovršena 2003. godine.

Crkva sv. Mihovilu Arkanđelu, župna crkva do g. 1735., u Vukšiću izgrađena je g. 1663., na temeljima starije. Na pročelju je imala zvonik na preslicu. Crkva je g. 1923. obnovljena a temeljito popravljena g. 1972. Imala je veliki drveni oltar, barokni i bogato ukrašen (XVIII. st.), domaći rad. Na njemu je bila slika sv. Mihovila uz sv. Nikolu i sv. Antu a iznad je bio Bog Otac, Duh Sveti i Gospa s Djetetom. Slika je bila na platnu, domaći rad. U crkvi je bilo staro drveno raspelo. U Domovinskom ratu pobunjeni Srbi crkvu su, spomenik kulture, zapalili tako da su ostali samo goli zidovi. Odnijeli su i oba zvona. God. 1995. crkva je obnovljena.

Oko crkve je groblje ali je u novije doba sagrađeno novo na “Koluni” u Lišanima. U njemu je 1979. sagrađena kapelica koja je uništena u Domovinskom ratu. Sagrađena je nova sa sakristijom i mrtvačnicom.

Uz staru župnu kuću u Lišanima izgrađena je u XVIII. st. kapela sv. Jeronima, kasnije proširena. Na pročelju je imala zvonik na preslicu, podignut g. 1885. ali je g. 1966. zamijenjen betonskim. Veliki oltar bio je drveni i na njemu slika sv. Jeronima (XIX. st.). U kapeli je bila slika Gospe s Djetetom i Marijin kip, tirolski rad (Gius. Huggeldier, Gardena). U domovinskom ratu crkva je do temelja srušena i odnesena su tri zvona. Danas su vidljivi samo njezini temelji.

U Vukšiću je bila kapela sv. Kate, spomenik kulture, izgrađena početkom XVIII. stoljeća. Iznad vrata je bila otvorena luneta a pročelje je završavalo zvonikom na preslicu s dva zvona (1925, Jakov Cukrov). Prezbiterij je bio nešto uži od lađe. Cijela je crkva bila presvođena. Na drvenom je, izrezbarenom oltaru, bila svetičina slika, akademizam XIX. stoljeća. Crkva je imala i kip sv. Kate. U Domovinskom ratu do temelja je uništena i odnesena su oba zvona. Još nije obnovljena.

Crkva sv. Kate, nova, podignuta je  g. 1987. u blizini stare crkve sv. Kate u Vukšiću, koja je postala premalena. I ona je u do temelja srušena u Domovinskom ratu. Na njezinim temeljima podignuta je nova crkva sa zvonikom 2005.godine.

Crkva sv. Antuna, pustinjaka u Buliću podignuta je g. 1892.-94. na temeljima srednjovjekovne crkve sv. Kate, koja je oko g. 1727. promijenila titular u sv. Ante. Imala je zvonik na preslicu (1928.). Uz vrata su bila dva prozorčića. Veliki oltar je bio od drveta i na njemu Svečev kip, tirolski rad. Iz stare crkve bio je drveni oltarić sa slikom Gospe od Karmela, uz koju su sv. Antun pustinjak, sv. Franjo i jedan biskup. Najnovija obnova počela je 1988. godine. Srušen je zvonik na preslicu i pred sam Domovinski rat podignut novi. I ona je u Domovinskom ratu srušena, oba zvona odnesena. God. 1999. započela je na istom mjestu izgradnja nove crkve i zvonika, dovršena je g. 2003.

Crkva sv. Ante Padovanskog u Ostrovici, inače spomenik kulture, služila je kao vojna kapela. Oko nje su pronađeni vojnički grobovi, pa i stranaca. U crkvi je drveni oltar i na njemu slika Gospe s Djetetom a uz nju sv. Ante i sv. Ivan Nepomuk (XVIII. st.). U crkvi se nalazio veliki barokni kip sv. Antuna (XVIII. st.) i srebrni paks-relikvijar sv. Ante. U ratnom vihoru 1991.-1995. crkva je devastirana i srušen krov. Obnovljena je 1996. god.

U župi, u mjestu Ostrovica ima i pravoslavna crkva.

Na području župe su kapele: Kraljice Mira u Podmišljenu, sv. Ante na Koloni.

Župna kuća u Lišanima bila je sagrađena g. 1722.-23. Budući da je bila dotrajala, sagrađena je g. 1854. nova koja je g. 1944. izgorjela. U njoj su stradale i župne matice. God. 1904. u blizini je bila podignuta kuća koja je  služila do g. 1953. za osnovnu školu. Od tada je u njoj stanovao župnik. God. 1973.-75. uz pomoć Provincije izgrađena je do nove crkve sv. Nikole Tavelića na Vrulji nova župna kuća s vjeronaučnom dvoranom a stara je prodana. Kuća je u Domovinskom ratu zapaljena. Obnovljena je g. 1997. sredstvima Ministarstva za obnovu i razvitak RH te  Provincije Presv. Otkupitelja.

U župi od g. 1976. u pastoralnom radu pomažu časne sestre franjevke od Bezgrješne (Šibenik).

Iz župe potječe 9 svećenika, 14 redovnica, dva bogoslova i 1 sjemeništarca.

Na području župe djeluje jedna osnovna škola, u Lišanima.

Župa pripada Skradinskom dekanatu Šibenske biskupije.

U ŽUPI: 310 obitelji,  oko 1400 vjernika, (g. 1939.: 2083 + 56 vjernika, g. 1965.: 313 obitelji, 2578 vjernika, g. 1978.: 315 obitelji, 2450 vjernika, g. 1989: 354 obitelji, 1708 vjernika).

Literatura: FRA STANKO BAČIĆ, Visovački franjevci u skradinskoj biskupiji, Šibenik, 1991., 82-119.