München: Priprema za Stepinčevo, 2. dan

Alojzije Stepinac branitelj nemoćnih i zatočenih

U petak, 7. veljače održana je druga večer Duhovne obnove za Stepinčevo u hrvatskoj katoličkoj župi u Münchenu. Sve se događalo u crkvi Sv. Pavla, nedaleko centra – Hrvatskog doma u kojem se okupljaju hrvatski katolici. U crkvi sv. Pavla hrvatski katolici svake nedjelje u 16 sati slave svetu misu (zimi), a ljeti u 17 sati. Crkva je građena u novo-gotičkom stilu od 1892. do 1906. prema planu Georga Hamberrissera. Na dnu crkve u pokrajnjoj niši nalazi se križ na čijem drvetu piše na njemačkom jeziku: Ovaj križ je izraz zahvalnosti Crkvi i narodu Bavarske koji su velikodušno pomogli nositi križ obrambenog rata u Hrvatskoj (1990.-1995.) Potpisnici su Hrvatski Caritas i Bavarsko-hrvatski Forum.
Nakon molitve krunice koja je započela u 18 sati, duhovni nagovor održao je dr. sc. Jruaj Batelja, postulator. Govorio je o Bl. Alojziju Stepincu kao branitelju nemoćnih i zatočenih. Citirajući riječi sv. Pavla koje je uputio kršćanima nazvavši ih “vijenče moj i radosti moja”, vlč. Batelja je s ponosom i radošću te riječi primijenio na bl. Alojzija Stepinca koji je kao dobri pastir sve svoje sile uložio za duše da u njima probudi živu vjeru u Isusa Krista, jer se vodio riječima samoga Krista: “Što god ste učinili jednom od ove moje najmanje braće, to ste meni učinili.” On je spašavao i Židove i Srbe u II. svjetskom ratu o čemu imamo svjedočanstva 122 preživjela Židova, a na optužbe Srpske pravoslavne Crkve da bi osramotili Stepinca i katoličku Crkvu kod Hrvata, obilje dokumenata to opovrgava i sve nas to čudi odakle tolika drskost da se ne obaziru na činjenice nego se služe klevetama. Pucajući na Stepinčevo srce ne slažu se što smo dobili slobodnu domovinu Hrvatsku, rekao je postulator Batelja.
Bl. Alojzija Stepinca ne može se svesti samo na spašavanje Židova i Srba, nego je on sav svoj svećenički i pastirski život posvetio služenju da se Bog nastani u ljudskim srcima. Okupljao je sirotinju, mlade, studente, Oslonjen na Boga koji je za njega izvor i nadahnuće za ono što čini. U srcu mu je bila prisutna briga za obitelj i njezinu svetost. Borio se protiv psovke, pijanstva, osuđivao svađu i uspostavljao bratske odnose među ljudima. Branio je dostojanstvo ljudske osobe. Ljubav prema bližnjemu, prema čovjeku bez obzira kako se zvao. Osobito se brinuo za djecu i za mlade. Ne gledati zvijer u čovjeku nego dijete Božje. Pokrenuo je Caritas u svojoj nadbiskupiji. Skupine i pojedinci nalazili su utočište u Caritasu i po samostanima. Mons. Batelja osvrnuo se i na laži kojima su se neprijatelji služili kao da je Alojzije Stepinac prekrštavao kozaračku djecu. Znakovita je blaženikova izjava: “Radujem se što sam osuđen u ime naroda, ali me još više raduje da nisam osuđen u ime Presvetoga Trojstva.” Postulator je nabrajao sve zasluge bl. Alojzija Stepinca među kojima je spomenuo i proštenište Mariju Bistricu koja će zahvaljujući bl. Alojziju Stepincu, postati moralno središte, gdje će narod biti bolji. Zatim, on je dao prvi novčani prilog za Hrvatsku enciklopediju, poticao da se prevede Sveto pismo na hrvatski jezik i da bi bilo poželjno da ga ima svaka obitelj ne kao ukras na polici, nego da se ono čita i da se živi po Božjoj riječi. Spomenuo je njegovu zaslugu za tisak, zatim Katoličku akciju u kojoj je djelovalo 66 000 organiziranih katolika. Sve je to ljubav prema bližnjemu. Zauzetost na vjerskom, kulturnom i narodnom preporodu, jer je bl. Alojzije Stepinac živio od Euharistije i od Riječi Božje.

U slavlju svete mise koju su slavili mons. Juraj Batelja, vlč. Tomislav Markić, fra Petar Klapež, župnik, i fra Marinko Vukman, dušobrižnik u HKŽ München, voditelj Duhovne obnove služeći se riječima Evanđelja u kojima smo čuli o smrti Ivana Krstitelja, zorno je povezao Ivana koji stoji pred Herodom i Stepinca pred Titom 4. lipnja 1945. godine. Stepinac nije podlegao nagovaranju Tita da se osnuje nacionalna Crkva i da se iskaže neposluh Papi. Završio je riječima: “Isti Isus trpi i u tebi. Kad se s Isusom trpi onda biva sve lako.”Crkvom sv. Pavla odzvanjale su riječi mješovitom zbora pod vodstvom č. s. Nikoline Bilić: “Svemogući dobri Bože ti nam dade blaženika, vjernog slugu svome stadu, Alojzija mučenika, Alojzija mučenika.” Stihove je napisao Modesto Borak (OFM Cap), a glazbu B. Novokmet (2018.).
Na kraju mise Dr. Claudia Stahl koja je kao Njemica istraživala deset godina dokumente o kardinalu Alojziju Stepincu naučivši tako i hrvatski jezik, i mons. Juraj Batelja predstavili su knjigu kardinala Alojzija Stepinca pod naslovom “Posljednje propovijedi iz sužanjstva”. Ona je ispraćena velikim pljeskom, rekla: “Neka ovo izdanje njegovih posljednjih propovijedi, koje su za života blaženog Alojzija Stepinca bile poznate samo malom krugu slušatelja, u tom smislu djeluju i na današnje čitatelje.”
Župnik fra Petar Klapež srdačno je zahvalio postulatoru Batelji, dr. Stahl i nacionalnom direktoru vlč. Tomislavu Markiću, nacionalnom ravnatelju dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu.

Fra Jozo Župić